Opozicioni “ustavobranitelji” imali su priliku da doprinesu izlasku iz ustavne krize u kojoj se država nalazi, ali su neizborom sudija Ustavnog suda svjesno odlučili da je produže, ocijenio je politički teoretičar Feđa Pavlović.
”A sad bi da brane ‘državu’ od njenih ‘rušitelja’. Ko tu koga pravi ludim?”, pitao je Pavlović, komentarišući za “Vijesti” protest na koji je pozvao DPS zbog izmjena Zakona o predsjedniku.
Predstavnici partija nove-stare većine složili su se da se ne radi o odbrani interesa države, već jedne partije, odnosno njenog lidera i aktuelnog predsjednika države, Mila Đukanovića i sa njim povezanih pojedinaca i biznisa.
Ispred Skupštine u utorak je održan protest više hiljada građana u organizaciji nevladine organizacije “Luča” koje je podržala opozicija na čelu sa DPS-om. Protest je prvobitno najavio DPS i pozvao građane na “odbranu države” zbog izmjena Zakona o predsjedniku koje su usvojene prošle sedmice u Skupštini.
Đukanović nije potpisao izmjene Zakona, već je taj dokument u ponedjeljak vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. Iz stare-nove većine poručili su da će za zakon ponovo glasati. Zakon je izmijenjen kako bi se realizovao septembarski dogovor stare-nove većine da lider Demosa Miodrag Lekić bude mandatar, jer je Đukanović odbio da mu da mandat. Više pravnika, predstavnika civilnog sektora i partija ocijenilo je da je time grubo prekršen Ustav, dok su diplomatski predstavnici država Zapada poručili da su zabrinuti zbog toga, apelujući, između ostalog, da se hitno izaberu sudije Ustavnog suda.
Sa protesta ispred Skupštine, na kojem su govorili predstavnici DPS-a i manjih opozicionih partija (SD, SDP, LP), zatraženo je organizovanje prijevremenih izbora, dogovor o izboru sudija Ustavnog suda, iako DPS nije glasao o kandidatima, i povlačenje izmjena Zakona o predsjedniku.
Pavlović navodi da se svi slažu oko toga da se crnogorski politički sistem nalazi u stanju institucionalne paralize, a deblokada Ustavnog suda predstavlja neophodan prvi korak u pravcu stabilizacije političkih prilika.
”Dok ne profunkcioniše Ustavni sud, niti se mogu proglasiti rezultati lokalnih izbora u 6 od 14 opština u kojima su izbori održani, niti je moguće održati vanredne parlamentarne izbore koje opozicija zahtijeva. I samo je Ustavni sud nadležan da ocijeni ustavnost spornih izmjena Zakona o predsjedniku, kao i svih drugih zakonskih akata koje su, u proteklom periodu, različiti politički akteri proglašavali nasiljem nad ustavnim poretkom države”, kazao je Pavlović.
Podsjeća da je Ustavni sud i dalje u blokadi jer su 21. oktobra poslanici opozicije bojkotovali glasanje o kandidatima za sudije Ustavnog suda, pa Skupština nije uspjela da dvotrećinskom većinom izabere niti jednog od četiri predložena kandidata.
Dodaje da se razlozi za tu odluku nisu ticali stručnosti i integriteta kandidata, koliko nedostatka političkog dogovora.
”U svim pregovorima o kadrovskim pitanjima politički akteri imaju legitiman interes da se inate i nadgornjavaju, da zatežu, ucjenjuju, tvrde pazar i ispostavljaju ultimatume. Taj uskostranački interes gotovo uvijek prevagne nad onim nominalno višim, državnim interesom. U tom smislu, ni generisanje krize ni blokada institucija nisu metode koje su nečuvene ili strane partijskoj borbi. Međutim, u ovom slučaju, zaista je teško ne primijetiti frapantnu hipokriziju – naime, na protestu ispred Skupštine predstavnici opozicionih partija dižu glas protiv ‘bezakonja’, ‘anarhije’ i ‘rušenja ustavnog poretka’, iako je haos nad kojim lamentiraju u velikoj mjeri posljedica upravo njihove odluke da ne deblokiraju Ustavni sud”, kazao je Pavlović.
Predsjednik Kluba poslanika “Mir je naša nacija” Boris Bogdanović rekao je da nijesu jedan od onih retrogradnih političkih subjekata, koji traže prava za sebe, a ta ista prava spore drugima.
”Što smo imali prilike da vidimo u prethodnom periodu, kada je DPS sporio naše pravo na mirno protesno okupljanje i svojom medijskom mašinerijom i državnim aparatom opstruirao organizaciju protesnih skupova i nerijetko ubacivao pojedince i grupe sa ciljem razbijanja protesta”, kazao je Bogdanović za “Vijesti”.
Na pitanje da li vjeruje da se na protestu branila država, odgovorio je da Crna Gora nikada nije bila ugrožena niti sa ulice, niti se država sa ulice branila.
”U demokratijama država se brani u institucijama sistema na zakonit i ustavom definisan način. Uostalom broj okupljenih građana potvrđuje tezu da građani ne vjeruju da je država ugrožena od bilo koga. Prije će biti da su ugroženi pojedinačni, uskopartijski interesi i biznisi jednog broja kompanija i pojedinaca u njima. Dakle, pozdravljamo pravo na mirno okupljanje i protestno ispoljavanje političkih i partijskih stavova, ali zabrinjava nedostatak političke hrabrosti da se preuzme odgovornost za organizaciju skupa”, kazao je Bogdanović.
Podsjeća da su Demokrate do sada organizovale stotinjak protestnih okupljanja, ali je za svaki skup preuzeta odgovornost imenom i prezimenom funkcionera i stranke kao organizatora.
Iz Građanskog pokreta URA su pozdravili proteste, iako smatraju da se radi o odbrani interesa “jedne poražene politike prošlosti, mržnje, netrpeljivosti, kriminala i korupcije”.
”Ne treba previše komentarisati protest u organizaciji lobista okupljenih oko DPS-a i te partije, osim reći ono što je evidentno – isti očajnički diskurs, isti ljudi, iste adrese... I oni građani koji su moguće tamo bili iz istinskih pobuda, vjerovatno su uvidjeli o čemu je riječ – odbrani interesa jedne poražene politike prošlosti, mržnje, netrpeljivosti, kriminala i korupcije oličene u aktuelnom predsjedniku države Milu Đukanoviću koji se na protestu uzgred rečeno nije ni pojavio. Sve dok su takvi protesti mirni, kao što je bio slučaj u utorak, pozdravljamo i podstičemo da ih bude više kako bi potpuna diskreditacija politike koju propagiraju imala brži tok. S takvom politikom, retorikom i pristupom drugi scenario ne postoji, što su pokazali i svi prethodni izborni ciklusi”, kazali su za “Vijesti” iz GP URA.
Navode da jedina relevantna institucija koja može ocijeniti je li neki zakonski akt ustavan ili neustavan jeste Ustavni sud, koji je sada blokiran i ne može da ispunjava svoju funkciju.
”Stoga pozivamo kolege u parlamentu da 22. novembra izaberemo makar jednog sudiju Ustavnog suda čime bi on bio odblokiran i poslije toga svaki zakonski akt može ići na provjeru a odluke Ustavnog suda se moraju poštovati. URA je jedina partija koja je u parlamentu glasala za svih 8 kandidata za Ustavni sud i Sudski savjet”, podsjetili su iz partije premijera Dritana Abazovića.
Poslanik DF-a Nikola Bajčetić (PzP) rekao je da je DPS očigledno imao problem sa organizacijom protesta.
”Taj problem najbolje oslikava činjenica da Đukanović uopšte nije ni prisustvovao protestu, vec ih je podržao sa dva tvita iz Egipta. Dakle, jasno je da Đukanović gura državu u radikalizaciju prilika i da očekuje od svojih pristalica da stanu u odbranu njega lično, njegove funkcije, ali i enormno nelegalno stečenog kapitala”, kazao je Bajčetić.
Narativ o odbrani države je, kako dodaje, uvijek aktivan od Đukanovića i DPS-a kada se steže obruč pravde oko njih.
”Zato DPS i ne želi da pravi dogovor sa vladajućom većinom oko prevazilaženja političke krize. Na taj način, DPS nastavlja da demonstrira neodgovornost prema Crnoj Gori, ali postaje i sve veći problem ka evropskom putu Crne Gore i sinonim za nestabilnost. Đukanovićevo kršenje Ustava, te odbijanje da da mandat Miodragu Lekiću, iako iza njega stoji 41 poslanik, zahtijevao je konkretan odgovor parlamentarne većine. Taj odgovor dali smo kroz izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, pa napominjem da poslanici Pokreta za promjene neće odustati od toga”, poručio je Bajčetić.
Potpredsjednica Demosa Ksenija Milović rekla je da bi bilo dobro da se slijede propisi o protestima i da slično drugim strankama koje saopštavaju svoje organizatore, da to uradi i DPS.
”Pridružujemo se opštem utisku da se nije branila država, koju uzgred, niko ne napada, već je u pitanju odbrana Đukanovićevog modela društva, javne neodgovornosti za propalu ekonomiju, nepravnu državu i duboke podjele unutar nje. U najkraćem, mnogo više odbrana Đukanovića, posebno nakon posljednjih izbora, a mnogo manje odbrana države”, rekla je ona “Vijestima”.
Ona ne isključujuje da je jedan dio prisutnih građana bio motivisan odbranom države, pa je prisustvovao skupu nakon procjene da je država na neki način ugrožena.
”Svakako, što se tiče ovih prvih pomenutih, nemamo dileme da se radi o manipulativnim ciljevima”, kazala je.
I litije, i protesti reakcija na nedržavničke inicijative Đukanovića
Komentarišući kritike na račun nove-stare većine da su branili Ustav kada se radilo o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, a da sada nisu kada je drugi zakon u pitanju, Ksenija Milović je rekla da se ta dva zakona razlikuju.
”Jedina im je sličnost što oba slučaja predstavljaju reakciju na inicijative nedržavničkog karaktera predsjednika države. Takođe, u oba slučaja smatramo da je na Ustavnom sudu da donese relevantno i validno tumačenje”, kazala je.
Boris Bogdanović je rekao da kad god su posumnjali u ustavnost bilo kog akta zaštitu ustavnosti zatražili su kod Ustavnog suda.
”Dakle, branili smo Ustav na jedini mogući način, u institucijama sistema. Podsjetiću vas na neustavan ‘zakon o odlaganju izbora’, neustavnu taksu ‘euro po euro’, neustavne naknade za gorivo, neustavno kažnjavanje poslanika za legitimnu odluku partije o bojkotu parlamenta… sve ove i brojne druge akte utužili smo pred Ustavnim sudom i svojim činjenjem nikada nijesmo doveli do blokade bilo koje institucije. Zato, još jednom pozivam kolege na hitan izbor sudija Ustavnog suda, kako bi Ustavni sud provjerio da li su u javnosti osporeni akti ustavni. Zašto neko želi samo da govori o neustavnosti, a da pritom blokira mogućnost provjere ustavnosti nije pitanje za mene, već za one koji opstruiraju izbor sudija Ustavnog suda”, rekao je Bogdanović.
Bonus video:
