Šef države i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović pokušaće od Venecijanske komisije (VK) da dobije mišljenje o Zakonu o predsjedniku koje bi mu poslužilo kao paravan za neproglašavanje tog akta, nakon što ga parlament ponovo izglasa.
To je “Vijestima” kazala potpredsjednica Skupštine i funkcionerka Pokreta za promjene (PzP), Branka Bošnjak.
Ona tvrdi da je VK nerijetko donosila različita, politički obojena mišljenja o sličnim pitanjima, i dodaje da su, “uz dužno poštovanje prema pojedincima koji sjede u tom tijelu, sami sebe profesionalno diskreditovali”.
”Njeno mišljenje nije obavezujuće, a obično se pribavlja na nacrt zakona. Ukoliko ekspresno daju mišljenje na već izglasani zakon, i to će biti slučaj bez presedana i rezultat lobiranja i političkog uticaja predsjednka DPS-a, ali će najviše govoriti upravo o njima”, navodi Bošnjak, koja je jedan od predlagača izmjena Zakona o predsjedniku.
Prema Ustavu, šef države dužan je da proglasi ponovno izglasani zakon.
Iz Đukanovićevog kabineta “Vijestima” nisu odgovorili na pitanje da li će on to i učiniti ako stara-nova skupštinska većina opet usvoji izmjene. Partije većine najavile su da će to i učiniti.
Đukanović je vratio zakon na plenum jer, između ostalog, tvrdi da se njime krši Ustav i ugrožava podjela vlasti. On je zbog toga u srijedu tražio od VK, tijela Savjeta Evrope (SE), hitno mišljenje o zakonu, naglašavajući da bi posljedica njegovog ponovnog izglasavanja mogla biti urušavanje ustavnog poretka i univerzalnih pravnih vrijednosti.
Povezani članci
Izvor “Vijesti” iz Sekretarijata VK objasnio je da ona, kad se od nje traži hitno mišljenje, ne prati kalendar sjednica, već se trudi da postupi po zahtjevu što je prije moguće.
”Sekretarijat komisije na početku određuje izvjestioce, koji će potom razgovarati s poslanicima ‘svih boja’, a možda i s Ustavnim sudom (US), ali je to upitno pošto on trenutno nije u funkciji. Nakon što se obave razgovori, uslijediće mišljenje VK, koje se, u najboljem slučaju, može očekivati u periodu između 15 i 30 dana od podnošenja zahtjeva”, navodi izvor.
Mišljenje VK je neobavezujuće i država ga može ignorisati, ali pravnici koje su “Vijesti” konsultovale tvrde da se time ne bi poslala dobra poruka, s obzirom na to da je, kako ističu, VK veoma cijenjeno tijelo u Evropskoj uniji (EU).
Predstavnik Crne Gore u VK je bivši ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, ali on, po Statutu VK, ne može učestvovati u slučaju iz svoje zemlje. Nepisano je pravilo da član ne učestvuje ni u diskusijama na plenarnoj sjednici koje se tiču njegove države.
Bošnjak tvrdi da je očigledno da je Đukanović krenuo u radikalizaciju političkih prilika, manipulišući, prema njenim riječima, nacionalnim osjećanjima i pokušavajući da zloupotrijebi građane kao “štit za svoje neustavno djelovanje i svoju poziciju”.
”Sad za istu stvar želi da zloupotrijebi i VK, i pokušava kroz lobističke kanale da dobije mišljenje koje bi mu služilo kao paravan za dalja protivustavna djelovanja. Usvojeni zakon ne oduzima Đukanovićeva ustavna ovlašćenja, već samo detaljno propisuje proceduru davanja mandata i onemogućava njegovu samovolju...”, ocjenjuje ona.
I dio pravnika, civilnog sektora i partija tvrdi da su izmjene zakona protivne Ustavu. Zbog toga su DPS i njegovi bivši dugogodišnji koalicioni partneri protestovali u utorak u Podgorici, zahtijevajući povlačenje zakona, vraćanje na početak procesa izbora sudija US i raspisivanje vanrednih izbora.
Zakon o predsjedniku bio je i tema u srijedu održanog skupštinskog dijaloga, na kom predstavnici partija nisu napravili bilo kakav pomak ka rješavanju političke i institucionalne krize. Dok DPS i partneri traže povlačenje zakona, stara/nova većina ih poziva da krajem mjeseca glasaju za izbor sudija US.
Izmjene zakona, koje je inicirao Demokratski front (DF) predviđaju da je predsjednik dužan da za mandatara predloži kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika. Ako većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da nakon ponovnih konsultacija, predloži za mandatara kandidata “s dominantnom skupštinskom podrškom”. Tu mogućnost ima i prije inicijative za skraćenje.
Prema zakonu, ako šef države ne izvrši dužnost povodom utvrđivanja mandatara radi zaštite javnog interesa, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima “jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika”.
Bošnjak: U dnevni red uvrstiti i inicijativu o razrješenju Đukanovića
Bošnjak kaže da očekuje da će ubrzo biti zakazan Kolegijum predsjednice Skupštine na kojem bi trebalo da bude dogovoren termin sjednice na kojoj će se ponovno glasati o izmjenama Zakona o predsjedniku.
”Tražićemo da se u dnevni red te sjednice uvrsti i inicijativa za pokretanje postupka da li je predsjednik prekršio Ustav prilikom postupka predlaganja mandatara, što je osnov za njegovo razrješenje. Ali, nažalost, za to nam treba Ustavni sud, koji nema kvorum jer DPS to ne želi baš zato da bi se njihov predsjednik mogao neustavno i bahato ponašati. Zato nisu podržali nijednog od vrlo kredibilnih kandidata za članstvo u US”, navodi Bošnjak.
DF je s poslanicima stare-nove većine tu inicijativu bio podnio 23. septembra, ali im je predsjednica parlamenta vratila na doradu, jer je, kako je navela, u njoj bio objedinjen predlog za dva postupka (o povredi Ustava i razrješenju).
Bonus video:
