Parlamentarni dijalog o deblokadi institucija neće tako brzo donijeti željene rezultate, jer partije profitiraju od pat pozicije, nastupaju sa pozicije “uzmi ili ostavi” i imaju partijski interes da se nastavi kao i do sada, iako će u konačnom morati da se postigne konsenzus o izboru sudija Ustavnog suda.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući prvi sastanak parlamentarnog dijaloga koji je inicirala predsjednica Skupštine Danijela Đurović, na kom predstavnici partija nisu napravili bilo kakav pomak ka rješavanju političke i institucionalne krize.
Sastanak, koji je održan prošle srijede, su nekoliko minuta nakon početka napustili lideri Demokratskog fronta (DF), nezadovoljni činjenicom što se u Skupštini nije pojavio predsjednik države i lider DPS-a Milo Đukanović, već potpredsjednik te stranke Ivan Vuković.
Đurović je ocijenila da je pitanje izbora sudija US prioritet parlamenta i da mora biti riješen na sjednici 22. novembra. Navela je da će prije te sjednice biti zakazana nova runda dijaloga, na nivou predsjednika stranaka...
Civilna aktivistkinja, Dina Bajramspahić, kazala je da je dobro da je parlamentarni dijalog počeo i da od njega ne treba odustati, iako je zakazan “samo reda radi”.
”Međutim, da bi se došlo do kompromisa koji je neophodan, svi moraju nešto da ulože u dogovor, da ponude neki principijelni ustupak, da naprave most do kvalifikovane većine”.
Ona je naglasila da je nalaženje kompromisa odgovornost svih poslanika i njihova radna obaveza za koju svakog mjeseca primaju platu već dugi niz godina, a da ne postižu rezultate niti se trude.
”Ne vidim da ikoga za stolom pokreće želja da se uspostave depolitizovane institucije, svi profitiraju od pat pozicije, nastupaju sa pozicije ‘uzmi ili ostavi’ i imaju partijski interes da se nastavi kao i do sad. Najveći gubitnici u tome su građani”.
Na prvom sastanku DPS i partneri su tražili povlačenje Zakona o predsjedniku, a stara/nova većina ih je pozvala da krajem mjeseca glasaju za izbor sudija US.
Bajramspahić je naglasila da je ovo trebalo da bude godina reformi i godina u kojoj će se vlast posvetiti pregovorima u kojima od juna 2020. godine nije bilo pomaka.
”Kada je tokom ovog ljeta trebalo da se maksimalno posvete prelaznim mjerilima, da bismo do kraja godine dobili završna, Vlada je sve prekinula zbog Temeljnog ugovora. Tokom ove jeseni, kada se konačno trebalo posvetiti postizanju dogovora oko imenovanja čelnika svih institucija u polju pravosuđa, parlamentarna većina je usvojila neustavan zakon o predsjedniku i izazvala proteste”.
Ona je istakla da završna mjerila više niko i ne spominje, navodeći da sve navedeno pokazuje odsustvo posvećenosti evropskim integracijama i nezainteresovanost za postizanje dogovora koji nije pitanje dobre volje nego ustavna obaveza.
”Dok se kod nas povlače destabilizujući potez za drugim, gotovo svi iz regiona su napravili neki korak naprijed. Albanija i Sjeverna Makedonija su konačno dobile pregovarački okvir, Bosna i Hercegovina je dobila preporuku Evropske komisije za dobijanje statusa kandidata, a pitanje vizne liberalizacije Kosova je u fazi utvrđivanja datuma. Crna Gora tumara i sve je dalje od svojih obaveza”.
Istakla je da su se zahtjevi koje EU traži od Crne Gore u ovom trenutku toliko srozali da je to neprijatno:
”Da primijenimo sopstveni Ustav i zakone i da omogućimo elementarno funkcionisanje pravosuđa. Na kraju čak ni to nismo u stanju. Krajnje je vrijeme da neko preuzme odgovornost”.
Marković: Pojaviće se i pitanje vanrednih parlamentarnih izbora
Dugogodišnji novinar i urednik, Nikola Marković, ocijenio je da prvu rundu parlamentarnih pregovora dozivljava kao zauzimanje strateških pozicija u pregovorima, pošto je svima jasno da se, prije ili kasnije, Ustavni sud mora izabrati.
”DPS organizacijom protesta želi da ostvari dvostruki efekat: javni pritisak da se ponovo ne izglasa Zakon o predsjedniku i drugi da mobilizacijom članstva spriječi dalje osipanje biračkog tijela. Zato mislim da u ovoj fazi DPS neće da se dogovori već će nastaviti sa protestima, koji bi ukoliko brzo dođe do dogovora postali besmisleni”.
On je ocijenio da se na taj način odugovlači sa predajom vlasti u Podgorici i ostalim opštinama gdje su izgubili vlast.
Đukanović je odbio da potpiše Zakon o predsjedniku, tvrdeći da se njime krši Ustav i ugrožava podjela vlasti, i vratio ga je Skupštini na ponovno odlučivanje. Prema Ustavu, šef države dužan je da proglasi ponovno izglasani zakon. U međuvremenu, Đukanović je zatražio da Venecijanska komisija (VK) da hitno mišljenje na izmjene tog Zakona, a njegova partija je počela sa protestima.
Izmjene zakona, koje je inicirao Demokratski front (DF) predviđaju da je predsjednik dužan da za mandatara predloži kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika. Ako većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da nakon ponovnih konsultacija, predloži za mandatara kandidata “s dominantnom skupštinskom podrškom”. Tu mogućnost ima i prije inicijative za skraćenje...
Marković kaže da vjeruje da će se kao jedan od bitnih uslova u ovim pregovorima pojaviti i pitanje vanrednih parlamentarnih izbora pošto je, kako je ocijenio, Đukanoviću jasno da se nikom iz parlamentarne većine ne žuri na izbore.
”Sa druge strane, vladajuća većina će nastaviti da insistira na Zakonu o predsjedniku, međutim, problem je šta ako ga Đukanović ne potpiše ni drugi put? Kako će ga natjerati da to uradi? Sve i da krenu teoretski u njegovu smjenu, pitanje je kako bi izvršili tu odluku? Najgore što bi moglo da im se desi jeste da nešto izglasaju što ne mogu da realizuju”.
On je istakao da iz tih razloga vjeruje da se partije neće dogovoriti tako brzo, već da će u konačnom doći do kompromisa da izaberu sudije Ustavnog suda:
”Da Zakon o predsjedniku, čak iako se ponovo usvoji u Skupštini nema pravno dejstvo, a da sa druge strane, Đukanović nema mehanizme da spriječi formiranje nove Vlade na čelu sa (Miodragom) Lekićem, kome će po svemu sudeći mandat dati predsjednica Skupštine kako to i predviđaju izmjene Zakona o predsjedniku”, rekao je Marković.
On je istakao da svi krše ustav, a svi ga tumače i sprovode onamo gdje imaju faktičku moć.
”Većina od 30. avgusta u Vladi i Skupštini, a Đukanović kao predsjednik, s obzirom na to da nema Ustavnog suda. Sve će to, prije ili kasnije, dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora.
Marković navodi da je suština da DF i Demokrate budu u vladi koja će sprovoditi izbore, a Đukanoviću da sa mjesta predsjednika krene u izbore i da razmak između predavanja vlasti u Podgorici i parlamemtarnih izbora bude što manji.
Pajović: Loše režirana predstava koja nikako da dovede do epiloga
Dušan Pajović iz Pokreta za demokratizaciju Evrope (DiEM25), čiji je jedan od osnivača bivši grčki ministar finansija Janis Varufakis, kazao je za “Vijesti”, komentarišući prvu rundu paralamentarnog dijaloga, da je to “igra moći koja je u potpunosti dovedena do apsurda”.
”Došli smo do toga da političku moć predsjednika Đukanovića diskurzivno održava vlast, a dodatno ‘pumpa’ njegova partija. ‘Carevu’ moć ne odražava sama titula, koliko vjera drugih u njenu simboliku”.
On je ocijenio da ovakvi potezi vlasti samo ojačavaju centralizujući narativ koji gura Đukanovića u prvi plan.
”Mislim da je bilo sasvim u redu pregovarati i sa potpredsjednikom DPS-a Ivanom Vukovićem. Prvi bih kritikovao predsjednika da je napustio zemlju usred ustavne krize zbog nekog minornog diplomatskog puta, ali klimatski panel COP27 u Egiptu je više nego značajna međunarodna obaveza”, kazao je Pajović.
On je rekao da nije siguran da je dogovor o sudijama Ustavnog suda i deblokadi institucija moguć.
”Imali smo potpuno porobljene institucije već par decenija, a sada smo umjesto njihove zavisnosti dobili urušenost i nepostojanost istih. U posljednje vrijeme je bilo mnogo kalkulacija povodom etabliranja ovog tijela, od donošenja Temeljnog ugovora sa SPC koji je navodno trebalo da omogući izbor sudija, pa sve do nedavnog donošenja Zakona koji je direktni ‘test’ za Ustav, najblaže rečeno. Sve to izgleda kao jedna veoma loše režirana predstava, koja nikako da dovede do epiloga”.
On je ocijenio da je veoma moguće da vladajuća većina pokušava da pritisne opoziciju za što brži izbor sudija, putem zaštite predsjednikovih dužnosti.
”Ova hipoteza je ojačana prije nekoliko dana, kada je premijer (Dritan) Abazović kazao da će se izviniti ukoliko novi Zakon ‘padne’ na Ustavnom sudu. Nesumnjivo je da je politikanstvo na djelu, te strahujem da smo odavno ušli u ‘igru elita’ iz koje teško ima povratka”, istakao je Pajović.
Pajović: Samo da ne dobijemo “veći DPS od DPS-a”
Odgovarajući na pitanje da li partije zaista žele dogovor, ili im odgovara što Ustavni sud ne funkcioniše kako bi mogli da krše Ustav, Pajović navodi da se trenutno definitivno čini da izbor Ustavnog suda ne odgovara političkim strukturama.
”Primjer toga se jasno vidi u promjeni glasanja prilikom prijedloga određenih potencijalnih sudija, ali i prilikom uzdržanosti poslanice (Suade) Zoronjić čak 18 puta. Posebno navodim baš nju iz razloga jer je njena koalicija Crno na bijelo negdje najglasniji činilac pri pozivu na hitan odabir sudija. Ali navikli smo da se o političkim konceptima najviše priča tamo gdje ih najmanje ima”.
On je kazao da je cilj da se građanke i građani konačno osjete kao nosioci suvereniteta i Ustavnih načela, te da na svako kršenje Ustava reaguju glasno i izađu na ulice.
”Nemam vjere u partije, jer je (skoro) svaka pojedinačno od 2006. do danas na neki način prekršila Ustav. Samo je to možda nešto eksplicitnije u posljednjem periodu. Nekadašnja opozicija, a sadašnja vlast, kao da je u potpunosti upala u pravnu mantru ‘kad porastem - biću DPS’. Samo da ne dobijemo ‘veći DPS od DPS-a’, jer su upravo na na tom putu...”, kazao je Pajović.
Bonus video:
