Parlamentarne partije nijesu uspjele da postignu dogovor o prevazilaženju političke krize, iako je tokom parlamentarnog dijaloga bilo pokušaja ustupaka iz vladajuće većine. Oni međutim, kako je juče potvrdio i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, nisu bili dovoljni za kompromis.
Nakon sastanka, koji je nastavak dijaloga od 9. novembra, parlamentarna većina je odgovornost za neuspjeh pregovora pripisala opoziciji, dok su opozicioni lideri za to optužili novu-staru većinu, navodeći da su im na sto stavili gotova rješenja, bez konsultacija.
Iz parlamentarne većine juče je iskazana spremnost na povlačenje spornih izmjena Zakona o predsjedniku, a da se zauzvrat 28. novembra, na sjednici Skupštine, izglasa makar jedan sudija Ustavnog suda i deblokira ta institucija. Međutim, opoziciji to nije prihvatljivo.
”Da bi se dobila dvotrećinska većina, potreban je dogovor vlasti i opozicije. Oni ne računaju na podršku opozicije. Dosadašnja procedura je promašena, treba se vratiti na početak”, rekao je Đukanović juče novinarima.
On je objasnio da su u DPS-u spremni da što prije razgovaraju o izboru sudija US, ali da u toj partiji, kako je rekao, ne pristaju da se naknadno uključe u “jedan potpuno neodgovoran prvi korak u koncipiranju predloga za izbor sudija”.
”Treća ideja je bila da otvorimo razgovore o vanrednim parlamentarnim izborima. Nasuprot svemu tome, većina predstavnika iz parlamentarne većine je insistirala da se izabere makar jedan sudija Ustavnog suda, iako su se saglasili da to ne znači stavljanje tog suda u funkciju”, kazao je. Ustavni sud bi, prema njegovim riječima, i sa četvrtim sudijom teško donosio odluke, jer je potrebno da za to glasaju sve sudije.
Lider Ujedinjene Goran Danilović je predlagao, kako je potvrdio, da opozicija glasa barem jednog sudiju Ustavnog suda, a da zauzvrat većina povuče izmjene Zakona o predsjedniku.
”Taj naš predlog je odbijen samo zato što se dobro živi od krize koja je projektovana da traje vječno. Ne može Đukanović očekivati da većina izglasa njegove kandidate za Ustavni sud. To nećemo uraditi nikad. Kako se ranije birao Ustavni sud? Tako što je opozicija popuštala. Đukanović, koji je izgubio jedne pa druge izbore, sada ne želi da prepusti vlast, već želi da nas kroz ovu instancu blokira”, rekao je Danilović novinarima nakon sastanka.
Iz većine su ponovili da će glasati za sve kandidate za sudije Ustavnog suda, što nije dovoljno jer je potrebna podrška 49 poslanika a vladajuća većina ima 41.
Dogovor oko izbora sudija, DPS je uslovio povlačenjem izmjena Zakona o predsjedniku, određivanjem datuma vanrednih parlamentarnih izbora, ali i da se postupak izbora sudija vrati na Ustavni odbor. To su i zahtjevi sa protesta “Ima nas”, koji su i ponovljeni prije dvije večeri.
Prema navodima jednog od učesnika sastanka, Đukanović je tražio da se Ustavni odbor iz početka izjašnjava o kandidatima sa sudije, “eventualno dodaju još dva” kako bi se postigao dogovor.
Takođe je upozorio da još “postoji opcija skraćenja mandata Skupštini”, navodeći da je bio fer i da to nije ranije iskoristio.
”Vijestima” su iz parlamentarne većine nezvanično rekli da će nakon sjednice 28. novembra, biti zakazana nova na kojoj će izglasati izmjene Zakona o predsjedniku, a koje je Đukanović jednom vratio. Njegova ustavna obaveza je da drugi put potpiše zakon, ali s obzirom na to da nema Ustavnog suda koji bi konstatovao kršenje Ustava, spekuliše se da on to neće uraditi.
On je to juče na neki način i potvrdio, nagovijestivši da će pravdu tražiti u Strazburu.
Lider Socijaldemokrata Damir Šehović pozvao je većinu da ne doprinose, kako je rekao, produbljivanju krize insistiranjem na stavljanju “nakaradnog” Zakona o predsjedniku u pravni promet.
”Ako se i dalje bude insistiralo na tome, kolege iz većine će morati da preduzmu odgovornost za sve što se bude dešavalo”, rekao je Šehović nakon sastanka i poručio da će nastaviti “vaninstitucionalnu borbu”.
Lider SDP-a Raško Konjević smatra da dijalog treba nastaviti i ubrzati, ali i da predsjednica parlamenta “nema kapaciteta da vodi dijalog do rješenja krize”.
On je rekao da nije bila uspješna praksa da se gotova rješenja stave na sto, već da se dijalogom dođe do rješenja.
Parlamentarni dijalog pokrenula je predsjednica Skupštine Danijela Đurović, ali prvi sastanak 9. novembra nije bio uspješan jer su ga lideri Demokratskog fronta napustili pošto nije bilo lidera DPS-a. Na jučerašnjem sastanku nije bilo lidera Fronta.
Đukanović je prisustvovao jučerašnjem sastanku, kao i Aleksa Bečić (Demokrate), Vladimir Joković (SNP), Raško Konjević (SDP), Ervin Ibrahimović (BS), Damir Šehović (SD), Miodrag Lekić (Demos), Genci Nimanbegu (Forca), Srđan Pavićević (CIVIS), Goran Danilović (Ujedinjena), Maksim Vučinić (RP) i Andrija Popović (LP). Lider GP URA Dritan Abazović bio je juče službeno u Beogradu, a navodno je u glavnom gradu Srbije i jedan od lidera DF-a Milan Knežević.
DF su na sastanku, koji je trajao skoro četiri sata, zastupale Branka Bošnjak (PzP), Maja Vukićević (DNP) i Simonida Kordić (NSD). GP URA je predstavljala politička direktorica Ana Novaković Đurović.
Zamjerke na kandidate nemaju, ali neće da ih glasaju
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović je odgovarajući na pitanja novinara o tome koje su mu zamjerke na račun kandidata za sudije Ustavnog suda, rekao da ih lično nema. On je zatim dodao da su kandidati, kako je naveo, obilježeni jer ih je izabrao samo dio poslanika većine.”Moj utisak je da je tog dana 13. oktobra sve bilo jasno, da oni žele da se sudije ne izaberu. Vjerovatno će taj rok prolongirati što mogu duže”, smatra Popović.
Aleksa Bečić smatra da je apsurdno što opozicija ne spori stručnost kandidata za sudije, a neće da glasa nijednog.
”Sa jedne strane ne osporavate stručnost kandidata, a nećete da glasate za njih. Tvrdite da je neki zakon neustavan, a nećete da date podršku da se formira Ustavni sud koji će odlučiti je li nešto ustavno ili ne. Tražite izbore, a prije samo mjesec ste doživjeli debakl. Ja zaista ne razumijem tu apsurdnu politiku...”, rekao je Bečić.
Razmišlja o pritužbi Strazburu
Đukanović je juče nagovijestio da će Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu uložiti pritužbu ako postavgustovska parlamentarna većina ponovo usvoji izmjene Zakona o predsjedniku.
On je to kazao novinarima u Podgorici, odgovarajući na pitanje hoće li potpisati Zakon o predsjedniku ako ga skupštinska većina opet izglasa. “Ostavimo to. Računajući na nefunkcionalnost Ustavnog suda napravio sam iskorak ka Venecijanskoj komisiji. Moguće je napraviti iskorak i ka sudu u Strazburu. Ne treba obavještavati one koji su nasrnuli na Ustav šta će biti moji naredni potezi. Treba prvo da vidimo dokle ide njihova neodgovornost”, saopštio je nakon Balkanskog integracionog foruma.
Bonus video:
