U Skupštini je završena rasprava o Predlogu zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, a o njemu će se poslanici izjasniti naknadno.
U sali nema poslanika DPS-a i SDP-a.
Predlog zakona je Vlada usvojila na sjednici 2. juna ove godine.
Popisom su obuhvaćeni crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu Crnoj Gori ili u drugoj državi i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak.
O osobama koja se obuhvataju popisom prikupiće se, između ostalog, podaci o imenu i prezimenu, polu, datumu rođenja i jedinstvenom matičnom broju, mjestu i državi rođenja, bračnom statusu, odnosno vanbračnoj zajednici, životnom partnerstvu lica istog pola, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku, jeziku kojim lice uobičajeno govori.
"Izuzetno, ako lice ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem i jeziku kojim lice uobičajeno govori, upisuje se odgovor 'Ne želi da se izjasni", navodi se u predloženom zakonu.
Damjanović je, govoreći o Predlogu zakona o popisu rekao da je on dobio potrebnu većinu 26. oktobra na Zakonodavnom odboru, a 31. oktobra na matičnom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, i da je do sada stigao jedan amandman, poslanika Marka Milačića (Prava Crna Gora).
Rekao je da je Vlada kada je utvrdila Predlog, utvrdila i zaključke koje je dostavila parlamentu.
"Zaključak četiri je bitan - da se Vlada obavezuje da će u saradnji sa Skupštinom period sprovođenja popisa i referentni momenat utvrditi u skladu sa međunarodnim preporukama UNECE za rundu popisa 2020. koje predviđaju da se sprovođenje popisa ne preklapa sa većim političkim događajima, poput državnih i lokalnih izbornih kampanja, kao ni u periodu godine karakterističnom po vremenskim uslovima, koji otežavaju pristup domaćinstvima", naveo je.
Dodao je da će Vlada tu odluku donijeti nakon konsultacija sa nadležnim skupštinskim odborom.
"Potrebno je da Vlada ne prejudicira datum popisa, u svjetlu činjienica da on ne može biti održan kad imamo izborne kampanje, a što se tiče Crne Gore ne može biti održan u ljetnjim i zimskim mjesecima. Bilo bi poželjno da bude održan u situacije elemntrane političke stabilnosti. Svjedoci smo da u ovom trenutku tu stabilnost nemamo", rekao je Damjanović.
Kazao je da je realno da popis bude održan u oktobru, novembru naredne godine.
Dodao je da je pola godine neophodan period za pripremu državnih organa i lokalnih samouprava.
Saopštio je da će sprovođenje popisa koštati pet miliona eura.
Dejan Đurović (DF) kazao je da je u procesu razbijanja srpskog naroda u bivšoj Jugoslaviji, kreatorima tog projekta glavno oružje postaje popis stanovništva kroz odrednice o naciji i jeziku.
"Dominantna srpska svijest u Crnoj Gori na kraju i poslije II Svjetskog rata je ideološki mijenjana sa jednim ciljem da bi se Srbi preveli u nacionalne Crnogorce i da se novostvorena crnogorska nacija odvoji od srpske. Ovo je rađeno u početku tako, da kreatori projekta iz KPJ (Komunistička partija Jugoslavije) govore da su Crnogorci i Srbi isto, te je to važno zbog federelizacije Jugoslavije", rekao je Đurović.
Poručio je da nakon popisa mora da se dobije uređen birački spisak, jer svako ko je za "fantom" birače je protiv fer izbora.
Maja Vukićević (DF) je rekla da je opozicija na Zakonodavnom odboru bila uzdržana, ali nijesu čuli nijedan valjani pravni argument zbog čega popis ne bi trebalo da bude sproveden.
"Čuli smo samo da ako se na popisu utvrdi da ima više Srba da će Crna Gora nestati, što je neozbiljna i neprihvatljiva argumentacija", poručila je Vukićevićeva.
Ona je navela da je popis statistička kategorija i da nema potrebe da se od toga pravi nacionalno pitanje.
"Nikako ne smijemo da zaboravimo da smo živjeli u ambijentu koji je kreirao tadašnji režim Demokratske partije socijalista (DPS) gdje se ljudi nijesu mogli slobodno izjasniti. Čuli smo na Odboru neke ideje o tome koje informacije treba da se prikupljaju. Ja sam pitala zašto kada su oni bili na vlasti nijesu te ideje sprovodili", rekla je Vukićevićeva.
Popis proba za državu
Slaven Radunović (DF) rekao je da se popis sprovodi svuda u svijetu, a između ostalog, to je provjera za državu koliko je ozbiljna.
"Ovo je proba za državu Crnu Goru. A država Crna Gora, nažalost, u obliku u kojem je predstavlja vlast, u posljednjih par decenija se obrukala. Ne u tehničkom smislu kako je sprovođen popis i kako su obrađivani podaci, nego što je taj popis željela da sprovodi kada je bivši režim u pitanju, kada je držala sve poluge vlasti i da na neki način upravlja budućim podacima sa popisa".
Neveo je da je 1991. godine sprovoden popis i došlo je do ozbiljnih zloupotreba.
"Jedna je bila u mojoj kući kada popisivač nije želio da upiše mene, koji sam bio odustan, kao Srbina, jeste ženu koja je davala podatke i sina. Ja sam se žalio i dobio sam poziv od potpredsjednika Opštine da dođem na sastanak. Popis je ponovljen u ovom dijelu grada gdje je taj popisivač radio. Bilo je čudno što je 18 ljudi koji su se žalili svi su bili Srbi. Svi su imali zamjerku".
Onda je, kako je dodao, došao popis 2001. godine.
"Bombardovanje je bilo 1999. godine, probudio se srpski nacionalni naboj i prepala se vlast, koja je već od 1997. radila na tom preobraženju Srba, da ne bude negativan rezultat. Dvije godine je taj popis odlagan dok se nijesu stvorili politički uslovi koji odgovaraju DPS-u da se malo to pritisne i dobili smo podatak da je 32 odsto Srba i 63 odsto govornika srpskog jezika. Međutim to nije smetalo državi da srpski jezik, kojim govori najviše ljudi u Crnoj Gori, ne bude službeni jezik. I to je jedini slučaj u Evropi da jezik kojim se najviše govori u jednoj državi, po popisu, nije službeni".
Kazao je da se narod nakon 2020. oslobodio i nastao je paničan strah da sve što su radili Ranko Krivokapić, Milo Đukanović i ekipa da padne u vodu.
"Dobili smo priliku da prvi put od 1945. održimo popis na kojem svako može da kaže šta je, ko je, slobodno. I ne daju. I ne samo DPS. Mi smo imali vladu koju smo sami glasali i kojoj na pomen popisa nije bilo svejedno, pa su manje sredstava obezbijedili budžetom, nego što je tražio Monstat. Ovdje smo svi zajedno digli na milion eura, a popisa opet nije bilo. Polako dolazimo do 2022. i ni dan danas ne odgovara. Kažu kolege iz DPS-a nije vrijeme. Oni misle da je vrijeme da se oni vrate na vlast, da vrate Vesnu Medenicu i Milivoja Katnića, da sve one policajce 'branitelje zastave i himne' vrati na svoje mjesto i nastave da progone one koji ne treba da postoje u Crnoj Gori. Je li ovo Crna Gora, braćo Crnogorci, za koju se vi borite zajedno s nama?", pitao je Radunović.
Ivanović: Možda se DPS plašio popisa stanova
Dragan Ivanović (SNP) kazao je da je DPS godinama imao monopol i uticao na slobodno izjašnjavanje građana.
On je rekao da se i Vlada Duška Markovića 2020. godine, kada se očekivalo da se ovakav zakon donese, pravdala da će u avgustu biti izbori.
"Ali mi smo tražili zakon, a od momenta donošenja zakona pola godine treba do njegove primjene", kazao je Ivanović.
On je ocijenio da su se možda u DPS-u plašili popisa zbog evidencije stanova.
"Da vidimo koliko ko ima, jer će to biti dobar pokazatelj šta se radilo sa stanovima, kako su čašćavali jedni druge. Da ne govorim o svim drugim motivima, ne želim da licitiram, ali jedno je tačno - građani Crne Gore će potpuno slobodno moći da se izjasne i po nacionalnoj, etničkoj i svakoj drugoj pripadnosti. Prema tome, ta sloboda koja je postignuta 30. avgusta 2020, sada će doći do punog izražaja i ne sumnjam da će građani moći slobodno da se izraze", naveo je Ivanović.
Bogdanović: Svuda u svijetu popis je statistička stvar, osim kod nas
Boris Bogdanović (Demokrate) kazao je da je popis stanovništva svuda u svijetu statistička stvar, analiza stanja i konstatacija stvarnosti.
"Tako je svuda osim kod nas. Kod nas političke elite ovu statističku stvar pokušavaju prevesti u političku, pa umjesto da na ovom popisu saznamo da li imamo više stanovnika, domaćinstava, stanova, poljoprivrednika, penzionera, djece, mi na ovom popisu, kao i na svim do sada, mjerimo da li ćemo imati više Crnogoraca, Srba, Bošnjaka, muslimana, pravoslavaca, katolika.. To je prava politička sramota, iz razloga što se na takav način nacionalni i vjerski identitet stavlja na prosti pijačni kantar", rekao je Bogdanović.
On je rekao da nije sporno i potrebno je da se nacionalna i vjerska odrednica nađe na popisnom listu, ali je sporno kad se svaki sekund koristi da se nacionalne i vjerske podjele podgriju.
Kazao je da popis domaćinstava stanovništva i stanova Demokrate doživljavaju kao praznik slobode i demokratije.
SD će tražiti da se izostave pitanja o vjeri i naciji
Boris Mugoša (SD) najavio je da će ta partija podnijeti amandman da se iz popisa predviđenog izostave pitanja koja se tiču nacionalne, etičke pripadnosti, vjere i nacije.
Rekao je da popis treba da služi za dobijanje podataka koji će biti ključni za kreiranje razvojnih politika, a ne da se svodi na priču na to ko je koje nacionalnosti.
"Po meni je nevaspitano da nekoga pitate šta ste po nacionalnosti, zato što ovaj drugi treba da vas pita zašto me to pitate. Šta to znači? Znači li da sam bolji ili lošiji čovjek u odnosu na nacionalnost?", pitao je Mugoša.
Pavićević: Ajde da vidimo koliko je ljudi napustilo državu i zbog čega
Srđan Pavićević (Civis) rekao je da je frapantna činjenica da kad uđu popisivači pitaju "jeste li Srbi ili Crnogorci".
"Mi se moramo prebrojiti, moramo znati koliko nas ima u državi. Ajde da vidimo koliko je ljudi napustili ovu državi i zbog čega su napustili. Da vidimo odakle su otišli, jesu li sa Svetog Stefana ili iz Petnjice i Rožaje".
Pitao je šta će se desiti ako bude više Crnogoraca ili Srba.
"Hoće li ovo da postane nacionalna država? Neće. Postojanje nacionalne dominacije podrazumijeva nacionalnu hegemoniju, što je opasnost... Crna Gora je sastavljena od suprotnosti koje su izuzetno komplementarne i čine jedno jedinstvo. Crna Gora u sebi ima i crnogorsku i srpsku nacionalnu bit, kao osnove pravoslavno-hrišćanske biti, koje su toliko vezane da čine jedno jedinstvo ", rekao je Pavićević.
Kenana Strujić Harbić (BS) rekla je da podržavaju održavanje popisa, ali smatraju da ne postoji nijedan razlog da se u ovom trenutku donosi zakon o popisu, za koji se ne zna ni hoće li se održati naredne godine.
Rekla je da je sporna odredba da Vlada određuje period spovođenja popisa iz razloga što je Vlada tehnička sa ograničenim kapacitetom djelovanja.
Navela je da smatraju da su državljani u dijaspori jedan od najvećih resursa države i da kao takvi zaslužuju da budu popisani.
Radulović: Biće nas sve manje
Branko Radulović (PzP) rekao je da se plaši za demografsku sliku Crne Gore.
"Prema projekcijama Ujedinjenih nacija, 2050. godine biće stanovnika u Crnoj Gori 500.000. Biće nas sve manje, bićemo svi manjina", upozorio je.
Kazao je da kada ga pitaju šta je, odgovara da je Južni Sloven, iza Karpata i tako "neku istinu širi".
"Operisan sam više, od svih kapa koje sam 'nosio' od ustaše do četnika danas, bio sam i Šiptar, Turčin, više sam oguglao, boreći se protiv otuđenog, korupcionaškog sistema, koji su bili prvo u jednom veliko-nacionalizmu, sada u drugom..."
Kazao je da popis treba da da tri slike – etnos i kulturološko stanje, socio-ekonomsko i stanje nekretnina.
"Krajnje je vrijeme da kažemo ko smo i šta smo. To je kod mene krajnje relativno, ja sam već saopštio, svi Radulovići su s kraj Južnih Karpata. Ja sam to provjerio".
Damjanović: Bez pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti povukao bih zakon
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je odgovarajući na pitanja i sugestije, rekao da svi dijele isti stav, a to je da popis mora proći u demokratskom duhu i biti potpuno rastrećen dnevne politike.
"Očekivanje je da ćemo kroz ovu raspravu i pripreme za obavljanje popisa voditi ka tome da bude zaista relaksirano od upliva dnevne politike ili bilo kakvog upliva koji bi narušio samu intenciju popisa", rekao je Damjanović.
On je kazao da ljude koji su otišli iz Crne Gore ne mogu pitati zašto su otišli, jer nijesu tu.
"Ako bi od članova familija tražili razloge, došli bi u situaciju da razlozi nekog odlaska van ne korespondiraju u velikom broju sa slučajevima ostanka ili produžavanja boravka. Pitanje je da li bismo dobili ono što tražimo... Postoje drugi mehanizmi - da se kroz ankete odgovori na pitanja zašto ljudi odlaze iz države, da li je to materijalni momenat, ili ima i zasićenja načinom života i društvenim okolnostima".
Odgovarajući na komentare poslanice BS-a, podsjetio je da je Predlog zakona o popisu usvojen na sjednici Vlade, bez protivljenja.
"U jednoj klimi, u junu mjesecu, koja nije bila nimalo naivna, došli smo do konsenzusa, definisali zaključke koji su upravo išli ka kompromisu vezano za određivanje datuma popisa".
Smatra da monitoring Eurostata nije potreban, i da je Crna Gora dovoljno zrelo društvo da to mora sama da uradi.
Govoreći o popisivanju dijaspore, rekao je da je član 3 to definisao, u kojem je navedeno da će se popisom obuhvatiti i crnogorski državljani koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori bez obzira da li su prisutni u mjestu stanovanja ili privremeno borave u drugom mjestu u Crnoj Gori ili u drugoj državi; stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori i stranci koji imaju mjesto boravka prema članu 7 stav 1 tačka 4.
Prema članu 7, uobičajeno mjesto boravka je mjesto gdje lice uobičajeno provodi dan, bez obzira na privremenu odsutnost iz razloga rekreacije, godišnjeg odmora, posjete prijateljima ili rođacima, poslovne odsutnosti, kao i odsutnosti usljed liječenja ili vjerskog obreda, kao i mjesto u kojem lice boravi neprekidno, najmanje godinu dana prije referentnog momenta popisa ili je stiglo u uobičajeno mjesto boravka tokom 12 mjeseci prije referentnog momenta popisa sa namjerom da se tu zadrži najmanje godinu.
Prema riječima Damjanovića, ne bi trebalo odložiti popis i da je trenutno "zadnji voz" za održavanje popisa naredne godine.
"Ako postoji saglasnosti i volje trebalo bi da definišemo period popisa...To bi mogli da budu 1. oktobar i 1. novembar naredne godine. Ako ste saglasni to može da bude i na predlog poslanika iz više klubova, može i predlog Vlade da bude", rekao je on.
On je rekao da bi trebalo svi da se izjasne da bi se dobila kompletna statistička slika.
"Mi tu sliku nemamo. Nemamo ozbiljne javne politike, promišljene i realizovane jer nemamo input. Kada govorimo o popisima, zašto ne stoji stvar da dvije trećine država EU nemaju ova pitanja -er oni rade registarske popise. Sve države regiona rade klasične popise i sve države regiona imaju ova pitanja. Bez ta tri pitanja ja bih ovaj zakon i povukao, ako bi takav stav bio parlamentarne većine", kazao je Damjanović
Bonus video:
