Parlamentarnim strankama omogućen je elektronski uvid u birački spisak i u periodu koji nije obuhvaćen izbornom kampanjom, saopštili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) poručujući da do sada nijesu imali primjedaba na tu javnu ispravu.
Iz MUP-a su, reagujući na izjavu poslanika Demokrata Moma Koprivice da povjerenje u birački spisak ne postoji jer se izvori svih podataka nalaze u službenoj dokumentaciji MUP-a koji nije radio javno i čiji rad nije kontrolisan, pozvali sve subjekte da ukažu na eventualne nepravilnosti, kako bi zajedničkim djelovanjem izgradili povjerenje u izborni proces.
Iz MUP-a su kazali da je birački spisak izvedena elektronska zbirka ličnih podataka crnogorskih državljana koji imaju biračko pravo, a koja se formira na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana, i matičnih registara rođenih i umrlih, odnosno izvornih registara.
Kako su navli, Ustavom i Zakonom o izboru odbornika i poslanika propisano je da pravo da bira i da bude biran ima punoljetni crnogorski državljanin, koji ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori i koji ima prebivalište u opštini kao izbornoj jedinici.
Kako su objasnili, promjena podataka u biračkom spisku vrši se tako što se promjena podataka o biračima u izvornim registrima, a koje su proizvod upravnih postupaka koji građani pokreću na lični zahtjev, automatski prenose u birački spisak, do njegovog zaključivanja.
“Iz biračkog spiska brišu se birači koji su izgubili biračko pravo smrću, gubitkom crnogorskog državljanstva i odjavom prebivališta iz Crne Gore”, navodi se u reagovanju.
Iz MUP-a su kazali da, imajući u vidu da se birački spisak vodi kao elektronska zbirka ličnih podataka, koji se primjenom jedinstvenog programskog rješenja ažurira permanentno i u kontinuitetu, na biračkom spisku, po automatizmu, može se naći samo crnogorski državljanin koji ispunjava uslove za ostvarivanje biračkog prava.
Iz tog resora su naveli da se elektronskim putem u tačnost i ažurnost biračkog spiska mogu i uvjeriti i parlamentarna stranka, podnosioc potvrđene izborne liste, nevladina organizacija ovlašćena za praćenje izbora, kao i opštinska izborna komisija.
Kako su dodali, ovlašćeni predstavnik potvrđene izborne liste ili nevladine organizacije ovlašćen za praćenje izbora, na zahtjev, može vršiti i uvid u službenu dokumentaciju na osnovu koje se vrši promjena u biračkom spisku i u službenim prostorijama organa kod kojih se službena dokumentacija nalazi.
"Parlamentarnim strankama je, shodno njihovim zahtjevima, omogućen elektronski uvid u birački spisak i u periodu koji nije obuhvaćen izbornom kampanjom, te do danas nijesmo imali primjedbi na isto", rekli su iz MUP-a.
Oni su dodali da i Državna izborna komisija ima pravo pristupa biračkom spisku i njegove kontrole, dok je u prethodnom periodu i jedan od mehanizama kontrole bio i rad Savjeta za kontrolu biračkog spiska, a koji je obrazovala Vlada.
“U susret održanim izborima, kako na državnom tako i na lokalnom nivou aktiviran je i AFIS sistem, odnosno procedura deduplikacije otisaka prstiju birača u biračkom spisku, i tom prilikom nijesu utvrđene nepravilnosti”, kaže se u reagovanju.
Iz MUP-a su istakli da, shodno Zakonu o registrima prebivališta i boravišta, registar prebivališta čini i evidencija odjava prebivališta crnogorskih državljana koji su odselili u drugu državu, kao i evidencija crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori i boravkom u drugoj državi.
Kako su kazali, crnogorski državljanin koji se iseljava iz Crne Gore da bi se nastanio u drugoj državi sa namjerom da u njoj stalno živi, može odjaviti prebivalište, iz čega jasno proizilazi da je navedenim zakonom odjava prebivališta propisana kao mogućnost, a ne kao obaveza.
Navodi se da je ukupan broj crnogorskih državljana koji su odjavili prebivalište iz Crne Gore 28.208.
“U slučaju boravka van Crne Gore dužeg od 90 dana, crnogorski državljanin je dužan da podnese prijavu o odlasku u drugu državu, međutim bez obzira na jasan zakonodavni okvir, građani rijetko postupaju shodno navedenoj odredbi, dok Zakonom nijesu propisani mehanizmi kontrole u ovom slučaju”, kazali su iz MUP-a.
Oni su naveli da ne postoji zakonski osnov za brisanje tih osoba iz registra prebivališta, kao ni biračkog spiska, imajući u vidu zakonsku odredbu da se birač koji ima boravište u inostranstvu upisuje u birački spisak prema poslednjem prebivalištu prije odlaska u inostranstvo.
Kako su rekli, Ministarstvo je sačinilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, koji je na zahtjev skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, dostavljen na dalju nadležnost, kao polazna osnova za dalji rad.
“Ministarstvo poziva sve subjekte, koji shodno zakonskim odredbama imaju mehanizme kontrole biračkog spiska, da ukažu na eventualne nepravilnosti, a kako bi zajedničkim djelovanjem, bile preduzete sve radnje u cilju izgradnje povjerenja u izborni proces”, navodi se u reagovanju.
Iz MUP-a su podsjetili da je za eventualnu reformu izbornog zakonodavstva i unapređenje izbornog procesa, neophodna koordinisana saradnja svih organa, a prvenstveno proaktivno i blagovremeno djelovanje Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakona, odnosno Skupštine.
Bonus video: