Pravosudna inspekcija je izvršila vanredni inspekcijski nadzor u Višem sudu u Podgorici radi provjere slučajne raspodjele predmeta i provjerom je zaključeno da je slučajna raspodjela predmeta dovedena u pitanje uvođenjem prakse da predsjednik suda odlučuje o sastavu sudskog vijeća, saopšteno je iz Ministarstva pravde.
Najavljuju da će ministar pravde Marko Kovač o nalazima nadzora obavijestiti v.d. predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Vučković u cilju eventualnog pokretanja postupka za utvrđivanje odgovornosti predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića pred Sudskim savjetom.
U ministarstvu navode da je inspekcija postupala po odluci ministra pravde na predlog v.d. predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore i da je u postupku nadzora utvrđeno da je predsjednik suda donio godišnji raspored poslova kojim je definisan raspored sudija koje postupaju u krivičnim odjeljenjima i sudskim vijećima, kao i da je predsjednik suda vršio izmjene godišnjeg rasporeda poslova, što je sve dostavljeno administratoru pravosudno-informacionog sistema (PRIS) i uneseno u isti.
"Po pravilu, nakon što upisničar unese osnovne podatke iz predmeta, akcijom snimanja predmeta u bazi PRIS-a aktivira se algoritam slučajne raspodjele koji dodjeljuje postupajućeg sudiju iz važećeg plana raspodjele. U slučaju kada je potrebno uraditi izuzeće, predsjednik suda donosi rješenje o izuzeću na osnovu kojeg upisničar postupa i unosi u PRIS rješenje u vidu Word dokumenta. Nakon toga, moguće su dvije opcije u PRIS-u: - trenutna slučajna dodjela, i - izaberi sudije za dodjelu. Ukoliko upisničar izabere prvu opciju, poziva se algoritam i metodom slučajne raspodjele se predmet zadužuje na novog sudiju. Ukoliko se bira druga opcija (izaberi sudije za dodjelu) pojavljuje se lista sudija iz koje upisničar bira sudiju ručno i upisuje u polje razlog, koje nije obavezno polje", objašnjavaju u Ministarstvu pravde.
Dodaju da je tokom nadzora, između ostalog, ustanovljeno je da predsjednik suda izdaje usmeni nalog svom stručnom saradniku koji je administrator PRIS-a, a koji na osnovu naloga ažurira plan raspodjele, što utiče na algoritam slučajne raspodjele: "ukoliko se za određenog sudiju u planu raspodjele unese umanjenje od 100% taj sudija slučajnom raspodjelom neće dobiti nijedan predmet, i - ukoliko se unese umanjenje 0% a za ostale sudije iz tog upisnika umanjenje od 100%, na taj način sudija čije je umanjenje 0% dobija predmet u rad."
Ministarstvo ističe da ovakav način ažuriranja plana raspodjele na osnovu naloga predsjednika suda ostavlja mogućnost da se utiče na izbor određenog sudije iz upisnika ili da se određenom sudiji ne dodijeli predmet slučajnom raspodjelom. Dodaju da je nadzorom utvrđeno da postoji istorijat izmjena plana raspodjele u PRIS-u, u kojem je vidljiv datum izmjene spisak sudija iz upisnika i procenat njihovog umanjenja ali se ne unose podaci ko je inicirao izmjenu plana raspodjele i koji je razlog za izmjenu.
"Utvrđeno je da u PRIS-u nije data mogućnost da se izbor članova Vijeća vrši metodom slučajne raspodjele. Iz tog razloga, utvrđeno je da se samo postupajući sudija bira metodom slučajne raspodjele a zatim on bira ostale sudije koje će biti članovi Vijeća. Prilikom kontrole upisnika, u kojem se upisuju predmetu kojima postupa Krivično vijeće kao i kroz uvid u sistem za slučajnu raspodjelu predmeta – PRIS, utvrđeno je da sastav ovog Vijeća nije stalan i da dolazi do odstupanja u odnosu na sastav utvrđen godišnjim rasporedom poslova što je potvrđeno i kroz usmenu komunikaciju sa predsjednikom Višeg suda. U slučajevima kada dolazi do odstupanja u sastavu Krivičnog vijeća (čl. 24 st. 7 i 11 ZKP-a (,,Sl. list CG br. 35/15)) u odnosu na sastav koji je utvrđen godišnjim rasporedom poslova, utvrđeno je da u tim situacijama predsjednik suda na osnovu sopstvene procjene vrši izbor člana/članove Vijeća", saopštili su iz ministarstva.
Ministarstvo pravde ukazuje da je navedenim postupanjem dovedena u pitanje slučajna raspodjele predmeta, odnosno delegiranje sudija u vijećima, što je zakonska obaveza i pravilo, a uvedena je praksa da predsjednik suda sam odlučuje o sastavu vijeća što ostavlja mogućnost za eventualne zloupotrebe.
Slučaj Medenica
"Jedna od mogućih zloupotreba, odnosno primjer kada je isključena slučajna dodjela odnosi se i na formiranje vijeća u predmetu u kom je optužena bivša predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica kojom prilikom je utvrđeno da je kroz sistem slučajne dodjele predmeta utvrđeno da je iz vijeća izuzet predsjednik suda, Boris Savić u predmetu Kv-S 482/22 kojim se odlučivalo o produženju pritvora iz razloga što je u istom predmetu postupao u istrazi i donio naredbu o pretresu Kris 31/22 od 27.07.2022. godine. Iz istog razloga je izuzet i drugi član vijeća sudija, Dragoje Jović koji je u istrazi donio rješenje o određivanju pritvora Kris.br. 32/22 od 27.05.2022. godine, dok je treći član vijeća sudija, Vesna Pean u periodu od 16.10.2022. godine do 21.10.2022. godine, kada se odlučivalo o produženju pritvora, bila odsutna zbog prisustva seminaru koji se održavao u Turskoj. Pri ovakvom stanju stvari, kada ne može postupati nijedan član vijeća, predsjednik suda je u skladu sa godišnjim rasporedom poslova u sistem slučajne dodjele predmeta uključio dvojicu sudija iz specijalnog odjeljenja: Gorana Šćepanovića i Zorana Radovića. Kroz sistem slučajne dodjele predmeta, predmet je dodijeljen sudiji Goranu Šćepanoviću uz određivanje novog broja Kv-S. 532/22 a predsjednik suda je u skladu sa godišnjim rasporedom poslova, kojim je određeno da u slučaju spriječenosti nekog od članova vijeća predsjednik može odrediti bilo kojeg sudiju Višeg suda u Podgorici da bude član ovog vijeća, odredio da članovi vijeća budu sudija specijalnog krivičnog odjeljenja Zoran Radović i sudija parničnog odjeljenja, Sanja Čakanović.
U konačnom, mišljenja smo da usmeni nalozi bilo kog predsjednika suda u pogledu dodjele predmeta odnosno formiranja vijeća, a kojim se zaobilazi slučajna dodjela istih ugrožava osnovna prava na tzv. „prirodnog sudiju“ koje je zagarantovano Ustavom i međunarodnim konvencijama. Zbog svega navedenog, ministar pravde će o svemu obavijestiti v.d. predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore u cilju eventualnog pokretanja postupka za uvrđivanje odgovornosti predsjednika Višeg suda u Podgorici pred Sudskim savjetom, u skladu sa zakonom", zaključuju u Ministarstvu pravde.
Bonus video:
