U Crnoj Gori postalo je uobičajeno da crkva direktno utiče na donošenje političkih i upravljačkih odluka kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i poručili da nosioci vlasti ne smiju omogućavati manifestaciju moći i nedodirljivosti te organizacije. U publikaciji CDT -a "Apostolska demokratija" ocjenjuje se da je politika u Crnoj Gori željela da od crkve napravi igračku koja će omogućavati beskonačan izvor glasova na izborima, ali je zapravo sama postala igračka u rukama crkve.
"Za razliku od ostalih demokratskih društava, kod nas je postalo uobičajeno da crkva direktno utiče na donošenje političkih i upravljačkih odluka u državi i praktično se pozicionira kao "četvrta grana vlasti"", zaključak je publikacije.
Goran Delić iz CDT-a kazao je da su od Vlade koja je formirana u manastiru, preko ministara koji račune polažu vjerskim poglavarima, pa sve do zapošljavanja po diktatu crkve, kroz 12 simboličnih primjera prikazali najslikovitije momente tog nesvakidašnjeg, ali veoma opasnog urušavanja crnogorske demokratije i demokratskog poretka.
Delić je rekao da uzurpiranje prava i obaveza koje propisuje Ustav i miješanje crkve u političke odluke ne odgovara demokratskom ustrojstvu jedne države.
Prema njegovim riječima, tu pojavu su omogućili političari u Crnoj Gori, koji su nastojali da gaje uglavnom dobre odnose sa crkvom, žmureći na mnoge kontroverzne ili nezakonite njene aktivnosti, a sve u interesu dobijanja “kojeg glasa više na izborima”. "Koliki je uticaj crkve najbolje pokazuje to što su za manje od dvije godine "pale" čak tri crnogorske vlade zbog odluka koje se tiču crkvenih pitanja", rekao je Delić.
On je kazao da je Vlada koju je predvodila Demokratska partija socijalista izgubila (DPS) izgubila većinu na izborima 2020. nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, koji nije bio po volji Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Kako je saopštio, porazu DPS-a prethodile su masovne litije koje su predvodili sveštenici SPC.
Prema njegovim riječima, nakon toga je formirana Vlada o kojoj se pregovaralo u manastiru Ostrog, a za premijera je izabran Zdravko Krivokapić koji, kako je rekao Delić, nije krio svoju posvećenost crkvi.
"Međutim, događaji oko ustoličenja novog mitropolita SPC na Cetinju, označili su početak kraja njegove Vlade, kojoj je pola godine kasnije izglasano nepovjerenje. Isto je prošao i Dritan Abazović, koji je potpisivanjem Temeljnog ugovora narušio odnose u izvršnoj vlasti koju je predvodio", rekao je Delić.
On je kazao da to pokazuje da ni ova Vlada nije uspjela da se odupre uticaju crkve.
Kako je saopštio, još jedna od gotovo nevjerovatnih pojava, koja je stupila na scenu nakon parlamentarnih izbora 2020, tiče se uticaja crkve na zapošljavanja i imenovanja na javnim funkcijama.
"Tako je ranija loša praksa, koja je značajno doprinosila podrivanju demokratskih procesa, zamijenjena još gorom jer su litijske potvrde zamijenile partijske knjižice", kaže se u saopštenju Delića.
Kako se dodaje, tokom posljednjih 30 godina, SPC najčešće bespravno izgrađuje ili prepravlja crkve po svom nahođenju, ne mareći za uništavanje kulturne baštine, sve uz prećutnu saglasnost državnih institucija Crne Gore.
Delić je kazao da je pasivnost države u toku tog procesa potpuno evidentna i dokumentovana.
"Oni su toj temi pristupali na način da evidentiraju pojave ali se nakon toga nije dešavalo ništa značajno po pitanju stvarne zaštite kulturne baštine", dodao je Delić.
Prema njegovim riječima, moćnim ekonomskim i političkim akterima omogućavalo se da nastave sa svojim planovima sve do momenta kad se ništa više ne može popraviti.
"Nosioci vlasti ne smiju omogućavati ovakvu manifestaciju moći i nedodirljivosti crkve, jer to ostavlja nesagledive posljedice na naše društvo i državu", zaključio je Delić.
Bonus video:
