Od blokade institucija do blokade ulica

Optužbe za izdaju države, apel diplomata da se vlast i opozicija vrate za pregovarački sto, probijanje ograde ispred Skupštine, šok bombe i najava novih okupljanja - epilog je jučerašnjih događaja u Podgorici, kada poslanici nijesu uspjeli da izglasaju odluke koje bi značile kraj političke krize.

Ustavni sud i dalje je bez kvoruma za odlučivanje jer opozicija, izuzev poslanika Force Gencija Nimanbegua, nije glasala za izbor četvoro kandidata. Pred šefom države Milom Đukanovićem je izazov da prekrši Ustav, ne potpisujući ponovno izglasane izmjene Zakona o predsjedniku kome se njegova partija (DPS) protivi.

Jer, u odsustvu većeg dijela opozicije, skupštinska većina juče je ponovo dala zeleno svjetlo za izmjene propisa, koji ograničava ovlašćenja predsjednika države i omogućava da parlament mimo njega utvrdi mandatara za sastav Vlade. Za zakon su ponovo glasali poslanici GP URA, Demokrata, Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije, dok su Nimanbegu i poslanici Bošnjačke stranke bili protiv.

U istom paketu Skupština je juče usvojila i odluku o razlozima hitnosti objavljivanja propisa u “Službenom listu”, kojom se predviđa da to bude učinjeno najkasnije dan nakon isteka roka, u kom je Đukanović dužan da donese ukaz u proglašenju zakona.

Ustavom Crne Gore propisano je da je predsjednik dužan da proglasi ponovo izglasani zakon. On je, međutim, ranije nagovijestio da će Evropskom sudu za ljudska prava uložiti pritužbu.

Ambasada SAD pozvala je sinoć na “hitan povratak mirnom i konstruktivnom diskursu”. “Pozivamo sve crnogorske čelnike i građane na nastavak razgovora i pronalaženje mirnih rješenja za političke probleme”, napisali su na Tviter nalogu.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero zatražila da je politički afkter hitno osiguraju da funkcioniše Ustavni sud i da se ponište izmjene i dopune Zakona o predsjedniku.

”Od vitalnog je značaja da svi u Crnoj Gori budu maksimalno uzdržani i uzdrže se od daljih provokativnih radnji”, navela je ona na Twitteru.

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković ocijenio je da će posljedica ponovnog usvajanja izmjene Zakona biti međunarodna izolacija i udaljenje države od evropskog puta.

”Pučistička većina je danas ponovo glasala za izmjene Zakona o predsjedniku i to se ne može nazvati drugačije nego ustavni puč”, rekao je on na pres konferenciji.

On je tvrdio da je njegova partija, kako je rekao, imala mudro rješenje za trenutnu političku krizu kako bi riješili pitanje kolapsa u kojem se nalaze crnogorske institucije.” Definitivno vidimo da od strane parlamentarne većine nije postojala volja već isključiva namjera da se pobjegne od izbora i da se nastavlja sa produbljivanjem haosa,” naveo je.

Ponavlja se oglas za sudije

Jučerašnje sjednice Skupštine, na čijem dnevnom redu su bili izbori za US i ponovno glasanje o izmjenama Zakona o predsjedniku, pratila je cjelodnevna blokada više saobraćajnica u Podgorici - koja je povremeno prekidana. Protest je organizovao pokret “Ima nas”, koji je tražio da se odustane od ponovnog usvajanja propisa kojim Đukanović uzima dio ovlašćenja. U znak upozorenja, blokrali su više centralnih ulica u Podgorici, što je uobičajene saobraćajne gužve pretvorilo u saobraćajni haos.

Tenzije su podignute nakon što je zakon ponovno usvojen, kada su demonstranti srušili zaštitinu ogradu ispred Skupštine, a policija nakon bacanja šok bome, izdavala upozorenje da se raziđu. Uprkos ignorisanju policijskih naredbi, demonstranti su se uglavnom razišli, a do kasno uveče ostala je ispred parlamenta grupa njih.

Skupština je juče najprije završila drugi krug glasanja kada se biralo četvoro sudija Ustavnog suda. Za Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić glasalo je 42 poslanika većine i Genci Nimanbegu. Predsjednik i poslanik Force prethodno je najavio da će to učiniti i apelovao na kolege da zbog ozbiljnosti problema dođe do kompromisa. “Ja ću glasati za kandidate predložene za sudije, ali to neće biti dovoljno. Onda će većina glasati za Zakon o predsjedniku, kojim će se otići u proces usložnjavanja krize,” kazao je.

Da bi se sudije izabrale, bila je potrebna podrška dvotrećinske većine - 49 poslanika od ukupno 81. Protiv su bili poslanici Bošnjačke stranke, dok ostali nisu bili u sali tokom glasanja. Predsjednica Danijela Đurović (SNP) podsjetila je da će sada biti raspisan novi oglas, što je nadležnost Ustavnog odbora.

Ustavni sud od sedmoro sudija, koliko je predviđeno zakonom, ima samo troje. Za donošenje odluka potrebno je da glasa četvoro sudija.

Predsjednik Suda je Budimir Šćepanović, a sudije Desanka Lopičić i Milorad Gogić. Šćepanović i Lopičić su dobili stanove od Vlade DPS-a, čiju zakonitost dodjele sada ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

DPS je prethodno inicirao razgovore šefova poslaničkih klubova, tražeći povlačenje izmjena Zakona o o predsjedniku i spremnost za utvrđivanje datuma za prijevremene parlamentrane izbore. Zauzvrat, Đukanović je najavio da bi “možda mogli u ovom trenutku glasati za izbor jednog sudije Ustavnog suda, da bismo stvorili uslove da opet imamo većinu od ukupnog broja sudija, čime US postaje funkcionalan”.

Andrija Popović (LP) rekao je juče da je njegova partija bila spremna da podrži jednog kandidata za sudiju uz ispunjenje uslova da budu zastupljeni predstavnici manjina. “Tražim još jedno odlaganje. Nema potrebe da se danas zakucavamao, imamo još 19 dana do kraja jesenjeg zasjedanja”, kazao je on. I SDP i BS su tražili odlaganje glasanja, ali je predsjednica Skupštine kazala da su to pokušavali tri puta u sedam mjeseci, ali da se “deklarativna volja za rješenjima, nije pokazala u praksi”.

”Uzaludno je ovo beskonačno odlagati, jer volje definitivno nema”, navela je Đurović.

”Izdaja po dubini”, šok bombe i kamenice

Okupljeni građani ispred Skupštine negodovali su nakon što je ponovo usvojila izmjene Zakona o predsjedniku. Oni su to ispratili zvižducima i skandiranjem “Izdaja, izdaja”. U jednom trenutku probijena je zaštitna ograda ka Skupštini, bačena je kamenica na parlament, koja je polomila staklo na ulaznim vratima, a policija tvrdi da je napala grupa demonstranata.

Inače, oko parlamenta i ka zgradama Predsjednika i Vlade su bile jake policijske snage, koje su u jednom trenutku demonstrante isprskale biber sprejom, pozivajući na razilaženje. Oni su to dočekali zvižducima i psovkama.

Jedan od članova organizacionog odbora protesta “Ima nas” Predrag Vušurović prethodno je rekao da je glasanjem potvrđena, kako je rekao, izdaja po dubini. “Odgovor na to može da bude samo blokada. Biće skupa u subotu veče, a do tada od sjutra, blokiranje svih crnogorskih gradova”, poručio je on.

Istakao je da je svaka crnogorska raskrsnica potencijalna blokada, ali da neće reći gdje će biti sljedeći Belveder.

Nebojša Mrvaljević iz Foruma Luča zamolio je građane da se raziđu.

Na protest su bili i funkcioneri DPS-a, koji su ranije podržali organizovanje.

Šef Kluba DPS-a u Skupštini Danijel Živković rekao je sinoć da oni ne stoje ni iza kakvih nemira i onoga što se desilo.” Mi smo pozvali grđane da kroz blokadu saobraćajnica pokažu vid protesta ili odgovora prema ponašanju parlamentarne većine. Uspjeli smo u toj namjeri, sve ovo drugo što se dešavalo je izraz i revolt na ono što se dešavalo,” kazao je Živković na pres konferenciji.

Na sjednici Skupštine, koja je juče počela, je i Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik države povrijedio Ustav, time to je ranije odbio da da mandat za sastav Vlade lideru Demosa Miodragu Lekiću i jer nije pozvao sve predstavnike političkih partija zastupljenih u parlamentu.

Skupština je juče glasovima većine usvojila Zakon o popisu, kao i izmjene Zakona o održavanju stambenih zgrada, kojima se brišu odredbe o dodjeli stanova funkcionerima i državnim službenicima po povoljnim uslovima. Izmjene su usvojene sa 42 glasa za, niko nije glasao protiv, niti je bilo uzdržanih.

Popa: Otporne institucije su ključ

Šefica delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da blokada Ustavnog suda treba hitno da bude riješena. “Dan ljudskih prava je podsjetnik značaja zaštite ljudskih prava i dostojanstva svih. Otporne institucije su ključ. Blokada Ustavnog suda treba hitno da bude riješena. Crnoj Gori trebaju funkcionalne institucije da bi se zaista unaprijedila ljudska prava. Evropska unija je tu da pruži podršku”, napisala je Popa na Tviteru prije nego je propao i drugi pokušaj izbora.

Britanska ambasadorka Karen Medoks poručila je takođe preko te društvene mreže da je glasanje o Zakonu o predsjedniku prilika da političke partije pokažu da su usklađene sa evropskim principima, kazala je.

”Venecijanska komisija jasno preporučuje da se ne usvaja izmijenjeni Zakon o predsjedniku; današnje glasanje o tom zakonu je prilika da političke partije pokažu da su usklađene sa evropskim principima. Takođe, preporuka je da se Ustavni sud blagovremeno vrati u funkciju”, napisala je Medoks na Tviteru, prije nego je skupštinska većina ponovila odluku.

Đukanović je juče, kako je saopšteno, na poziv Pope bio gost na tradicionalnom sastanku u okviru šestomjesečnog predsjedavanja sa ambasadorima i diplomatskim predstavnicima zemalja EU. Upozorio je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, da politička nestabilnost i odsustvo spremnosti na dijalog i kompromis proizvode izostanak fokusa sa razvojnih pitanja i podstiču opasnost od daljeg urušavanja Crne Gore kao članice NATO i zemlje koja je najdalje odmakla na putu ka EU.

Diplomatski predstavnici zemalja EU, iskazali su, dodaje se, tokom razgovora zabrinutost za aktuelne prilike u Crnoj Gori, i zainteresovanost za to kako dalje i kakva je pozicija predsjednika u odnosu na krizu.

Vrijeđao fotoreportera “Vijesti” Luku Zekovića

Jedan od demonstranata iz grupe okupljene kod stare zgrade Vlade Crne Gore vrijeđao je juče fotoreportera “Vijesti” Luku Zekovića, koji je bio na radnom zadatku.

Zeković je sa koleginicom izvještavao sa mjesta gdje su učesnici protesta “Ima nas” blokirali saobraćaj, a jedan od okupljenih mu je uputio uvrede: “Zekoviću, špijunčino”.

Ako Đukanović neće da predloži mandatara, biće onaj za koga potpiše 41 poslanik

Izmjenama Zakona o predsjedniku, parlamentarna većina želi da taj proces prenese na Skupštinu, kako bi kandidovali mandatara za sastav Vlade. Predviđena je retroaktivna primjena, odnosno mogućnost da Đukanović ponovo predloži mandatara. Ako to ne učini “radi zaštite javnog interesa, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini koja se utvrđje potpisima u formi peticije sa svim pravima i obavezama mandatara imenovanog na predlog predsjednika”, navodi se u zakonu.

To praktično znači da će predsjedniku biti dostavljena peticija sa imenom mandatara koji ima podršku 41 poslanika. Ako ga Đukanović predloži u propisanim rokovima, podrazumijevaće se da je on mandatar.

Skupštinska većina prvobitno je 1. novembra usvojila izmjene Zakona o predsjedniku, koje je on (Đukanović) 7. novembra odbio da ga proglasi i vratio ga na ponovno razmatranje. Zatim je tražio mišljenje Venecijanske komisije, koja je u petak preporučila da se ne usvajaju izmjene propisa jer bi predstavljale promjenu Ustava bez potrebne većine za to.

Eksperti su naveli i da su odbijanje predsjednika da predloži premijera ili imenuje onog koga je predložila parlamentarna većina, izostanak političkih konsultacija, međusobne optužbe za neustavno ponašanaje, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda i ishitrena izmjena Zakona o predsjedniku, simptom nepoštovanja institucija i građana, loših političkih i ustavnih kultura. Podsjetili su i da su 2007. tokom usvajanja Ustava predložili deblokirajući mehanizam za predlog mandatara, ali da to tada nije prihvaćeno. Suština je bila da ga može predložiti parlamentrana većina.

Ustav Crne Gore propisuje da je isključiva nadležnost predlaganja mandatara za sastav pripada predsjedniku države.

UP: Maskirane osobe napale policiju, nakon poziva organizatora da se raziđu

Dio okupljenih demonstranata maskiranih fantomkama uklonio je dio zaštitne ograde ispred Skupštine, a potom kamenicama, flašama, pirotehničkim i eksplozivnim sredstvima i prskanjem ručneg spreja - suzavca napao policajce, saopštili su sinoć iz Uprave policije.

Oni tvrde da su incidenti počeli nakon što je organizator protesta pozvao okupljene da se raziđu. “Nakon toga, dio okupljenih lica se organizovano uputio ka zaštitnim ogradama za sprečavanje prolaska lica, koje se nalaze ispred zgrade Skupštine i uz upotrebu sile ova lica su dio ograde uklonila. Zatim je počeo organizovani napad na policijske službenike koji su se nalazili u kordonu ispred zgrade Skupštine i to bacanjem kamenica, flaša, pirotehničkih i eksplozivnih sredstava, kao i drugim sredstvima pogodnim za nanošenje povreda, te i prskanjem ručnim sprejom – suzavcem u pravcu policijskih službenika i štićenog objekta – Skupštine Crne Gore. Tom prilikom pogođeno je više policijskih službenika, kao i zgrada Skupštine. Ova lica bila su maskirana tzv. fantomkama i kapuljačama na glavi, a sve u cilju prikrivanja svog identiteta”, navodi se u saopštenju.

TV Vijesti je javila da su kamenicama i drugim stvarima zasuti i poslanici Genci Nimanbegu i Suljo Mustafić, jer su izašli iz Skupštine u trenutku kada je krenulo gađanje. Bošnjačka stranka je saopštila da osuđuje napad na poslanike.