Dok se partije međusobno optužuju zbog neizbora sudija Ustavnog suda (US), odnosno izglasavanja izmijenjenog Zakona o predsjedniku, s međunarodnih adresa i juče su stigle poruke upozorenja da se što prije mora pronaći rješenje za izlazak iz političko-institucionalne krize u državi.
Dio stranaka tridesetoavgustovske skupštinske većine te ocjene predstavnika Zapada doživljava kao uplitanje u unutrašnja pitanja Crne Gore. Drugi navode da razumiju inostrane apele, poručujući da je njihova pomoć u rješavanju komplikovne političke situacije dobrodošla, ali ne kažu da li treba odustati od primjene spornog zakona.
S druge strane, iz opozicije kažu da su poruke međunarodnih partnera znak da odluke tridesetoavgustovske većine ugrožavaju pregovore s Evropskom unijom (EU) i vode državu u međunarodnu izolaciju.
Specijalni izaslanici Velike Britanije i Njemačke za Zapadni Balkan, lord Stjuart Pič i Manuel Sarazin, poručili su juče crnogorskim političarima da pažljivo razmotre “štetnu poruku” koju će poslati evroatlantskim partnerima ako izaberu premijera i vladu na osnovu zakona čija je usaglašenost s Ustavom “veoma sumnjiva” i za koji je Venecijanska komisija (VK) savjetovala da se ne primjenjuje.
U zajedničkom saopštenju naveli su da vjeruju da bi najbolje sredstvo da se prevaziđe “trenutni politički ćorsokak i da se budućnost Crne Gore ponovo stavi u ruke njenog naroda”, bili izbori, koje bi, dodaju, trebalo održati što je prije moguće, a nakon što US ponovo počne s radom.
Zamjenik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Gabrijel Eskobar, poručio je da Crna Gora mora da riješi “politički ćorsokak u kom se našla, ostane posvećena evroatlantskom putu i jasno se suprotstavi brutalnoj agresiji Rusije na Ukrajinu”.
Prethodno je šef delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik “Vijestima” kazao da “Vlada koja bi mogla nastati na temelju odluka koje su zaobišle evropska načela i hitno mišljenje VK, a koju bi mogle voditi političke snage blisko povezane s Moskvom, ne može Crnoj Gori donijeti napredak u pristupanju EU”.
Izmjene Zakona o predsjedniku, čije usvajanje VK nije preporučila, usvojene su da bi se realizovao septembarski dogovor tridesetoavgustovske većine da poslanik Miodrag Lekić (Demos) bude mandatar. Odluka Skupštine da izmijeni zakon naišla je na oštre kritike opozicije, diplomata i dijela nevladinog sektora, a zbog usvajanja akta protestovalo se u Podgorici.
Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović kazao je za “Vijesti” da su u toj partiji razumjeli poruke partnera i saveznika, i da je svaka pomoć i podrška u rješavanju političke i institucionalne krize dobrodošla.
On navodi da Crna Gora mora sačuvati svoj put i poziciju moderne, evropske i evroatlantske zemlje i buduće članice EU.
”To je prioritetni zadatak svih nas, i siguran sam da ćemo to i obezbijediti... Podsjećam na nedavno završeni dijalog šefova klubova, na kom se čulo zaista puno dobrih predloga sa svih strana, ali svaki od tih predloga je odbijen od Demokratske partije socijalista (DPS). Jasno je da isti ne žele funkcionalan US, koji bi sigurno ocijenio neustavnim odluku predsjednika da ne da mandat za sastav vlade, a i odbacio eventualnu neustavnu i skandaloznu odluku predsjednika o raspuštanju parlamenta, koju drži kao keca u rukavu za slučaj prijeke potrebe, čime bi bacio Ustav pod noge”, tvrdi Bogdanović.
Poslanica Demokratskog fronta (DF) Maja Vukićević, ocijenila je da su poruke predstavnika Zapada pogrešne i da predstavljaju uplitanje u unutrašnje crnogorske prilike.
”Iz tih izjava vidi se želja da utiču na sastavljanje vlade, i vjerovatno smatraju da je potrebno ukinuti izbore u Crnoj Gori, a to nije demokratija. I na nivou diplomatije skandalozno je na taj način miješati se u unutrašnje stvari suverene države. Stiče se utisak da je gospodi koja daju takve izjave, bliži bivši režim koji je simbol za korupciju...”, istakla je za “Vijesti”.
Navodi da stoga treba poštovati izbornu volju građana koja je, kaže, potvrdu dobila i na skorašnjim lokalnim izborima.
”DPS je prošlost, i uzalud pokušavaju da ga ožive ovakvim izjavama... Naš cilj treba da bude konačno kompletiranje US-a, kao jedine instance koja može procjenjivati da li je nešto ustavno ili nije, a o unutrašnjim stvarima Crne Gore treba da se odlučuje u Crnoj Gori”, poručuje Vukićević, koja je i potpredsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.
Poslanica Građanskog pokreta (GP) URA Suada Zoronjić, rekla je listu da ne dijeli mišljenje da će Crna Gora stagnirati u evropskim integracijama zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku.
”Naš stav bio je da ispoštujemo mišljenje VK, čiji je imperativ bio da se izglasaju sudije US-a. Zašto Zakon o predsjedniku nije mogao da ide kasnije na provjeru ustavnosti, kad se izglasaju sudije? Vodili smo se tom preporukom VK”, kaže ona.
Upitana da li će biti ozbiljnijih posljedica po državu zbog usvajanja izmjena zakona, Zoronjić odgovara da je pročitala ocjene stranih izaslanika, ali da misli da “nije na nama, niti na njima da odluče da li je zakon ustavan”.
Generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović rekao je “Vijestima” da izjave međunarodnih predstavnika vidi kao nikad jasnije partnerske poruke “DF parlamentarnoj većini da insistiranjem na gaženju Ustava zemlju vode u međunarodnu izolaciju i skretanje s EU puta”.
”Neko ko ovako teško ruši ključni princip u integracionom procesu - a to je vladavina prava, i to u njenom najosjetljivijem dijelu temeljnih ustavnih određenja, čime se uz sve to zemlja uvodi u nestabilnost i potpuni pravni haos - ne može očekivati da bude doživljen kao partner...”, naglasio je.
Vujović kaže da je DF “orkestrator i glavni dirigent ovakvih poduhvata”, subjekt koji je, prema njegovim riječima, neskriveno antievropski, anti-NATO i antigrađanski profilisan.
”Koji u svemu ovome vidi ostvarenje svog glavnog političkog cilja - odvraćanja Crne Gore od EU i NATO-a i njeno potpuno pozicioniranje u sferu uticaja osovine Beograd-Moskva...”, kaže sagovornik.
Za portparola Bošnjačke stranke (BS) Adela Omeragića poruke zvaničnika Velike Britanije, Njemačke i EU predstavljaju vid upozorenja.
”Crna Gora je, nažalost, određenim političkim potezima parlamentarne većine i te kako ugrozila svoj pregovarački proces. Potpuno je jasno i našim kolegama iz parlamentarne većine da je usvajanje Zakona o predsjedniku kršenje Ustava, i na to precizno ukazaju naši međunarodni partneri...”, napominje za “Vijesti”.
S britanskim i njemačkim izaslanicima juče se u Podgorici sastao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je saopštio da se država nalazi u “vrlo delikatnoj fazi političkog života”, i da su posljednji dani pokazali “da imamo parlamentarnu većinu koja ignoriše i ne želi partnerstvo sa Evropom”.
Izaslanici su razgovarali i s premijerom Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade Ervinom Ibrahimovićem (BS), liderom Demokrata Aleksom Bečićem i funkcionerima Pokreta Evropa sad Jakovom Milatovićem i Filipom Ivanovićem.
Đukanović se susreo i sa Eskobarom, saopštivši da postoji “izuzetna zabrinutost za funkcionalnost države u uslovima kad nemamo US i Vladu, i kad ne postoji konsenzus u parlamentu”.
Nakon sastanka Eskobara i premijera Dritana Abazovića, iz Vlade su istakli da je američki zvaničnik “izrazio zabrinutost posljedicama izmjena Zakona o predsjedniku, koje su usvojene suprotno jasnoj preporuci VK”.
”Sagovornici su se saglasili da prioritet svih političkih struktura u narednom periodu treba da bude postizanje konsenzusa o izboru sva četiri člana US-a...”, piše u saopštenju.
Sa zvaničnikom SAD-a razgovarao je i Bečić.
Konjević traži od Đurović “ozbiljan dijalog”
Predsjednik SDP-a Raško Konjević uputio je predsjednici Skupštine Danijeli Đurović pismo u kom je pozvao da, “u skladu s porukom EU koja traži novi poziv za sudije US-a, koji mora biti valjan i inkluzivan”, pokrene “ozbiljan i stvaran dijalog koji sve ovo vrijeme nijesu imali”.
On je rekao da odbacivanje Zakona o predsjedniku nije nikakav kompromis, već elementarno racionalan odnos prema “pučističkom zakonu bez presedana”, čime se, prema njegovim riječima, otvara prostor i stvara bazično povjerenje za kvalitetan i održiv dogovor vlasti i opozicije.
”Vjerujem da dijelite stav da je neophodno ‘oduprijeti se odlukama koje podrivaju demokratske institucije’, koje nas, sada je već do kraja izvjesno, vode u potpunu međunarodnu izolaciju i skretanje s EU puta, što bi imalo dalekosežne posljedice za državu i sve njene građane. Uvjeren da dijelite zabrinutost građana zbog destabilizacije političkih prilika, institucionalnog kolapsa i najavljene međunarodne izolacije u koje neustavno ponašanje vodi, očekujem da u najkraćem roku pokrenete neophodan politički dijalog”, poručuje Konjević u pismu.
Bečić: Degutantno da o gaženju Ustava pričaju oni koji su bili predvodnici toga
Aleksa Bečić je istakao da je “politički degutantno da najviše o Ustavnom sudu i ustavnosti slušamo od onih koji drže paralisanom tu ključnu instituciju u zemlji, koji nijesu glasali ni za jednog od predloženih kandidata za sudije US-a, koji onemogućavaju US da odluči o svim spornim pitanjima, a koji su u prethodnim mjesecima bili predvodnici teških gaženja Ustava...”.
”Da su kolege iz opozicije u februaru, kada je srušena prethodna Vlada, čule naš apel i umjesto puta neustavnosti izabrale demokratsko rješenje objedinjenih parlamentarnih i lokalnih izbora u maju ove godine, danas bi Crna Gora bila politički stabilna i institucionalno funkcionalna zemlja u punom kapacitetu”, istakao je Bečić tokom razgovora sa Eskobarom, prenose Demokrate u saopštenju.
Bonus video:
