Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Vladu Crne Gore da povuče iz skupštinske procedure predlog izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, saopštila je zamjenica izvršnog direktora Centra Biljana Papović.
"Pozivamo i poslanike i poslanice da ne glasaju za predlog u ovom obliku. U tom smislu smatramo da je predlog kolega iz MANS-a da otpočnu šire konsultacije o ovom propisu, veoma racionalan i potreban", istakla je Papović.
Pozvala je i Vladu, parlamentarnu većinu i sve poslanike da proces "priključenja" Evropskoj uniji prestanu voditi tako da se gotovo svakodnevno, odlukama, sukobljavaju sa politikama unije.
"Podsjećamo da je obećanje sadašnje vlasti dok su bili u opoziciji vraćanje državi onoga što je od nje oteto, odnosno široko preispitivanje jasnih razlika koje postoje u stilu života i prihoda mnogih bivših i sadašnjih državnih funkcionera i njima bliskih tajkuna", navodi se u saopštenju CDT -a.
Kako kažu, to bi trebalo donijeti neophodnu i obećanu pravdu.
"Ipak, svakome ko detaljno pogleda predloženi model, biće potpuno jasno da svi oni koji su se nezakonito okoristili od države mogu spokojno trošiti i uvećavati tu imovinu", naglasila je Papović.
Dodaje da predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, nije nikakva garancija da će se ove prakse zaustaviti.
"Sasvim suprotno, ovaj predlog nije usklađen sa pravnim sistemom i čak može da ugrozi postojeći sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Začuđujuće je da smo uspjeli dobiti ovakav akt, nakon godina čekanja i pompeznih najava o odsudnoj borbi sa onima koji su se nelegalno obogatili", istakla je Papović.
Naglašava da su zabrinuti jer je u pripremi zakona postojala potpuna zatvorenost Vlade i nesklonost da čuju drugačije mišljenje, što nije svojstveno demokratskim društvima.
Kako kaže, "prilično je jasno da je njegovu pripremu pratilo i ignorisanje mišljenja Evropske komisije, jer je prema njihovoj ocjeni, potrebno preispitati ovaj akt kroz proces javnih konsultacija i konsultacija sa predstavnicima pravosuđa. Ovo ponašanje postaje uobičajeno kad je u pitanju postupanje Vlade, ali i Parlamenta".
Pozvala je sve relevantne aktere da daju ocjenu ovog predloga zakona.
"Kao naš doprinos tom procesu, predstavljamo kraću analizu ključnih karakteristika predloga zakona o imovini", ističe se u saopštenju.
"Ukoliko se usvoji ovakav zakon, postoji značajna opasnost da oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću bude nesprovodivo u praksi, pa umjesto poboljšanja, eliminisale bi se i trenutne mogućnosti koje nam nudi postojeći sistem", kazala je Papović.
Dodaje da "koncept trajnog oduzimanja imovine od lica koja su samo osumnjičena za određena krivična djela ali ne i pravosnažno osuđena, izuzetno je sporan sa aspekta poštovanja osnovnih ljudskih prava. Upitno je da se može smatrati da je neka imovina stečena kriminalnom djelatnošću, a da to nije prethodno utvrđeno u krivičnom postupku".
Naglašava da su primjetili i pravnu površnost u predlogu zakona.
"Predlog zakona uvodi oduzimanje koristi stečene u periodu deset godina prije i, ili poslije izvršenja krivičnog djela, što je sporno s aspekta ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona. Iako se zvaničnici Vlade pozivaju na iskustvo Slovenije, podsjećamo da je upravo u Sloveniji Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe tamošnjeg zakona jer su bile suprotne principu zabrane povratnog dejstva", navodi Papović.
Kako kaže, "krajnje je nedovršena ideja premještanja oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću u parnični postupak".
"Vrlo su moguće pravno apsurdne situacije da se u parničnom postupku utvrdi da je određeno lice imovinu steklo kriminalnom djelatnošću, dok je i dalje u toku krivični postupak. Ili, da se u parnici trajno oduzme imovina jer je stečena kriminalnom djelatnošću, a da se krivični postupak okonča oslobađajućom presudom", tvrdi Papović.
Dodaje da ova i druga pitanja stvaraju ozbiljan rizik da se usvoji zakon za koji će se kasnije utvrditi da nije u saglasnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima, a vremenom se može otvoriti i pitanje naknade štete.
"Tako umjesto doprinosa borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ovaj bi se zakon mogao pretvoriti u svoju suprotnost", zaključila je Papović.
Bonus video:
