Vlada Dritana Abazovića otvoreno se legitimiše kao kočničar pristupnih pregovora sa Evropskom unijom i kocka se sa najvišim državnim interesom - članstvom u EU, ocijenila je za Radio Slobodna Evropa Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje.
Činjenicu da je Vlada 15. decembra, utvrđujući Predlog Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom ignorisala negativno mišljenje Evropske komisije, vidi kao nastavak politike "koja okreće leđa Evropskoj uniji".
Prethodno je, vladajuća većina, suprotno mišljenju Venecijanske komisije, 12. decembra, usvojila izmijenjeni Zakon o predsjedniku.
Vlada se još nije odredila prema eksplicitnom zahtjevu Brisela o ukidanju ekonomskog državljanstva i usklađivanju vizne liberalizacije sa standardima EU.
"Visoka je cijena koju možemo zbog svega ovoga da platimo jer bi EU mogla da povuče kočnicu, što bi bilo loše za nas. Već se naziru neke potencijalne mjere izolacionističke politike", kaže Uljarevićeva.
Upravo na obećanjima deblokade i ubrzanja procesa evropskih integracija Crne Gore Vlada Dritana Abazovića je u aprilu ove godine dobila podršku u parlamentu.
Vlada usvojila za Brisel sporni Zakon
Jedno od prvih obećanja vladajuće većine, formirane nakon izbora avgusta 2020. godine, bilo je da će ključni prioritet rada biti borba protiv nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera.
Jedan od ključnih koraka na tom putu je i donošenje takozvanog "antimafija zakona" o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Iako je utvrđen bez javne rasprave, Vlada ga je uputila Skupštini na usvajanje, ocjenjujući da je riječ o "istorijskom rješenju".
Tokom sjednice Vlade 15. decembra ministar pravde Marko Kovač je rekao da je "mišljenje EK pokazalo da je zakon u potpunosti komplementaran sa pravnim tekovinama EU".
Tri dana kasnije, nevladina organizacija MANS je objavila mišljenje EK, koje potpisuje šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju Majkl Miler, a iz kojeg je očigledno da je ovaj zakon u Briselu dobio negativno mišljenje.
"Briselska administracija zabrinuta je u vezi sa rješenjem koja je Vlada predložila, jer je ekspertska procjena pokazala da postoje rizici i izazovi u primjeni ako bi se on usvojio u sadašnjem obliku".
Reakcija Ministarstva je bila da to pismo ne predstavlja mišljenje Evropske komisije već propratno pismo koje se odnosi na primjenu zakona.
Uljarević kaže da nije iznenađena reakcijom resornog Ministarstva.
"Ne iznenađuje da ministri poput Marka Kovača, iznose grube neistine kada je u pitanju mišljenje o Predlogu zakona o oduzimanju imovine, pa ih sama EU demantuje u tome".
Ona smatra da političari idu u direktnu konfrontaciju sa EU, "jer je svima jasno da je evropska prilika za Crnu Goru nepovratno izgubljena".
Ćalović Marković: Nismo se za ovo 30 godina borili
Kako Vlada nije najavila povlačenje spornog teksta Zakona, on će se krajem decembra naći pred poslanicima.
Direktorica nevladine organizacije MANS Vanja Ćalović Marković se nada da Zakon u ovom obliku neće biti usvojen u Skupštini jer bi, kako tvrdi, napravio haos i omogućio onima koji su putem kriminala sticali imovinu, da se "izvuku".
"To nije ono za šta smo se borili skoro 30 godina", rekla je Ćalović Marković.
Zakon bi, kako kaže za Radio Slobodna Evropa omogućio legalizaciju godinama sticane imovine kriminalnim aktivnostima, posebno one, sakrivene u inostranstvu a koja bi ostala van domašaja državnih organa.
"Vlada nije smjela da predloži ovakvo rješenje", kaže Ćalović Marković, ukazujući da nemaju podršku javnosti.
"Ova Vlada je u tehničkom mandatu, i ima podršku možda pet posto stanovništva. Ključna je skupštinska većina, koja je obećavala Zakon kojim će se oduzeti sve nezakonito stečeno. Da oni ne pristanu na trule kompromise kojima se suštinski legalizuje sve što se dešavalo."
Zakon, između ostalog, predviđa oduzimanje imovine samo u slučajevima gdje je potvrđena optužnica za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
Prethodno Vlada ignorisala i preporuke Venecijanske komisije
Parlamentarna većina i Vlada, nijesu se samo po pitanju zakona o oduzimanju imovine oglušili o mišljenje EU.
Isto se dogodilo sa usvajanjem izmjena Zakona o predsjedniku, koji su usvojili uprkos eksplicitnoj preporuci Venecijanske komisije da se on ne usvaja jer predstavlja mijenjanje Ustava. Nakon toga je Evropska komisija pozvala parlamentarnu većinu da povuku usvojeni Zakon.
Tim Zakon je omogućeno da parlament preuzme dio ustavnih nadležnosti predsjednika države.
Uljarevićeva ukazuje da je vladajuća većina ignorisala mišljenje Venecijanske komisije koje je ključno u formiranju stava EU kada je riječ o pitanjima usklađenosti sa ustavnim i pravnim poretkom.
"Bagatelisati to mišljenje može samo neka neznalica po pitanju integracija ili neko ko svjesno udara kontru zarad ličnih interesa. U našem slučaju je ovo drugo", smatra Uljarević.
Temeljni ugovor bio zaokret od evropskog puta
Uljarevićeva je podsjetila da je prvo direktno okretanje od evropskog puta bilo je kada je potpisan, kako je rekla, zakonski i ustavno sporan Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, uprkos kritikama domaće javnosti i upozorenjima međunarodnih partnera.
Potpisivanje Ugovora kojim se regulišu odnosi Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, izazvalo je rast tenzija u društvu, ocijenjeno je u poslednjem Izvještaju o progresu Crne Gore u procesu eurointegracija.
Crnogorski premijer Dritan Abazović i patrijarh SPC Porfirije potpisali su Temeljni ugovor 3. avgusta 2022. u Podgorici.
"Kada je trebalo da homogenizuje društvo oko pitanja kojim bi ubrzali evrpske integracije, kada je taj prozor za Crnu Goru bio na kratko otvoren, Abazović je odabrao suprotan put, po kojem sa sljedbenicima i dalje trči."
Uljarevićeva smatra da je u konačnom riječ sprovođenju političkih ciljeva srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Niko neće eksplicitno reći da je kontra EU
Iako praksom pokazuju da su leđa okrenuli Evropskoj uniji, Uljarević je mišljenja da to niko od političara neće eksplicitno reći.
"To bi bilo suprotno onoga što je većinski stav naših građana. I ne bi niko išao protv toga otvoreno. Jer građani žele taj put. Ostvarenje sna o evropskoj ideji postalo je upitno, jer se smanjio broj onih koji rade na tome."
Uljarevićeva kaže da se ne zna koliko novca je Crna Gora izgubila neučestvovanjem u brojnim programima zbog nesposobne administracije.
Crna Gora je poslednjih deset godina od EU, po raznim osnovama, dobila više od pola milijarde eura.
Uljarevićeva upozorava da Crna Gora zbog političara gubi politički kredibilitet u EU.
"Akteri EU vide da su naši političari prevarni, da i EU tretiraju poput građana. Jedno obećavaju, drugo rade, treće pričaju."
Zaključuje da se za Abazovićevu Vladu sve svelo na puko održanje vlasti, "pa i po cijenu kockanja sa najvišim državnim interesima kao što je članstvo u EU."
Crna Gora je deset godina kandidat za članstvo u EU. U tom periodu otvorila je sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri.
Bonus video:
