Crnoj Gori potrebna je pomoć Evropske unije (EU) da bi izašla iz duboke institucionalne krize u kojoj se nalazi, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
On je novinarima, nakon svečane akademije povodom 50 godina od osnivanja Pravnog fakulteta, rekao da su ministri vanjskih poslova Austrije i Slovenije, Aleksander Šalenberg i Tanja Fajon posjetili Crnu Goru zbog problema koji postoje i jako duboke političke i institucionalne krize.
„Tonovi adekvatni za dubinu problema koje imamo. EU od zemlje očekuje poštovanje onoga što su evropska politička pravila. Crna Gora je to poštovala do prije par godina“, ocijenio je Đukanović.
On je kazao da je zbog toga Crna Gora najdalje odmakla u pregovorima sa EU.
„Crna Gora je sada u situaciji da joj je potrebna pomoć EU da bi izašla iz krize“, rekao je Đukanović.
On smatra da su poruke Šalenberga i Fajon jasne i da ne predstvaljaju nikakvo pretjerivanje, niti miješanje.
Đukanović je kazao da se poštovanje pravila podrazumjeva, i da se nada da će to svi na pravi način razumjeti.
„Ako mislimo da nam pripadaju EU vrijednosti, onda je jasno da je trebalo da nastavimo onim putem kojim smo išli do 30. avgusta 2020. godine“, rekao je Đukanović.
On je dodao da Zapadni Balkan ne smije da ima dilemu o opravdanosti daljeg ujedinjena Evrope.
Upitan da li će pokrenuti konsultacije, nakon najave iz Demokratskog fronta da će poslati 41 potpis podrške poslanika da mandatar bude lider Demosa Miodrag Lekić, Đukanović je ponovio da ne želi da učestvuje u implementaciji Zakona o predsjedniku.
„U meni neće imati partnera u implementaciji tog zakona“, rekao je Đukanović.
Na pitanje da li vjeruje da je moguć izbor četvoro sudija Ustavnog suda, on je odgovorio potvrdno.
Đukanović je dodao da je to bilo moguće i do sada uraditi.
„Postavlja se pitanje da li ćemo u trenutku utvrđivanja liste kandidata i kasnije na glasanju imati odgovoran odnos prema tom važnom pitanju. Nadam se da ćemo uspjeti da savladamo „niske strasti“ i da ćemo doći do većine“, kazao je Đukanović.
Upitan kako komentariše hapšenje nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića, on je rekao da i u dosadašnjim slučajevima nije komentarisao dok su slučajevi „živi“.
Đukanović je naveo da država pokazuje riješenost da iskontoroliše poslove za koje postoji sumnja da nijesu u skladu sa zakonom.
On je, upitan da prokomentariše podatak iz istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava da bi imao siguran glas 24,4 odsto građana ukoliko bi se kandidovao na predsjedničkim izborima, rekao da to nije nešto što ga brine i da nije predmet njegove ozbiljne pažnje.
Đukanović je kazao da se trudio da odgovornim ponašanjem zavrijedi povjerenje građana.
„Posljednje što mi pada na pamet je da gledam istraživanje i da se nadmećem za dobre ocjene“, naveo je Đukanović.
On je, govoreći o kandidatu za predsjednika Demokratske partije socijalista, naveo da će danas biti održana sjednica Glavnog odbora te partije.
„Danas ćemo kroz razgovore doći i do tog pitanja. U našim strukturama otvorena je dilema da li je dobro za partiju da se, uoči izvjesnih predsjedničkih izbora i vrlo vjerovatno parlamentarnih izbora, bavimo i predsjedničkim unutar DPS-a“, naveo je Đukanović.
On je, govoreći o amandmanima na Predlog izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, kazao da je to demonstracije dijela poslanika da ih ne zanima Ustav.
„Demonstracija istog ovog nasilja kojeg smo vidjeli usvajanjem zakona o Tužilaštvu i o predsjedniku“, rekao je Đukanović.
Bonus video:
