Pitanje kontrole nad sektorom bezbjednosti moglo bi da bude kamen spoticanja u predstojećim pregovorima tridesetoavgustovske skupštinske većine o konstituisanju nove, 44. po redu, vlade.
Dok u Građanskom pokretu (GP) URA očekuju da zadrže te pozicije, smatrajući da je raspodjela mjesta već utvrđena u septembarskim razgovorima većine o novoj vlasti, predsjednik Pokreta za promjene (PzP) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević uporno insistira na funkciji u tom sistemu.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, u GP URA misle da nema potrebe za novim pregovorima na ovu temu, već da je to unutrašnje pitanje DF-a, čiji je PzP konstituent.
S druge strane, u DF-u, prema saznanjima lista, smatraju da bi kompromisno rješenje moglo biti u dodjeljivanju Medojeviću funkcije bez portfelja u potencijalnoj budućoj vladi.
Čelnik PzP-a u posljednja dva mjeseca je u više navrata optuživao premijera i lidera GP URA Dritana Abazovića da stoji iza šverca cigareta, tvrdeći da je to razlog zašto je predsjednik Vlade insistirao “na monopolu u sektoru bezbjednosti”.
Medojević je pretendovao na funkciju u bezbjednosnom sektoru i nakon izbora održanih 30. avgusta 2020. godine, tvrdeći da ima podršku dijela međunarodne zajednice “za čišćenje Crne Gore od organizovanog kriminala”.
Međutim, DF nije ušao u vladu koja je konstituisana poslije izbora, a mjesto koordinatora službi bezbjednosti pripalo je Abazoviću. Iz GP URA tada su tvrdili da je logično da njihova partija, koja je bila za ulazak države u NATO i koja se zalaže za njeno članstvo u EU, kadrira u službama bezbjednosti.
DF, odnosno Medojević, i GP URA tražili su sektor bezbjednosti i tokom septembarskih pregovora o vladi, koji nisu rezultirali njenim izborom. Tada je dogovorena paritetna podjela izvršne vlasti - da polovina njenih članova bude iz redova GP URA, CIVIS-a, Socijalističke narodne partije (SNP) i manjina, da drugu čine ostale stranke (DF i Demokrate), a da kandidat za mandatara Miodrag Lekić (Demos) ima “zlatni glas”. Abazović je tada saopštio da će njegova partija “stoprocentno zaštititi bezbjednosni sektor i crnogorsku vanjsku politiku”.
Tridesetoavgustovska većina juče je predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću poslala 41 potpis podrške predlogu da Lekić bude mandatar.
U dopisu koji je uputio jedan od prvaka DF-a Andrija Mandić, Đukanovića pozivaju da, u skladu s izmijenjenim Zakonom o predsjedniku, otpočne konsultacije o mandataru s predstavnicima većine.
U zakonu piše da ako šef države ne izvrši dužnost povodom utvrđivanja mandatara, radi zaštite javnog interesa mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika, koja će se utvrđivati potpisima.
Pošto je Đukanović u nekoliko navrata poručio da neće pokrenuti konsultacije, jer, kako je rekao, ne želi da učestvuje u implementaciji “neustavnog zakona”, to znači da je Lekić postao mandatar po sili zakona.
Ustavni rok od 90 dana za sastav vlade, Lekiću teče od dana stupanja izmijenjenog zakona na snagu (16. decembra). On je prošle sedmice najavio da će otpočeti razgovore s partijama kad bude imenovan za mandatara.
Iz DF-a su nedavno saopštili da, ako vlada ne bude izabrana do 15. ili 20. januara, treba razmišljati o skraćenju mandata Skupštini i prijevremenim izborima.
Mandić je sinoć za TV Vijesti kazao da je njegov posao završen i da je sad sve u rukama Lekića.
”Očekujem da će on u narednih nekoliko dana obaviti konsultacije sa strankama koje čine parlamentarnu većinu, i da ćemo negdje do sredine januara imati izabranu novu vladu”, naveo je.
Mandić je rekao da očekuje da će, nakon nekoliko mjeseci djelovanja Lekićeve vlade, ona biti pravo “otkriće” i da će, nakon oštrih poruka uoči njenog izbora, na kraju biti “burno i toplo pozdravljena od zapadnih partnera”.
”Upravo iz razloga što će ispuniti ono što je, po nama, ključno za približavanje EU - a to je obračun s organizovanim kriminalom i korupcijom”, podvukao je.
Lekić je juče na Fejsbuku napisao da je imperativ trenutka državna odgovornost koja vodi postizanju političkog dogovora.
”Sve to na osnovama pravila demokratije. Na taj način možemo zaustaviti i preokrenuti negativno kretanje društva”, istakao je, dodajući da je neophodno hitno konsolidovanje pravno-političko-institucionalnog sistema, te da je to put deblokiranja evropskih integracija države.
Iz Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) juče su ocijenili da su se poslanici “pučističke parlamentarne većine” pisano deklarisali kao članovi antievropske koalicije.
”Pod palicom DF-a oni su danas (juče) zapravo potpisali zahtjev kojim traže da Crna Gora bude potpuno izbačena s evropskog kolosijeka, a vrata EU, za našu državu i građane, zatvorena”, naglasili su.
Iz nekih država Zapada ranije su indirektno nagovijestili mogućnost da neće priznati novu vladu ako bude formirana po izmijenjenom zakonu, koji je osporila Venecijanska komisija, dok su iz EU saopštili da bi ozbiljno razmotrili saradnju s takvom vlašću, dodajući da bi Crna Gora time rizikovala da izgubi njihovo povjerenje.
Zakon o predsjedniku promijenjen je nakon što Đukanović nije jesenas dao mandat za sastav vlade Lekiću, tvrdeći da nije stekao utisak da postoji većina koja bi mogla formirati kabinet.
Otvoreni za dijalog o pravosuđu, izborima, vlasti u Podgorici...
U Mandićevom dopisu Đukanoviću piše da Skupština, osim izbora nove vlade, ima i obavezu da stavi u punu funkciju institucije koje su u blokadi.
”Tu mislimo na izbor sudija Ustavnog suda, izbor vrhovnog državnog tužioca i popunjavanje Sudskog savjeta. Pošto je na proljeće rok za održavanje predsjedničkih izbora, neophodno je postići dogovor o minimumu izbornih uslova... Pored ovih zakonskih projekata, gdje su za donošenje neophodne dvije trećine poslanika, postoje zakoni koji treba, bez obzira na većinu koja ih donosi, da budu plod najšireg dogovora... Kao primjer navodimo Zakon o biračkim spiskovima i Zakon o registru prebivališta i boravišta...”, naveo je Mandić, dodajući da je većina otvorena za razgovor i o problemu koji je nastao u procesu konstituisanja novih lokalnih vlasti u Podgorici i Pljevljima.
Bonus video:
