Predsjednica Skupštine Danijela Đurović najavila je da će nakon božićnih praznika ponovo pokrenuti parlamentarni dijalog radi dogovora o ključnim pitanjima u Crnoj Gori.
Ona je u intervjuu “Vijestima” kazala da su evropski partneri prilično zabrinuti zbog političke i institucionalne krize u kojoj se Crna Gora nalazi i jako spremni da pomognu da se ona prevaziđe, ali veruje da u Crnoj Gori ima dovoljno snage za postizanje kompromisa. ”Nadam se da do prekida pregovora između Crne Gore i EU neće doći, te da će svi relevantni politički faktori shvatiti ozbiljnost situacije i učiniti sve da čelnici EU tu soluciju uopšte ne uzimaju u razmatranje kada je naša država u pitanju”, kazala je Đurović.
Ova godina je bila dinamična, politička kriza je eskalirala, a došli smo i do upozorenja da mogu biti prekinuti pristupni pregovori o članstvu u EU. Očekujete li da naredna godina počne mirnije i zbog čega?
Godina za nama bila je izazovna i turbulentna u političkom smislu. U prilog tome govori činjenica da su dvije vlade izgubile povjerenje u parlamentu, kao i da su u istom sazivu birana dva predsjednika Skupštine Crne Gore. To su, svakako, situacije koje su uzdrmale društveno-političku scenu, te zabrinule naše građane i međunarodne partnere.
Međutim, ova dešavanja su pokazala i da se stanje u crnogorskom društvu drastično promijenilo nakon 30. avgusta 2020. godine, te da sada prolazimo kroz promjene koje su odraz sazrijevanja demokratije oslikane prvenstveno kroz slobodu misli i djelovanja građana u svim sferama, što je dobro i korisno za sveukupan razvoj društva. Smatram da je to nova vrijednost koju smo ostvarili i koju treba da njegujemo u budućnosti, kako bi naša država išla naprijed.
Ne treba kriti da su usvajanje pojedinih zakona u parlamentu, propuštanje šanse da se dovrši izbor članova Sudskog savjeta i otpočne postupak izbora vrhovnog državnog tužioca, kao i nepostojanje volje da se pokrene procedura za reformu izbornog zakonodavstva, bili ključni izazovi sa kojima smo se suočili protekle godine i koji traže adekvatno rješavanje ne samo zbog našeg evropskog puta, već prvenstveno da bismo mogli da fuknkcionišemo kao država.
Vjerujem da su svi politički akteri svjesni da moramo dati maksimum kako bismo odgovorili pomenutim izazovima, da smo to dužni našim građankama i građanima, koji u velikom procentu i dalje podržavaju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. U tom smislu, očekujem da u narednoj godini svi budemo mudriji, tolerantniji i spremniji na dogovor oko pomenutih, ključnih pitanja, kako bismo državu izveli iz krize u kojoj se nalazi i nastavili naš EU put.
Na osnovu onoga što ste čuli u direktnim kontaktima, vjerujete li da nas EU samo plaši prekidom pregovora o članstvu ili ćemo u januaru zaista biti na ivici toga?
Ne bih sebi dozvolila luksuz da u javnosti interpretiram ono što dobijam kao informacije u direktnim kontaktima sa diplomatama, specijalnim izaslanicima, ministrima i drugim ličnostima sa kojima se srećem gotovo svakodnevno.
Ono što mogu podijeliti sa crnogorskim građanima jeste da su naši evropski partneri prilično zabrinuti zbog političke i institucionalne krize u kojoj se Crna Gora nalazi, ali i jako spremni da nam pomognu da istu prevaziđemo.
Njihove najave o eventualnom prekidu pregovora sam ispratila i, s tim u vezi, mogu istaći da i dalje vjerujem da mi u Crnoj Gori imamo snage da postignemo kompromis oko ključnih pitanja oko kojih i EU traži da se dogovorimo, a to je prije svega izbor sudija Ustavnog suda, što je osnovni preduslov za rješavanje i svih drugih otvorenih pitanja.
U tom smislu, nadam se da do prekida pregovora između Crne Gore i Evropske unije neće doći, te da će svi relevantni politički faktori shvatiti ozbiljnost situacije i učiniti sve da čelnici EU tu soluciju uopšte ne uzimaju u razmatranje kada je naša država u pitanju.
Da li ste kao visoka državna zvaničnica spremni da prihvatite tu odgovornost?
Kao predsjednica Skupštine i građanka Crne Gore, osjećam ponos zbog svakog uspjeha koji naša zemlja ostvari u bilo kojoj oblasti. Isto tako, osjećam veliku odgovornost zbog visoke pozicije koju pokrivam i očekivanja građana koji žele bolji život i sigurniju egzistenciju.
Podsjetiću da sam tri puta organizovala politički dijalog sa liderima parlamentarnih partija u cilju postizanja rješenja za glavne probleme sa kojima se suočavamo godinama unazad. Prvi, održan 8. jula ove godine, organizovan je šest godina od posljednjeg susreta predsjednika partija zastupljenih u Skupštini. Ovaj sastanak je protekao u dobroj i konstruktivnoj atmosferi, ali je slijed događaja bio takav da nismo mogli da nastavimo sa onim što smo započeli.
Zbog svega navedenog, osjećam odgovornost zato što nismo uspjeli da makar malo približimo stavove o najspornijim pitanjima, ali sam i dalje spremna da radim na postizanju kompromisa o njima, sigurna da je to jedini put za prevazilaženje teške situacije u kojoj se nalazimo.
Što se tiče eventualnog prekida pregovora sa EU, i dalje sam uvjerena da do toga neće doći, ali ukoliko se desi takav scenario, mišljenja sam da svi moraju ponijeti svoj dio odgovornosti. Ja sam na to, svakako, spremna.
Koliko je realno da će se parlamentarna većina dogovoriti oko buduće Vlade jer uobičajeno postoje zatezanja oko bezbjednosnog sektora?
Parlamentarna većina je postigla dogovor oko toga da gospodin Lekić bude predložen za mandatara za sastav 44. Vlade Crne Gore i, u tom cilju, predala je potpise predsjedniku države sa zahtjevom da pokrene konsultacije sa svim partijama zastupljenim u parlamentu kako bi se ovo pitanje konačno riješilo. Kako je to izostalo, Skupština je posljednjeg radnog dana Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja konstatovala da je gospodin Lekić mandatar za sastav nove Vlade.
Ono što ja vidim jeste da postoji volja i odlučnost parlamentarne većine da istraje u namjeri da gospodin Lekić postane novi premijer Crne Gore i, shodno tome, gajim uvjerenje da će svi politički subjekti koji će potencijalno učestvovati u novoj izvršnoj vlasti biti spremni na kompromis i dogovor oko svih pitanja. Tu uključujem i bezbjednosni sektor, koji je nesporno važan i često pod lupom javnosti.
Smatram da činioci eventualne nove Vlade apsolutno moraju pronaći najbolja rješenja za sve resore i sektore, te da se po svaku cijenu mora izbjeći da partijska nadgornjavanja, nesporazumi, lični animoziteti i sujete spriječe izbor najprofesionalnijih i najkvalitetnijih kadrova na svim pozicijama.
Da li je dogovor da u novom kabinetu g. Lekića resori budu podjeljeni paritetno - s jedne strane GP URA i SNP-u, a s druge – DF-u i Demokratama, dok bi premijer imao zlatni glas?
Po Ustavu, zakonodavna i izvršna vlast su odvojene, pa ne bih davala ocjene o metodologiji po kojoj Vlada treba da bude formirana, koliko koja partija treba da dobije resora u njoj, programu rada i sličnim pitanjima.
Zadatak predsjednice Skupštine je da održava najbolje moguće relacije sa Vladom kako bi se omogućila što lakša prohodnost predloga zakona prema parlamentu, a sve sa ciljem usvajanja zakonskih rješenja koja će ići u pravcu ostvarivanja što veće koristi za naše građane. Ono što je sigurno jeste da ću, kao predsjednica Skupštine, nastaviti da unapređujem odnose sa predsjednikom Vlade, te da ću svoju funkciju obavljati na maksimalno profesionalan način, uvjerena da je to osnovni preduslov za razvoj i napredak države.
Očekujete li da ćete u novoj raspodjeli vlasti ostati na poziciji predsjednice Skupštine? Da li je tačno da tu funkciju traži DF?
Kao neko ko je posvećen očuvanju izborne volje građana iskazane 30. avgusta 2020. godine, dala sam pun doprinos u tom pravcu, čuvajući dignitet institucije na čijem sam čelu.
Konstatacijom davanja mandata gospodinu Lekiću za sastav Vlade omogućila sam da se proces izbora nove Vlade nastavi i, nadam se, uspješno realizuje. Ubijeđena sam da to prepoznaju moje kolege iz parlamentarne većine, kao i najveći dio javnosti, pa sam na svojevrstan način relaksirana razmišljanja o sopstvenoj funkciji ili mogućoj političkoj “trgovini” sa istom.
Ovaj posao radim odgovorno u interesu i Skupštine kao institucije i, naravno, naše države, i nastaviću da ga obavljam na isti način dok god sam nosilac veoma značajne funkcije predsjednice Skupštine.
Brine li vas mogućnost da nova Vlada neće biti priznata i da zapadne zemlje neće sarađivati sa njom? Takođe, već se spinuje iz krugova bliskih DPS-u da će DF tražiti okretanje te Vlade Moskvi.
Nisam neko ko olako daje prognoze, pa bih i u odgovoru na ovo pitanje zadržala dozu opreznosti. Naši zapadni partneri su više puta iskazali svoj stav o određenim važnim pitanjima u Crnoj Gori, ali i volju da nam pomognu u prevazilaženju problema sa kojima se suočavamo.
Ukoliko svi malo odstupimo od svojih početnih pozicija i damo šansu kompromisu, doći ćemo do izbora sudija Ustavnog suda, što je ključno za nastavak funkcionisanja države.
Što se tiče bilo kakvog okretanja Moskvi ili nekom drugom centru, naglašavam da je Crna Gora već dugo na EU putu, da vodi proces pregovora preko deset godina, da je u tom procesu, uprkos trenutnim preprekama, otišla najdalje od svih zemalja Zapadnog Balkana, da je naša vanjska politika sto odsto usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, te da, po posljednjim istraživanjima, čak 75 odsto stanovništva podržava pridruživanje Crne Gore evropskoj porodici naroda. U tim smislu, nikakvog zaokreta u spoljnoj politici neće i ne smije biti.
Slažete li se da je pravni sistem u državi krahirao jer se sve više krši Ustav, ali i zakon?
Nesporno je da je u okviru ovog, ali i prethodnih saziva Skupštine bilo više odluka Ustavnog suda kojima su se pojedini zakoni oglašavali u cjelini ili dijelom neustavnim. S druge strane, nikad više nije bilo polemike u javnom diskursu oko ustavnosti različitih zakonskih rješenja, postupaka i procedura.
To stvara utisak da je kršenje Ustava postalo pravilo, a u nedostatku institucija dodatno izaziva pravnu nestabilnost. Zato je jedino rješenje u potpunosti funkcionalan Ustavni sud kao jedina meritorna institucija za davanje odgovora na sva otvorena pitanja. Napokon, umjesto političkim, moramo da se posvetimo ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima koja su od prvenstvenog značaja za građane.
Kad se očekuje početak parlamentarnog dijaloga i da li je realan izbor sudija do kraja januara? Koliko je to realno ako se zna da DPS i većina poslanika opozicije neće glasati ako ne dobiju dio „kvote“ u tom sudu, odnosno DPS očekuje da i dalje ima većinu sudija koji će mu ići naruku, poput onih koje je častio stanovima i kreditima?
Promjene od 30. avgusta 2020. godine su dovele do toga da su, prvi put nakon trideset godina, zamijenjene uloge vlasti i opozicije u Crnoj Gori. Imajući u vidu tu činjenicu, smatram da je potrebno određeno vrijeme i jednoj i drugoj strani da se prilagode novim okolnostima i naviknu na ovo stanje. S obzirom na to, mišljenja sam da i opozicija, pa samim tim i DPS, treba da bude konstruktivan partner u rješavanju aktuelne krize, a nikako kočničar reformskih procesa u državi.
Očekujem i od DPS-a, ali i od svih drugih političkih subjekata apsolutnu odgovornost i spremnost na postizanje kompromisa kako bismo ispunili ono što od nas traže građani i međunarodna zajednica.
Ko ne shvata da smo došli do posljednjeg trenutka kada možemo uraditi nešto pozitivno, svjesno nanosi štetu državi, zaustavlja proces evropskih integracija i dovodi građane u izuzetno teško situaciju, na šta su nas upozorili i naši partneri iz EU. I dalje vjerujem da to niko ne želi i da će svi involvirani politički akteri dati maksimalan doprinos da izbjegnemo takav razvoj događaja, a ja ću, svakako, odmah nakon božićnih praznika ponovo pokrenuti parlamentarni dijalog sa ciljem što bržeg i efikasnijeg postizanja dogovora.
Kad ćete raspisati predsjedničke izbore i da li ima razgovora oko zajedničkog kandidata? Ko bi to bio?
Krajnji rok za raspisivanje predsjedničkih izbora je propisan Zakonom o izboru predsjednika Crne Gore, kojim je precizirano da se raspisuju najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika.
Međutim, moram istaći da se, u situaciji kada nemamo kompletiran Ustavni sud, s pravom postavlja pitanje svrsishodnosti i opravdanosti održavanja predsjedničkih izbora.
Što se tiče zajedničkog kandidata parlamentarne većine od 30. avgusta na pomenutim izborima, nemam informaciju da su počeli razgovori povodom tog pitanja, pa samim tim nisam u saznanju ni ko bi eventualno ušao u tu izbornu trku.
SNP-u je pao rejting što su pokazali podgorički izbori jer je nekad najjača opoziciona stranka ostala ispod cenzusa. Je li vrijeme za promjene u vrhu i šta vaša partija, sem pres konferencija, radi na popravljanju povjerenja kod građana?
Socijalistička narodna partija Crne Gore je vrlo ozbiljno shvatila poruku birača i, pored nespornog zalaganja naših ministara i ostalih funkcionera, mora pronaći adekvatan način za vraćanje povjerenja u izborni program i ideje koje baštinimo 25 godina, kako bismo potpuno spremni i sa novom snagom, za koju smo shvatili da nam je neophodna, dočekali nove izbore.
Mi smo demokratska partija koja uvažava različita mišljenja, kao i sve evropske građanske partije, jer upravo ta različitost u mišljenjima u savremenim društvima produkuje najbolja rješenja.
Smatram da u SNP-u postoji dovoljno kvalitetnih ljudi koji mogu doprinijeti razvoju i unapređenju našeg društva. Naš politički subjekt je neophodan Crnoj Gori jer baštini istorijske crnogorske vrijednosti, ali i savremene trendove razvijenih građanskih društava, te vjerujem da ćemo uvijek imati značajnu ulogu u procesu ostvarenja napretka za našu državu.
Zastupljenost žena u parlamentu i na javnim funkcijama i dalje je niska. Da li očekujete da će se to promijeniti jer su istraživanja pokazala da žene izbjegavaju politiku pošto su često meta mizoginih napada?
Nažalost, u Skupštini Crne Gori od 81 poslaničkog mjesta, samo 22 zauzimaju žene, što je svega 27 odsto od ukupnog broja poslanika, odnosno poslanica.
To govori da još uvijek nismo postigli dovoljan nivo rodne ravnopravnosti u crnogorskoj politici, što je, svakako, loša poruka koja ne ohrabruje žene da se uključe u politiku i daju doprinos rješavanju ključnih državnih pitanja.
Takođe, javni diskurs u Crnoj Gori iz dana u dan je sve oštriji, a u medijima, na portalima i posebno na društvenim mrežama često možemo naići na neprimjerene, nepristojne i komentare pune mržnje, naročito prema ženama.
Kao žena, pripadnica Ženskog kluba i predsjednica Skupštine Crne Gore, uvijek ću stati na stranu svake koleginice poslanice, bez obzira kojoj partiji pripada, ukoliko postane žrtva mizoginih i sličnih napada.
Smatram da crnogorsko društvo mora da ide ka prevazilaženju i eliminisanju ove pojave, da u medijima treba još više da se govori o ovom problemu, te da i naše kolege poslanici treba da daju doprinos da žene koje se bave politikom budu prepoznate kao osobe koje, u tom smislu, treba poštovati i cijeniti njihov rad, a nikako ih zbog toga nipodaštavati i targetirati.
Takođe, želim da istaknem da sam zagovornica promjene krivičnog zakonodavstva, vraćanja klevete kao krivičnog djela, kao i pravnog regulisanja i sankcionisanja govora mržnje i mizoginije u medijima i na društvenim mrežama.
Iako bavljenje politikom nije lako, poručila bih ženama, a naročito mladim, da zbog ovakvih pojava ne odustaju od svojih želja i ciljeva, već da budu odlučne, istrajne i hrabre jer sam sigurna da mogu da doprinesu pozitivnim promjenama u crnogorskom društvu.
Šta ti mizogini napadi govore o našem društvu? Da li ste se Vi suočavali sa takvim napadima i kako se nosite sa tim i Vi i Vaša porodica?
Mizogini napadi govore, prije svega, o nemoći onih koji ih plasiraju, ali i o nedoraslosti i nezrelosti našeg društva koje još uvijek nije napredovalo u smislu jačanja, njegovanja i podsticanja političke kulture i dijaloga.
Kao poslanica, ali i kao predsjednica Skupštine, i sama sam bila meta različitih, najblaže rečeno, ružnih i neistinitih komentara na portalima i društvenim mrežama. Svjesna sam da, kao visoka državna funkcionerka, moram imati viši prag tolerancije prema ovim pojavama i, u skladu sa tim se i ponašam.
Naravno, članovi moje porodice to podnose malo teže, ali i oni su svjesni važnosti pozicije koju pokrivam i razumiju da su ovakvi napadi, nažalost, neminovnost i sastavni dio posla koji obavljam.
Ipak, nadam se da će za sve žene u Crnoj Gori koje se bave politikom doći bolji dani, te da će moći mnogo slobodnije i bez opterećenja da učestvuju u društveno-političkim dešavanjima i daju doprinos poboljšanju sveukupnog stanja u državi.
Bonus video:
