Evropska unija (EU) bi mogla da zaustavi pristupne pregovore sa Crnom Gorom, ocijenila je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Gordana Đurović i istakla da bi od Unije trebalo zatražiti da posreduje u političkom dijalogu i tako brže pomogne državi da izađe iz krize.
Ona je u intervjuu agenciji MINA kazala da Crna Gora, da bi izašla iz trenutne političke i institucionalne krize, treba da ide mapom puta do demokratskih institucija, a da važne aktivnosti počinju januarom.
"Mapa puta počinje inkluzivnim dijalogom parlamentarnih stranaka o izboru sudija Ustavnog suda po otvorenom konkursu. U januarskoj mapi puta, tačnije od 20. januara, počinje teći rok u kom predsjednica Skupštine može da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore. Konačno, krajem januara trebali bi znati i da li će biti nove vlade ovog izbornog ciklusa ili će se ići na vanredne parlamentarne izbore", navela je Đurović.
Ona je kazala da, očekujući ishode navedenog, pratimo turbulencije i na lokalu, te da poneki lokalni izbori dođu kao očuvanje "izborne kondicije".
"Poslije predsjedničkih izbora, očito da ove nestabilne političke prilike vode zemlju ka vanrednim parlamentarnim izborima. Možemo zaključiti da nam u narednoj godini samo izbora neće faliti", rekla je Đurović.
Ona je ocijenila da će se iz krize sporo izlaziti, dodajući da očuvanje mira i bezbjednosti, postaje i ostaje supravrijednost našeg društva.
"Ako očuvamo mir, imamo sve. Međutim, ako politička i institucionalna kriza nastave kliziti ka bezbjednosnoj krizi, te se ugrozi mir u zemlji, biće to ekstremno teška godina, puna izazova. Jednostavno i kratko, sa mirom imamo sve, bez mira nemamo ništa", istakla je Đurović.
Ona je kazala da su krize svuda oko nas – da agresija Rusije na Ukrajinu i dalje traje svom svojom žestinom, te da postoje i krize u regionu.
"Toliko je kriznih tema pred Evropskom unijom da Crna Gora, iako u ozbiljnoj krizi, nije stigla ni doći na dnevni red decembarskog Evropskog savjeta, a trebala je tamo biti tema. Istorija nas uči - bojati se evropskog "kašnjenja" i "kolaterala" uslijed dogovora velikih igrača", navela je Đurović.
On je kazala da su EU integracije definitivno značajno usporene.
"Zatvorio se junski "evropski prozor", a i vrata su se pritvorila jer rezultata nema, a politička kriza se produbljuje. U decembru nije bilo ni takozvane političke međuvladine konferencije u Briselu, na kojoj bi se obje strane makar sastavile da progovore o političkoj krizi i prioritetima za izlazak iz iste", navela je Đurović.
Kako je dodala, ni pregovaračka poglavlja, koja su blokirana zbog duboke političke i institucionalne krize, niko ne spominje.
"Evidentiraju se i iznačajna gubljenja dragocjenih evropskih grantova, jer nismo uspjeli da na vrijeme isplaniramo kofinansiranje crnogorske strane, dokumentaciju i prateću podršku neke evropske banke sa odgovarajućim kreditom", rekla je Đurović, ističući da je rizik gubljenja dodatnih IPA sredstava veoma ozbiljan.
Ona je kazala da Crnu Goru potresa i duboka administrativna kriza.
"Jer su razarajuće političke kvote, odnosno napuštanje iskusnih tehnokrata iz gotovo svih resora i dolazak novih i neiskusnih kadrova, već dosta nanijeli štete pregovaračkoj strukturi, poštovanju osnovnih procedura, koordinaciji, jasnom planu rada, koheziji i sinergiji rada institucija", navela je Đurović.
Upitana da li postoji bojazan da će Crna Gora, ukoliko se kriza nastavi, biti "gurnuta" u međunarodnu izolaciju, Đurović je rekla da EU ima mehanizme da Crnu Goru izoluje kao državu u procesu pregovora, jer se ne mogu izolovano "kazniti" određeni politički akteri i predstavnici institucija koje krše Ustav.
"Neodgovornim ponašanjem čelnika naših institucija i predstavnika političkih partija većine, EU može kazniti sve nas", ocijenila je Đurović.
Ona je ukazala da u zajedničkoj pregovaračkoj poziciji EU, između ostalog, piše da "u slučaju ozbiljnog i stalnog kršenja vrijednosti na kojima se Unija temelji od strane Crne Gore, Komisija će, na sopstvenu inicijativu ili na zahtjev trećine država članica, preporučiti obustavu pregovora i predložiti uslove za njihov mogući nastavak".
Đurović je podsjetila da se i u novoj metodologiji pregovora sa EU, koju je Crna Gora zvanično prihvatila, takođe navode oblici takozvane negativne uslovljenosti u slučaju nazadovanju u procesu evropskih integracija i ispunjavanju političkih kriterijuma pristupanja, posebno vladavine prava.
Kako je objasnila, u novoj metodologiji se navodi da "u slučaju ozbiljne ili produžene stagnacije ili nazadovanja, članice EU bi mogle odlučiti da se pregovori mogu staviti na čekanje u određenim oblastima, ili u najozbiljnijim slučajevima, obustaviti cjelokupni proces".
Navodi se i da bi se "obim i intenzitet finansiranja EU mogao prilagoditi naniže, sa izuzetkom podrške organizacijama civilnog društva" i da "koristi od bliže integracije, na primjer pristupanje programima EU i jednostrani ustupci za pristup tržištu mogu biti pauzirani ili povučeni".
"Smanjena pretpristupna podrška može povući i filijale nekih evropskih banaka, da se povuku iz Crne Gore i svoje aktivnosti kod nas pokrivaju iz Beograda ili Sarajeva. Slično je i sa velikim evropskim agencijama poput Agencije za njemačku saradnju i razvoj. To je poruka i evropskim investitorima. To je negativni domino efekat", istakla je Đurović.
Ona smatra da bi EU mogla i da zaustavi pristupne pregovore sa Crnom Gorom.
Đurović je kazala da će EU već početkom ovog mjeseca napraviti ozbiljnu procjenu situacije, i da su im na raspolaganju instrumenti za brzo reagovanje.
"Međutim, mnogo je lakše obustaviti, nego ponovo otvoriti pregovarački proces. Stoga je razumniji pristup da se zatraži fasilitacija, odnosno posredovanje u političkom dijalogu, te njegovo olakšavanje, kako bi "evropljani" bili svjedoci dubine naše krize i možda onda uspjeli i brže pomoći. A očito je da nam takva podrška treba. Ovo je ipak "evropsko dvorište"", naglasila je Đurović.
Ona je kazala da brojne posjete svjetskih i evropskih zvaničnika, od specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država do šefova diplomatija država članica EU, znače prepoznavanje dubine političke krize u kojoj se Crna Gora nalazi.
"Za očekivati je da se početkom godine i zvanično zatraži posredovanje EU u političkom dijalogu u Crnoj Gori", rekla je Đurović.
Ona smatra da politički akteri u Crnoj Gori ne shvataju ozbiljno upozorenja EU i da je to veliki problem.
"Preko 75 odsto građana podržava EU, a to se ne može reći za izabrane predstavnike naroda, koji bi trebali da prate opredjeljenje građana za integracije i poštovanje evropskog sistema vrijednosti i vladavine prava u Crnoj Gori", rekla je Đurović.
Bonus video:
