Nepostizanje dogovora oko ključnih pitanja za Crnu Goru bila bi neodgovornost i vlasti i opozicije, ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević, podsjećajući na poruke međunarodnih partnera koji su upozorili i na mogućnost blokade pregovora sa Evropskom unijom (EU).
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da se u prethodne dvije godine nije uradilo ništa u procesu integracija i nije iskorišćena šansa novih međunarodnih okolnosti zbog agresije na Ukrajinu jer je premijer Dritan Abazović “odustao od evropske priče i ponovo otvorio teme koje su vratile podjele”.
Ipak, kako kaže, vjeruje da će se na kraju dogovoriti oko dvije teme, datuma izbora i funkcionalnosti Ustavnog suda.
Predsjednica Skupštine najavila je nastavak parlamentarnog dijaloga. Zašto da vjerujemo da će on imati neku svrhu kad je svaki pokušaj propao jer nema želje za kompromisom već samo političke ucjene?
Nepostizanje dogovora bila bi neodgovornost kako vlasti tako i opozicije. Vlast nosi veću odgovornost, uvijek je tako. Nažalost, inicijative od predstavnika vlasti za ozbiljan dijalog nije bilo u ove dvije godine. Nekoliko sporadičnih poziva, tačnije tri. Bez cilja, jasne platforme za dogovor. Bez osjećaja odgovornosti i bez želje da se teme za koje je potrebna kvalifikovana većina riješe. SDP je više puta pozivao i gospodina Aleksu Bečića i gospođu Danijelu Đurović da pokrenu istinski dijalog koji bi doveo do rješavanja problema u pravosuđu. Danas smo u nikad većoj institucionalnoj i političkoj krizi i sada je odgovornost rukovodstva Skupštine dodatna.
Kada je SDP vodio Skupštinu, dijalog je bio ozbiljan, osmišljen. Uspjeli smo da izmijenimo Ustav, izaberemo sudije Ustavnog suda, Sudski savjet, vrhovnog državnog tužioca. Sve kroz dijalog i dogovor sa tadašnjom opozicijom. Ali tome smo bili posvećeni shvatajući odgovornost vlasti i Skupštine u takvim procesima. Danas, nažalost, predsjednica Skupštine misli da je dovoljno da uputi poziv. Nije. Ipak, vjerujem da ćemo se na kraju dogovoriti oko dvije teme, datuma izbora i funkcionalnosti Ustavnog suda. A ostala pitanja, djeluje mi realnije, poslije izbora.
U kojim uslovima bi bio moguć dogovor oko izbora sudija Ustavnog suda? I ranije su partije gurale svoje kandidate, ali daleko od očiju javnosti, pa tako i SDP i SNP.
Nije to ranije bilo daleko od očiju javnosti, nego vrlo javno, u parlamentu. U nadležnim odborima, na Kolegijumu, tematskim radnim grupama i na liderskim sastancima. Tako se došlo do izmjene Ustava i dogovora oko sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta. Tako smo došli do 3/5 većine i za VDT, kroz dijalog sa opozicijom. SDP je tada predložio gdina Miodraga Iličkovića. Javnost je znala za njegov dugogodišnji partijski aktivizam. Ali i za autoritet, integritet i znanje da bude sudija Ustavnog suda. Bio je dugogodišnji potpredsjednik SDP-a. Danas je njegov rad, kao sudije, nakon skoro deceniju, pozitivno ocijenjen u javnosti.
Prema tome, podržimo kandidate profila Miodraga Iličkovića, kome je Ustav i zakon uvijek bio iznad partijske pripadnosti i dogovor će biti jednostavan. SDP je glasao, recimo za člana Tužilačkog savjeta gdina Sinišu Gazivodu iako ga nijesmo mi predložili. Nemamo problem da glasamo stručne ljude od profesionalog integriteta.
Može li se Crnoj Gori desiti prekid pregovora o pristupu EU u januaru ili mislite da nas više udaraju po prstima da se uozbiljimo?
Poruke od međunarodnih partnera su jasne. Implementacija očigledno neustavnog Zakona o predsjedniku, suprotno mišljenju Venecijanske komisije, dovela bi državu na rub političke izolacije. Razlog je jasan. Ako želiš da budeš dio integracionih procesa, ako je vladavina prava jedan od ključnih uslova, ne možeš birati vladu na bazi neustavnog zakona. Upozoravali smo da se ne usvaja takav zakon, da se ne šalje loša poruka evropskim partnerima. Jasno je da bi tako izabrana vlada bila u međunarodnoj izolaciji, a šteta po državu i njen ugled bila bi ogromna. Ove dvije godine se nije uradilo ništa u procesu integracija.
Nije iskorišćena šansa novih međunarodnih okolnosti zbog agresije na Ukrajinu. Taj “prozor mogućnosti”, kako su nam govorili Evropljani, bila je šansa za Crnu Goru. Zbog toga je i formirana manjinska Vlada, sa podrškom 46 poslanika. Bilo je realno da dođemo do 3/5, nedostajala je podrška samo tri poslanika. Ali, Abazović je odustao od evropske priče i ponovo otvorio teme koje su vratile podjele. Pitanja Temeljnog ugovora i Otvorenog Balkana. Danas smo mogli imati završna mjerila za poglavlja 23 i 24, a umjesto toga, jer se odustalo od evropske agende, imamo prijetnju prekidom pregovora. Moje je uvjerenje, iz kontakata sa partnerima, da bi odgovor na formiranje vlade na bazi ovog zakona doveo i do formalnog prekida pregovora.
Šta ako se to desi, koliko se godina vraćamo unazad ili ćemo samo imati finansijske posljedice?
Vratilo bi nas deset godina unazad. Mi smo izgubili posljednje dvije godine. I u periodu 2016-2020. moralo se uraditi više. Još nijesmo ispunili privremena mjerila za ključna poglavlja 23 i 24 i tako stekli uslove da dobijemo završna mjerila. Sada ovo “političko neustavno divljanje” sa Zakonom o predsjedniku i izborom nove vlade vratilo bi državu bezmalo na početak procesa. Jer poruka da birate vladu suprotno Ustavu je poruka da vam nije stalo do vladavine prava, nego do ustavnog nasilja. Takve zemlje ne mogu biti kredibilan partner EU i njenih država članica.
Vaša partija je odlučila da na predstojećim parlamentarnim izborima nastupi samostalno. Da li je razlog tome loš rezultat na lokalnim izborima, gdje ste nastupili u koaliciji i sa DPS-om?
Nastupićemo samostalno na izborima. Mislimo da je to najbolji model. Ne želimo da nosimo tuđe terete i loše odluke, a spremni smo da odgovaramo i za naše greške. SDP je sedam godina u opoziciji. Pokazalo se da su naša upozorenja, u tom periodu kada smo napustili Vladu, krajem 2015. godine bila ispravna. Govorili smo da država klizi u način vladanja koji nije u skladu sa demokratskim praksama, da partijske odluke ne mogu da budu jače od institucija, da nam trebaju snažne i nezavisne institucije, a ne partijski kontrolisane, da su pojedinci izgubili mjeru pod zaštitom partije, itd. Sve te stvari su dovele do promjena 2020. godine.
Neki na vrijeme nijesu prepoznali loše prakse, nego su mislili da će snagom partije moći da sakriju devijacije. To je zabluda. Kao i u životu, fakture uvijek dođu na plaćanje. Promjene su bile neminovne jer je, što bi naš narod rekao “dara bila prevršila mjeru”. Ali, nažalost, te promjene u ove dvije godine nijesu donijele suštinske reforme. Stvorena je veća politička volja za borbu protiv kriminala i korupcije, ali to nije dovoljno. Nema suštinskih iskoraka, mnoge loše prakse su nastavljene, neke i produbljene. Rezultat lokalnih izbora je bio loš u Podgorici. Očigledno je da zajednička lista opozicije nije uspješan model. U drugim sredinama je drugačije. SDP je sada dio vlasti u Baru, Bijelom Polju, Plavu, Ulcinju, nakon sedam godina opozicionog djelovanja. Na Cetinju vodimo grad sa Starom gardom LSCG.
Da li će se SDP vratiti socijaldemokratskoj, građanskoj politici, koja se izgubila u nacionalističkoj posljednje dvije godine?
Mogli ste ponuditi neki argument za olako izrečenu tvrdnju, koja nije tačna. Ovako ste me podsjetili, Vašim pitanjem, na trenutak, na novinarske istine i domete Pobjede ili RTCG sa početka devedesetih. SDP je od svog osnivanja posvećen građanskoj Crnoj Gori, jednako tako i danas. Ali to ne znači da treba da ćutimo kada se negiraju nečija prava, vrijeđaju nacionalna osjećanja, negira identitet. Ako je to za Vas nacionalizam, za nas je to elementarno pravo da branimo dignitet i identitet Crne Gore i nacionalnih Crnogoraca. Ali i prava Bošnjaka i drugih prema kojima, nakon avgustovskih promjena, vrlo često imate javne prijetnje. Jednako kao što smo i devedesetih branili prava manjinskih naroda kada su im bila negirana.
Dakle, priča o crnogorskom nacionalizmu i SDP-u kao političkoj perjanici toga je istinita taman onoliko koliko je DF posvećen zapadnom političkom vrednosnom sistemu, članstvu Crne Gore u NATO ili zaštiti prava LGBT populacije. Danas nas za nacionalizam napada DF. To dovoljno govori. Jasno je kojoj politici se sudilo u Hagu. Danas bi sljedbenici takve politike da izmišljaju crnogorski nacionalizam.
U saopštenju sa sjednice Predsjedništva na kome ste odlučili da samostalno nastupate na izborima pomenuli ste i jedinstvenog predsjedničkog vanstranačkog kandidata. Imali raspoloženja za to u DPS-u?
To morate pitati čelnike DPS-a. SDP je saopštio svoj stav. Mislimo da bi model nestranačke ličnosti mogao da objedini političke subjekte građanske, evropske orijentacije, intelektualce, organizacije, udruženja… Ako za to nema sluha, onda je logično da razmišljamo o svom kandidatu na predsjedničkim izborima.
Ranije se pominjala mogućnost da Milica Pejanović Đurišić ojača vaše redove. Ima li još razmišljanja i na tu temu, da li bi ona bila dobar kompromis?
Profesorica Pejanović-Đurišić bi imala moju podršku. Vjerujem i SDP-a. Siguran sam i zapadnih partnera s obzirom na ugled koji ima. Bila bi odlična predsjednica države. Dugo je van partijskog života, skoro 20 godina.
Šta mislite o predlogu da predsjednički i parlamentarni izbori budu u jednom danu? Finansijski je racionalnije, ali da li je i za koga politički isplativije?
Nemam ništa protiv te ideje. Ako je to uslov za dogovor, da dođemo do datuma izbora sudija Ustavnog suda, onda ne vidim zašto ne bismo mogli usaglasiti da izbore imamo u istom danu.
Šta o tome misle vaši koalicioni partneri, da li je bilo razgovora na tu temu?
Mi smo opozicija, ne možete u opoziciji imati koalicione partnere. Koalicije se prave kada ste na vlasti. Ako mislite šta su stavovi drugih opozicionih partija, ne znam ih. Nijesmo pitanje predsjedničkih izbora imali kao temu razgovora.
Pitanje šverca cigareta je tema za političko potkusurivanje, a ne pominje se optužnica protiv šefa države u Italiji koja nije procesuirana jer ga je štitio imunitet, njegove veze sa kontroverznim srpskim biznismenom takođe povezivanog za švercom. Đukanovićevo priznanje da je šverc bio državni posao kako bi država ekonomski preživjela jedan period, vidljivo bogatstvo pojedinih bivših zvaničnika, policijskih funkcionera... S obzirom na funkciju ministra unutrašnjih poslova koju ste obavljali u vladi DPS-a, osjećate li odgovornost za to, jer sada ispada da su zvaničnici GP URA smislili šverc?
Nije to tema za političko potkusurivanje. To je tema za nadležne institucije. I neka se SDT bavi ulogama i postupcima svih. Svi smo jednaki pred zakonom. Dali smo javnu podršku SDT-u, nakon posljednje sjednice predsjedništva, u svim slučajevima vjerujući da će Ustav i zakon biti mjera njihovog rada. Nije URA smislila šverc cigara, tu se slažemo. Njeni funkcioneri su samo, po tvrdnjama tužilaštva, formirali kriminalnu organizaciju koja se time bavila. Ja ostajem pri tvrdnjama koje sam iznio sredinom oktobra na sjednici Odbora za bezbjednost.
Tada sam rekao da Rade Milošević treba da bude uhapšen jer je sa jednom kriminalnom grupom organizovao šverc cigara, da je 90% kontingenata koji su navodno “paljeni” švercovano, a da je medijski performans “paljenja” bio samo maska za njihov šverc. Rekao sam i da je za radnje Miloševića znao g-din Abazović. Tužilaštvo je potvrdilo svojim radom više mojih tada iznijetih stavova. Sjetite se samo kako su i Milošević, dok je bio na slobodi, i Abazović i Filip Adžić tvrdili da im se namješta afera.
Lažno optužujući mene da sam pokrovitelj šverca, lažirali su “paljenje” cigareta i htjeli u javnosti da stvore savršen alibi. Ali sve im se vratilo kao bumerang. Sada od Miloševića peru ruke oni koji su sa njim “palili” cigarete. Navodno nijesu znali ništa. To je jednako istina kao što Abazović ne može da se sjeti ko mu je nudio mito od 21 miliona jer se sretao sa mnogo ljudi pa je zaboravio. Sada kad je Milošević osumnjičen, jedina im je briga da ne progovori o cigarima i o Abazovićevom kriptovanom telefonu.
Uvijek imate odgovornost kada ste na javnoj funkciji. Podsjećanje koje ste napravili je iz vremena sredine devedesetih ili odmah nakon referendum, ali opet vezano za dešavanja iz vremena jedinstvenog DPS-a. Ti postupci su pravosnažno okončani. Nijesam se tada bavio politikom pa za te radnje ne mogu biti odgovoran.
Podsjetiću vas na jedan drugi primjer gdje imam odgovornost. Sjećate se koliko su me 2014. godine prozivali oko biračkih spiskova. Prednjačili su upravo URA i DF. Da je 50.000 fantoma u njemu, da je to kriminal, organizovani, itd… Vlada Krivokapića je formirala komisiju da ispita sve to. Na njenom čelu je bio Abazović. Znate šta su našli za dvije godine? Ništa. Sada o tome ćute kao ribe. Zoran Miljanić i Milošević su u MUP-u “češljali” svaki tender iz mog mandata. I neka su. Da nijesu našli neku nezakonitost? Miljanić se “izgubio”, ne možete ga više vidjeti ni na televizoru od 55 inča, a Milošević je preokupiran drugim obavezama.
Abazović pokušavao da se predstavi kao žrtva navodno namještene afere
Da li ste dokument koji ste objavili na Twitteru o umiješanosti Abazovića u šverc cigareta dostavili SDT-u, od kada ga imate i zašto ste ga tek sada učinili javno dostupnim?
Učinio sam ga javno dostupnim u trenutku kada se njegov ključni sadržaj pokazao tačnim. Želio sam da on prvo dobije potvrdu u aktivnostima SDT-a. A to je da je Milošević, po osnovanoj sumnji tužilaštva, organizovao kriminalnu grupu za šverc cigareta.
Ključno je da li su i drugi podaci i saznanja u tom dokumentu tačna, a ne kako i kada sam ga dobio i zašto je objavljen. Imam razloga da vjerujem da su navodi u njemu tačni. Neka se provjeri. I ostatak dokumenta je vrlo interesantan. Poklapa se u mnogo čemu sa dokazima koji su navedeni u naredbi sa sprovođenje istrage koju je donijelo tužilaštvo. Abazović je Sava Kenteru i mene smijenio pokušavajući da sebe i Miloševića predstavi kao žrtve navodno namještene afere. Uzalud.
Povećanje potrošnje na osnovu zaduživanja je uvijek pogrešno
Da li smatrate državni budžet održivim u 2023. godini i program “Evropa sad”?
Pokazaće nastupajuća godina. Ne bih prejudicirao. Činjenica da ste enormno uvećali javnu potrošnju, a da ćete je dobrim dijelom finansirati zaduživanjem je uvijek pogrešna odluka. Odluka da se zadužite 50 miliona po stopi od 7,5%, a istovremeno najavite potrebu za zaduženjem u narednoj godini od 500 miliona sa ovakom strukturom budžeta podići će kamatu sigurno za jedan procetni poen naviše. Pogledajte upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Ponašanje Vlade mi djeluje kao ono kad odete u banku uzmete kredit, pođete u Deltu i potrošite ga. Prijatan vam je osjećaj dok kredit ne dođe na otplatu. Tada počinje da vas “boli glava”. Bojim se da nam glavobolja, metaforično da se izrazim, ne bude neprestana.
Bonus video:
