Pred Ustavnim odborom Skupštine danas je nastavljeno konsultativno saslušanje kandidata prijavljenih na javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda.
Na pitanja poslanika danas odgovaraju Nikola Golubović, Sulejman Guči i Dragana Đuranović.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić podsjetila je da su juče iz DPS-a predložila da se saslušava više kandidata i da je služba pokušala da obezbijedi njihovo prisustvo.
"Jedan broj kandidata je bolestan, jedan broj nije fizički mogao da stigne, uprkos našim predanim naporima da obezbijedimo veći broj kandidata, danas to nije bilo moguće", objasnila je Kordić.
Odbor je juče saslušao Marijana Akovića, Aliju Beganovića i Narcisu Maju Bošković, a jučerašnju sjednicu je pratila i šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa.
Današnjoj sjednici prisustvuje jedan od osnivača Pokreta Evropa sad i nosilac liste te partije na izborima u Podgorici, Jakov Milatović.
Golubović: Za sudiju nije bitno šta je po nacionalnosti
Nikola Golubović kazao je da je radio u Agenciji za zaštitu životne sredine i na izradi seta ekoloških zakona, da je bio jedan od osnivača Škole ekološkog aktivizma...
Rekao je da se kandidovao za sudiju Ustavnog suda jer želi da pomogne društvu u prevazilaženju teške situacije i kao roditelj osjeća potrebu da djeci ostavi u nasljeđe pravednu i pravičnu državu.
Istakao je da nije član partije i da na njegov rad ne utiču ni političke partije niti druge organizacije i interesne grupe.
Podsjetio je da se Ustavni sud suočava sa brojnim problemima, a jedan od krupnih je to što praktično nema informacioni sistem.
"Priznaćete da je to u vrijeme tehnloške revolucije nedopustivo i neprihvatljivo", kazao je Golubović dodajući da zbog toga građani smatraju da je to zavoreni, netransparentan sistem i da se u javnosti stvara percepcija da se u Ustavnom sudu odlučuje selektivno.
Govoreći u ustavnim žalbama i na predugo čekanje o izjašnjavanju, naveo je primjer Hrvatske u čijem Zakonu u Ustvanom sudu je navedeno da se o ustavnoj žalbi odlučuje u roku od godinu.
Naveo je i da je neprihvatiljvo da Ustavni sud ne odlučuje o podnijetim inicijativama o usklađenosti sa zakonima duži niz godina, jer u Zakono u Ustavnom sudu postoji jasan i imperativan rok da se u roku od najkasnije 45 dana mora odlučiti o podnijetim zahtjevima.
Andrija Popović (LP) pitao je Golubovića kako će unaprijediti rad Ustavnog suda, šta će uraditi prvi dan kada bude izabran, da li će pozvati crnogorsku javnost ispred tog suda zbog svih problema sa kojima se suočava.
"Moramo svi treba da protestujemo ispred Ustavnog suda da bismo pokazali i domaćoj i međunarodnoj javnosti đe smo mi danas...Predsjednik Ustavnog suda se nije ni glasnuo", rekao je Popović.
On je pitao kandidata i kakav je njegov odnos prema najugroženijim kategorijama stanovništva.
Dodao je da kandidati ne moraju da odgovaraju na pitanja o nacionalnosti, jer su ta pitanja nekulturna i nepristojna.
Simonida Kordić je kazala da je Popović ranije pitao zašto nema predstavnika manjina među kandidatima pa je sada čudi što se ograđuje.
Popović je odgovorio da je napravljen kiks prošli put i ovog puta se to ne smije desiti.
Kordić je prethodno navela da Zakon o Ustavnom sudu ne nalaže nužnost i obaveznost izbora sudije iz redova manje zastupljenog naroda ili pola i ne ustanovaljava nacionalni ili rodni ključ kao obavezu.
"To nije slučaj, nacionalni ključ je jedan od kriterijuma, ali ne nužnost... Da bismo mogli uzeti u obzir kandidaturu, moramo imati informacije, znanje o tome kako se kandidati po tom pitanju odnose. Nećemo ih tjerati da se izjasne nacionalno ako to ne želi, ako je kandidat iznio nacionalno izjašnjenje u prijavi onda je pitanje suvišno, ako nije imaće priliku da se nacionalno izjasni", rekla je Kordić.
Golubović je rekao da su tužne slike koje prikazuju uslove za rad u Ustavnom sudu i da bi prije svega, prvo što bi uradio, pozvao Uprava za državni katastar da dođu i pogledaju u kakvom stanju se nalazi zgrada i u kakvom stanju rade ljudi u Ustavnom sudu.
"Ako ne postoji mogućnost da se zgrada dovede u red, postoji mogućnost da se nađe adekvatan prostor u kojem bi Ustavni sud funkcionisao", rekao je Golubović.
Kazao je da se u prijavi nije nacionalno izjasnio, ali da nema problem sa tim.
"Sa ponosom ističem da sam Crnogorac, ali za sudiju nije bitno šta je po nacionalnosti, to treba da bude osoba koja ima lični i profesionalni ugled u društvu", rekao je Golubović.
Dodao je da što se tiče prava najugroženijih kategorija stanovništva, kazao je da podržava svaki vid afirmativne akcije.
Odgovarajući na pitanja Vesne Pavićević (DPS) da li bi, pri odlučivanju potpao pod uticaj kolega, odgovorio je da sve odluke donosi na bazi dobrog promišljanja.
"Apsolutno ne bih pao pod ničiji uticaj", poručio je i dodao da bi korigovao svoju odluke neko bi morao da ponudi dobre argumente za to.
Odgovarajući na pitanje Dragana Ivanovića (SNP) o institutu ustavne žalbe i dugom roku odlučivanja, rekao je da se ustavne žalbe moraju uzeti kao prioritet kako Evropski sud za ljudska prava ne bi negirao djelotvornost ustavne žalbe.
Jovanka Bogavac (PzP) pitala je da li je postojao slučaj da je kao član Komisije za javne nabavke istupio ili izdvojio mišljenje kada je posumnjao u koruptivne radnje.
Odgovorio je da je Komisija odlučuje u okviru žalbi, što znači da nema mehanizam za kontrolu postupaka, koje je ranije imala.
"Ako uočimo određeni vid nezakonitosti možemo da obavijestimo Inspekciju i državno tužilaštvo...Naše odluke nijesu jednoglasne, i meni se dešavalo da izuzmem mišljenje u predmetima gdje se ne slažem sa predloženom odlukom", kazao je Golubović.
Momo Koprivica (Demokrate) pitao je Golubovića o političkoj pripadnosti i šta misli o sudijama koje idu na partijske skupove određenih partija.
Pitao ga je i li je u skladu sa Ustavom praksa Vlade da dodjeljuje stanove i kredite javnim funkcionerima i da li bi, da imate stan ili kuću, prihvatio da mu država da još jedan stan za 24.000 eura.
Koprivica je rekao da politička pripadnost nije kriterijum za eliminaciju ali da, ako se želi institucija u koju svi građani vjeruju, moraju voditi računa o tome.
“Ni u jednoj evropskoj državi nećete vidjeti da dojučerašnji predsjednik Ustavnog suda ide na partijske skupove jedne političke partije”, kazao je Koprivica.
Golubović je odgovorio da je Ustav jasan i da nikoga eliminiše po pitanju političke pripadnosti.
"Da li bih prihvatio stan, vjerujte, sigurno ne bih. Po prirodi sam skroman čovjek i zadovoljavam se onim što imam".
Guči: Pripadnici manje brojnog naroda moraju biti jednako zastupljeni
Advokat Sulejman Guči rekao je da je Albanac-musliman "pošto već mora da se izjasni, kako bi otklonio dileme poslanika".
Kazao je da smatra da će svojim znanjem doprinijetu rada Ustavnog suda.
Odgovarajući na pitanje Andrije Popovića (LP), kazao je da član 10, stav 6, Zakona o ustavnom sudu, imperativna norma i da pripadnici manje brojnog naroda moraju biti jednako zastupljeni.
"Mislim da je ta norma u cjelosti usaglašena sa Ustavom koji jemči nacionalnim manjinama, između ostalog, da budu afirmisane po principu afirmativne akcije, da budu srazmjerno zastupljeni u državnim organima", rekao je Guči.
On je za sudiju Ustavnog suda konkurisao tri puta.
Guči je, odgovarajući na pitanje Moma Koprivice, kazao da nema druge države od Crne Gore, ali da nijedan Albanac od ’45 godine do danas nije bio sudija u Višem, Privrednom, Apelacionom, Ustavnom sudu.
Koprivica je rekao da je to poražavajuće za Crnu Goru.
Đuranović: Ako budem izabrana za sudiju Ustavnog suda, vratiću člansku kartu DPS-a
Dragana Đuranović se na konkursima za sudiju Ustavnog suda javljala tri puta i, govoreći o tome šta je motivisalo, kazala je da joj je to lična ambicija, ali i želja da svojim znanjem i iskustvom doprinese radu Ustavnog suda.
Ona je podsjetila da se žalila na odluku o njenom razrješenju sa funkcije zaštitinice imovinsko-pravnih interesa države i da je sud donio presudu u njenu korist, ali ona još nije pravosnažna.
Rekla je da pošto su se svi izjasnili o nacionalnosti i ona želi da kaže da je Crnogorka i to "zorna".
Andrija Popović (LP) konstatovao je da Đuranović stiče krajem godine pravo na penziju, ali vjeruje da će se "kontradiktorne sudske odluke" po tom pitanju riješiti.
Đuranović je rekla je za nju diskriminatorna norma da žene idu u penziju sa 64, a muškarci sa 66 godina i nada se da će ta norma biti stavljena van pravnog prometa.
Božena Jelušić (GP URA) pitala je Đuranović do koje je mjere opasno za sudije da budu pripadnici jedne partije.
Đuranović je ponovila da ima člansku partiju DPS-a, podsjećajući da je na ranijem saslušanju to izazvalo reakcije.
"Nikada svoj profesionalizam ne bih stavila ispred partijskog stava, zato nijesam bila član nijednog visokog organa partija. U momentu kada bih bila izabrana za sudiju Ustavnog suda to moje članstvo ne bi dolazilo u obzir. Kao član Ustavnog suda ne bih mogla da budem član partije, već bi predsjednik morao da me razriješi. Moja partijska pripadnost ne bi uticalo na suđenje, a to je profesionalizam", rekla je Đuranović.
Ona je ponovila da dok je radila u pravosuđu nije bila član nijedne partije.
Đuranović je, odgovarajući na pitanja Moma Koprivice, rekla da su u Ulcinju postojali i postoje sudije i tužioci Albanci i nije se složila sa konstatacijom prethodnog kandidata da od 1945. godine nije bilo Albanaca među sudijama u Višem, Privrednom, Apelacionom, Ustavnom sudu...
Koprivica je Đuranović pitao i da li je, prema njenim ličnim shvatanjiam, termin "posrbica" pogrdan i da li ga ona preporučuje u javnoj upotrebi. Podsjetio je da je zaštitnik ljudskih prava zauzeo stav da taj termin nije pogrdan.
"Što se tiče mog ličnog stava, ja bih taj izraz negdje doživljavala kao pogrdan. Svi znamo šta znači izraz 'posrbica', a šta znači izraz 'poturica'. Svi smo te izraze negativno doživljavali i ne treba ih koristiti da ne bi davali neku negativnu konotaciju onome o kome govorimo. Ja te izraze ne koristim i mislim da ih ne treba koristiti", navela je Đuranović.
Danijel Živković (DPS) kazao je da, koliki god je nivo stručnosti Đuranović, to što je rekla da ima člansku kartu DPS-a će joj otežati kandidaturu, odnosno automatski će da je diskvalifikuje.
Đuranović je na pitanje Živkovića kako komentariše izmjene Zakona o predsjedniku odgovorila da sve ono što je pred Ustavnim sudom ne bi komentarisala, jer bi sada iznijela stav, a ako bude izabrana za sudiju imaće priliku da po tome postupa, a možda joj stav bude drugačiji, usljed raznih okolnosti.
Simonida Kordić najavila je nostavak saslušanja za sjutra u 11 sati.
Odbor će sjutra saslušati kandidate Azru Jasavić, Danicu Kovačević, Jovana Kojičića i Sanju Maslenjak.
Bonus video:
