Ustavni odbor Skupštine Crne Gore nastavio je danas konsultativna saslušanja kandidata za sudije Ustavnog suda (US).
Saslušani su Zdenka Perović, Medina Mušović, Snežana Armenko i Savo Rašović.
Sjednici su, osim članova Odbora i zainteresovanih poslanika, prisustvovali i predstavnici više NVO, diplomatske misije EU i ambasada Austrije, Francuske, Velike Britanije i Italije.
Predsjednica Odbora Simonida Kordić pozvala je članove tog tijela da sjutra otvore dijalog u vezi odlučivanja o kandidatima.
"Ne pretpostavljam da ćemo se sjutra odmah o svemu dogovoriti, ali je bitno da počnemo s tim razgovorima, da bismo doprinijeli što efikasnijem drugom dijelu ovog procesa", poručila je.
Kandidatkinja Zdenka Perović, koja je bivša zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kazala je da je četvrti put na saslušanju pred Odborom.
Perović: Moje ime ne opterećuje nijedna afera
"Tridest godina provela sam u državnom sistemu. Počela sam karijeru u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici... Jedan sam od pionira osnivanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, i institucionalna sam memorija te institucije... Bila sam rukovodilac Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture. Pogledajte izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru za 2019. godinu u vezi toga. To je prva pozitivna ocjena u poglavlju 23. Mislim da je to jedinstven rezultat koji me preporučuje za ovu instituciju (US)".
Perović je navela da njeno ime ne opterećuje nijedna afera, "niti bilo koji podatak u javnosti koji bi mogao da baci sumnju na integritet".
"Neću pominjati o čemu se radi, vi dobro znate. Ništa nisam ni uzela, ni dobila što bi moglo da ukaže da imam dug prema bilo kome. Nisam tražila nikakve nagrade, ali ni očekivala da ću zbog svog rada ostati bez posla (u instituciji Zaštitnika). Ali, idemo dalje. Svako mora da plati svoj integritet".
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Vesna Pavićević, pitala je Perović šta bi učinila da riješi probleme poput toga što zaposleni u US već duži vremenski period rade u nefunkcionalnim uslovima.
"Prije dva dana održan je sastanak pred US sa direktorom Uprave za katastar i državnu imovinu. Ali to je nedovoljno ukoliko se ne uključe ministar finansija i Vlada. Šaljemo im apel da što prije riješe probleme u US, a mi ćemo naš proces pokušati da dovedemo do kraja", rekla je Pavićević.
Perović je odgovorila da je u tom slučaju trebalo krenuti od osnovnih stvari, i da je sastanak trebalo da se desi mnogo ranije.
"Trebalo je i da se preduzmu drugi koraci u u borbi za instituciju. Čekati da vas se neko sjeti... Da je rukovodstvo US imalo drugačijeg osjećaja, moglo je da vas iskoristi, i vi bi to prihvatili, da izvršite pritisak na izvršnu vlast. Da ste me prije dvije godine pustili da nešto uradim, drugačija bi situacija bila tamo".
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, ocijenio je da problem prokišnjavanja nije od juče.
"Želi se građanima dokazati da je sadašnja vlast kriva za nešto što se dešava 30 godina".
"Ostala sam bez posla zbog odluka s integritetom"
On je pitao Perović da li je na nju vršen pritisak u radu i da li je zbog toga ostala bez posla.
"Lako mi je bilo da napišem svako mišljenje. Imala sam dokumente, slike, nije me interesovalo ko je iz koje partije. Možda bi i meni život bio lakši da sam prihvatila da odradim kako nije. Odradila sam onako kako jeste, i to je bilo na iznenađenje opšte javnost, jer se nije očekivalo da jedna državna institucija donosi mišljenja onakva kakva jesu. Čovjek je čovjek. Kad pretrpi torturu, što god da je rekao, to ne smije da se desi. Ponosna sam što sam pokazala međunarodnoj zajednici da i u ovoj državi postoje državni organi koji mogu da donesu pravedne odluke".
Ona je istakla da je bilo raznih pritisaka na nju.
"U javnosti se priča - nazove vas telefonom funkcioner i kaže donesite takvu odluku. Ne, to se nije desilo. Možda zato što su svi znali da se to ne može desiti. Ja volim da čujem sve argumente i malo mi je bilo zabavno kad neko pita može li neko da izvrši uticaj na mene. Može. Svako ko izađe s argumentima i dokumentima. U US bih imala svoj stav, ali ako kolega izađe s argumentima i dokumentima, vrlo lako ću da promijenim mišljenje. Držim da ni zbog čega drugog nisam ostala bez posla osim zbog mojih odluka s integritetom. Jedini sam ekspert UN-a iz Crne Gore. Voljela bih da ova država ima toliko eksperata da se odrekne jednog jedinog".
Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Nikola Bajčetić, pitao je Perović šta bi radila ako bi bila izabrana za sudiju i ako bi US donio obavezujuću odluku za osnovno državno tužilaštvo u predmetu torture, a ono ne postupilo po tome. Riječ je o Bajčetićevom slučaju.
"Postoji krivično djelo neizvršavanje pravosnažne sudske presude. Možda je bio jedan ili par slučajeva. Interesantno je da se to krivično djelo ne procesuira ili rijetko procesuira. Postoje instrumentni u sistemu koji moraju da budu iskoriščeni", odgovorila je Perović.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović, pitao je kandidatkinju da li misli da je pravosuđe ovih godina bilo nezavisno i šta misli da treba učiniti da bi ono bilo takvo.
Perović je odgovorila da su mnoge sudije vjerovatno na isti način kao ona doživljavale pritiske.
"Došao ti je prijatelj, pa te priupitao da li bi mogla nešto. Ja sam dobijala poruke preko porodice, ne preko telefona, ocjene moga rada, kvalifikacije da sam tamo ili ovamo... Ne radi se to da vas nazove neki funkcioner koji vas ne poznaje. Velika je lepeza načina na koji se vrši pritisak na donosioce odluka. Gotovo da niko ko treba da donese velike odluke nije pretrpio neki oblik uticaja".
Poslanica Građanskog pokreta (GP) URA Suada Zoronjić, pitala je Perović kakav bi doprinos dala funkcionisanju US i kako će doprinijeti tome da ustavna žalba ne postane nedjelotvoran pravni lijek.
"Tako što ću upravo da doprinesem da ustavna žalba bude oglašena nedjelotvronim pravnim lijekom, a ne obrnuto. Žao mi je, ali tako je. Ja u aplikaciji koju sam pominjala za svoj slučaj, nisam išla prema US, iako po zakonu postoji obaveza za to, nego direktno idem prema Strazburu s obrazloženjem da nisam podnijela žalbu US jer je nefunkcionalan. Ponekad je ljekovito postaviti dijagnozu i liječiti, nego zataškavati".
"Rezultati rada treba da naprave razliku između nas"
Poslanica Jovanka Laličić (DPS) pitala je Perović da li je protivno Ustavu da se "na mirno okupljanje građana 4. i 5. septebmra 2021. na Cetinju, odgovara upotrebom suzavca, šok bombi i gumenih metaka", te šta misli o finansiranju US.
Perović je, govoreći o dešavanjima na Cetinju, kazala da je nezadovoljna postupanjem institucije Zaštitnika i da misli da odluke koje su donesene nisu adekvatne i da je trebalo da budu drugačije. "Mislim da sam dosta rekla".
Kad je riječ o finansiranju US, Perović je navela da je milion eura velika svota i da se "može dosta uraditi s tim".
"Treba promijeniti način na koji se dolazi do budžeta, da bi se smanjio uticaj izvršne vlasti na US".
Na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BS) Amera Smailovića da li smatra da će Ustav biti prekršen ako se prilikom izbora sudija ne bude vodilo računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda u US, Perović je odgovorila da prvo treba izabrati kandidate koji zaslužuju državnu funkciju.
"Naši rezultati rada treba da naprave razliku između nas. Imam prijatelja koji mi je rekao zašto radi - ’Neću da mi kažu da sam dobio posao zato što sam manjina’. I sami oni bi se osjećali loše ako nije izabran neki kandidat koji je bolji od njega, a on je izabran zbog tog atributa. Treba da analizirate sve kandidate, napravite uži izbor onih koji rezultatima rada zaslužuju tu da budu, i tek onda bi tu trebalo da bude taj elemenat afirmativne akcije".
Mušović: Sa još dvoje sudija, oformilo bi se još jedno vijeće koje bi omogućilo da se predmeti brže rješavaju
Kandidatkinja Medina Mušović, koja je sudija Upravnog suda, kazala je da nikad nije bila član nijedne političke strukture i da one nisu mogle imati uticaj na nju.
"Na moju karijeru jedino utiču rad i spremnost da iz svakog pravnog problema izađem na pravi način, nepristranostno i u skladu s Ustavom... Moje radno iskustvo od 33 godine, rad u sudovima različitih nadležnosti, daje mi za pravo da smatram da mogu da odgovorim na izazov kakav predstavlja funkcija US".
Poslanica Zoronjić pitala je kandidatkinju u kojim slučajevima bi izdvojila mišljenje i kako će riješiti problem nagomilanosti ustavnih žalbi. Mušović je odgovorila da nikad nije imala problem da izdvoji mišljenje ako je bilo potrebno da se ono izdvoji.
"Na moje mišljenje niko nije mogao uticati, pa i kod zadnjeg primjera, ovih sporova koji su se pojavili kod našeg suda u vezi prestanka funkcija sudijama. Taj proces je imao epilog tako što smo, prije nego što smo donijeli odbijajuću presudu, imali više sjednica, nakon čega smo donijeli načelni pravni stav da se te tužbe odbijaju. Moram da kažem da ja i moje vijeće i još jedna koleginica nismo bili za to, jer smo smatrali da primjena odredbe u pogledu sticanja prava na starosnu penziju žena nije bio u skladu s Ustavom, odnosno ustavnim načelima rodne ravnopravnosti, prava na rad žena i diskriminacije. Uvijek sam bila na stanovištu da norma koja propisuje sticanje prava na starosnu penziju osiguranika žena sa 64 godine nije diskriminatorska, već je to bila privilegija za žene. Jedino je bio diskriminatorski način njenog tumačenja".
"Institute iz Upravnog suda prenijeti u US"
Govoreći o ustavnim žalbama, ona je navela da je potencijalno rješenje da se postojeći instituti iz Upravnog suda normativnim intervencijama uvedu u rad US.
"U Upravnom sudu postoji insitut rada po uzorku po istovrsnim predmetima. Kako u US ima predmeta koji se zasnivaju na istim razlozima, možda bi se moglo razmisliti o sličnom načinu rada. Tako bi se dobilo na vremenu i omogućilo da se što brže rješavaju ustavne žalbe. Ažurnosti rada doprinijelo bi i instaliranje naprednog programa koji bi omogućio bržu pretragu presuda Evropskog suda za ljudska prava... Kao dugogodišnji sudija, u tom sudu (US) možda bi bilo potrebno još dvoje sudija, da bi se na taj način oformilo još jedno tročlano vijeće, koje bi omogućilo da se predmeti što brže rješavaju. Bez vijećanja, nema ni rješavanja predmeta".
Na pitanje poslanika Bojovića šta bi se moglo učiniti da se odluke u US donose efikasnije, Mušović je odgovorila da je jedan od njenih predloga "da se stimulišu stručni saradnici kod obrade predmeta od kuće, van radnog vremena".
Na pitanje poslanice DPS-a Suzane Pribilović da li se u radu suočavala s političkim pritiscima, Mušović je odgovorila da je to isključeno.
"Za vrijeme mog rada niko me nije zamolio za nešto, niti sam bilo koju odluku donijela mimo Ustava i zakona".
Mušović je kazala da je pred Upravnim sudom još predmeta u vezi prestanka funkcija sudijama.
"S obzirom na to da smo već dvije odluke odradili, mi smo odlučili da sve te predmete završimo u kraćem roku. Ne vjerujem da će to trajati više od 10-15 dana. Moguće da ćemo i do 15. februara odlučiti u svim tim predmetima".
"Treći mandat Medenice bio nezakonit"
Na pitanje poslanice Laličić da li bi sudije US trebalo da imaju pravosudni ispit, Mušović je odgovorila:
"Ne smatram da je potrebno da sudija ima praovsudni ispit. Taj sud bi trebalo da pokrivaju i ugledni pravnici i teoretičari, prefosori".
Poslanik DF-a Milun Zogović pitao je kandidatkinju na čemu se temelje ocjene međunarodnih partnera o crnogorskom sudstvu i da li jedno lice koje je u dva mandata obavljalo funkciju predsjednika države, ponovo može biti kandidat za tu poziciju.
Mušović je, odgovarajući na prvo pitanje, kazala da misli da se ocjene partnera temelje na prvoj odluci Sudskog savjeta da odluči da po treći put izabere Vesnu Medenicu za predsjednicu Vrhovnog suda.
"Po meni, taj izbor je bio nezakonit. Zakon o sudovima je bio jasan i decidan. Konstrukcije koje su pravljene prilikom njenog izbora ne bih prihvatila".
"Jedno lice može biti birano za predsjednika samo dva puta"
Odgovarajući na drugo pitanje, Mušović je kazala da je Ustav jasan i decidan, i da jedno lice može biti birano za predsjednika samo dva puta.
"Mandat jedan, manat drugi - nemam dileme da bi svaka drugačija odluka bila suprotna Ustavu".
Armenko: Imamo dobar zakonodavni okvir, ali manjka praksa
Kandidatkinja Snežana Armenko, koja je zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kazala je, između ostalog, da je prva crnogorska sudija upućena na rad u Evropski sud za ljudska prava.
"Kao dugogodišnji sudija, trudila sam se da primjenjujem i nacionalno i međunarodno pravo, tako da mnoge moje odluke sadrže direktno pozivanje na standard Evropskog suda... Kao zamjenica Zaštitnika, donijela sam brojna mišljenja koje sadrže sve elemente presuda Evropskog suda, kako u pogledu uslova dopuštenosti, tako i merituma, što mi omogušćava da, ako me izaberete, dam doprinos u punom kapacitetu kao sudija US".
Poslanik Bojović pitao je Armenko šta misli da je neophodno uraditi da bi US bio efikasniji.
"Imamo dobar zakonodavni okvir, ali manjka praksa... Da bi se nešto poštovalo, moraju da postoje jasni nalozi. Moramo imati preciznija obrazloženja u vezi izvršenja odluka. Manjka mehanizam prinudnog izvršenja... Zakašnjela pravda je nepravda".
Ona kaže da treba razmotriti mogućnost da se prilikom podnošenja kandidatura za sudije US zahtijeva preporuka ili predlog određenih strukovnih organizacija da je lice koje se kandiduje prepoznato kao lice s profesionalnim i moralnim integritetom i da već ima autoritet koji se zahtijeva u branši.
Poslanicu Laličić interesovalo je da li Armenko smatra "otvorenom diskirimancijom Crnogoraca to što je menadžment RTCG zabranio novinaru da u informativnoj emisiji koristi jotovanu verziju crnogorskog jezika" i kako tumači predložene izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kojima se "v. d. stanje pokušava pretvoriti u stanje unedogled".
"Ta pitanja pokažuju da je neophodan funkcionalan US. Bilo bi vrlo neprofesionalno da s pozicije kandidata dajem ocjene ustavnosti. Za oba slučaja upoznata sam preko televizije. Da bih vam dala argumentovano mišljenje, moram da utvrdim sve činjenice i okolnosti. Što se tiče prvog pitanja, ne znam činjenice, ali mislim da je formiran predmet pred institucijom Zaštitnika, i ja ne bih to mogla da komentarišem. Što se tiče drugog pitanja, za sve zakone smatram da nisu dobra rješenja da uvodite nova stalna rješenja uvođenja v. d. institucija. Treba naći konsenzus, i popunjavati mjesta na zakonit i ustavan način, a ne uvoditi v. d. stanja - ne samo u tužilaštvu, već u bilo kojoj instituciji".
"Nefunkcionalan US već je napravio određene ozbiljne posljedice, a napraviće dalekosežne ako se ne pristupi izboru sudija"
Armenko je ocijenila da građanima ne stoji na raspolaganju djelotvoran pravni lijek za ubrzanje postupka pred US, i da Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pati od nedjelotvornosti pred US, i da se dolazi "u paradoksalnu situaciju da krši pravo koje štiti".
"Ja sam utvrdila povredu prava na djeltvoran pravni lijek, i izjašnjenje US bilo je da nismo nadležni i da ubuduće neće sarađivatu u tom pracu. Ako budem sudija US, naravno da ću da poradim na saradnji sa svim institucijama, a posebno sa Zaštitnikom, jer smo na zajedničkom zadatku".
Na pitanje poslanice Zoronjić da li misli da su povrijeđena prava građana zbog toga što nije ispoštovana njihova volja s lokalnih izbora, Armenko je odgovorila:
"Raspisivanjem izbora, a ne izborom sudija dovodite do toga da su birčka prava koja garantujete nedjelotvorna. Nefunkcionalan US već je napravio određene ozbiljne posljedice, a napraviće dalekosežne ako se ne pristupi izboru sudija US. U jednom trenutku može doći do toga da Evropski sud kaže da je država Crna Gora povrijedila pozitivnu obavezu da zaštiti prava koja garantuje. To smo preuzeli na samo Ustavom, već i članom 1 Evropske konvencije", navela je, dodajući da vjeruje da će sudije biti izabrane i da će se "naći konsenzus i shvatiti ozbiljnost situacije".
Na pitanje poslanice Pavićević da li se bavila pitanjem zagađenjem i da li je institucija Zaštitnika reagovala, Armenko je odgovorila da je primjetan priliv predmeta s mogućim povredama prava na zaštitu životne sredine.
"Da bi mogli da dobijete zaštitu, morate da pokrenete mehanizme zaštite, da koriste sredstva da mogli da kažete da je počinjena povreda. Iz tog razloga nisam mogla da kažem povreda je, a da nije preuzeta nijedna radnja i da nisu upotrebljena sredstva da bi pokušala da se zaštite prava".
Odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Moma Koprivice o pozitivnim i negativnim stranama toga kad US sam pokrene postupke, Armenko je kazala da je US čuvar Ustava i ustavnosti i zakonitosti, i da mu se stoga mora dati mogućnost da i sam pokreće postupke.
"Od 2015. do 2020. godine u samo 14 predmeta US je pokrenuo postupak po sopstvenoj inicijativi. US bi iznijansiranom i utemeljenom intervencijom birao zakone gdje bi trebalo da reaguje. One zakone gdje okolnosti ukazuju na važnost reakcije - možda onih zakona koji otvaraju bitna pitanja po unutrašnji poredak, politički važna pitanja...".
Rašović: Poljuljano povjerenje građana u rad Ustavnog suda
Kandidat Savo Rašović, koji je v. d. sekretara Ministarstva sporta i mladih, rekao je da nikad nije bio član nijedne partije, kao ni niko od članova njegove uže porodice.
Na pitanje poslanice Zoronjić kako bi kao potencijalni sudija popravio efikasnost rada US i u kojim slučajevima bi izuzeo mišljenje, Rašović je rekao da se tehnički problemi u US mogu riješiti za kratko vrijeme, ali da je efikasnost rada proces koji zahtijeva ozbiljan rad jer je, kako je naveo, poljuljano povjerenje građana u US.
"To se može riješiti jedino ozbiljnim radom i zalaganjem. Tamo postoji ogroman broj upražnjenih mjesta sudskih saradnika. Potrebno je napraviti jedan kadrovski plan, i odmah krenuti u oglašavanje tih radnih mjesta... Kad je riječ o izuzimanju, to reguliše zakon, tako da mislim da tu nema nešto što bih dodao. Naravno, apolitičnost je nešto što mora da bude vodilja u radu US".
Na pitanje poslanika Ivanovića koliko je kao zaštitnik prava pacijenata mogao da pomogne građanima, Rašović je odgovorio:
"Nas desetak zaštitnika koji su bili imenovani od menadžmenta javnih zdarvstvenih ustanova, gradili smo sistem na principu bez uporedne međunarodne prakse. Ja sam od menadžmenta dobio odriješene ruke da uredim sistem na koji mislim da ću biti ponosan. Napravio sam inovaciju da sam u svim organizacionim jedinicama, na svim oglasnim tablama, izlijepio obavještenja na vidim mjestima koja su to prava pacijenata, i stavio svoje ime i prezime s mejlom i adresom kako bi se građani u svakom trenutku obratili za pomoć. Bio je to ozbiljan proces, gdje sam sebi dao zadatak da budem 24 sata na telefonskoj liniji s pacijentima. Mislim da sam uspio u tom zadatku, s puno građana bio sam u kontaktu i nisam dozvolio da to dobije formu međusobnog prepisivanja. Koordinirao sam u granicama svojih ovlašćenaja i svim građanima sam izlazio u susret".
Odgovarajući na pitanje poslanice Pribilović koji je bio njegov motiv da se kandiduje za sudiju, Rašović je rekao da je to doprinos radu US koji može da pruži i napredovanje u službi, "što je intencija svakog pravnika".
Rašovićevim izlaganjem, za danas je završeno konsultativno saslušanje kandidata, koje će, kako je najavila Kordić, biti nastavljeno sjutra u 12 časova saslušanjem Sanje Maslenjak, Jelene Ružičić i Momirke Tešić.
"Sjutra, preksjutra i u četvrtak, kad bi trebalo da završimo, poslije okončanja saslušanja ostaćemo ovdje da počnemo malo da razgovaramo, analiziramo kandidate i da otvorimo dijalog za izbor četiri kandidata koja će Odbor predložiti plenumu", poručila je Kordić.
Bonus video:
