Ustavni odbor nastavio je danas saslušanja kandidata za sudije Ustavnog suda.
U petom nastavku sjednice biće saslušani kandidati Sanja Maslenjak, Jelena Ružičić i Momirka Tešić.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić rekla je da su interesovanje da prisustvuju sjednici tog tijela pokazali predstavnici ambasada Njemačke, Norveške, Italije i Španije.
Kandidatkinja Sanja Maslenjak kazala je da je njen zadatak da doprinese da izbor sudija Ustavnog suda bude vrlo inkluzivan, da taj sudija bude izabran na osnovu rezultata, kredibilnosti i integriteta.
Maslenjak: Insititut predsjednika ima jaču snagu od predsjednika Vlade u političkom sistemu
Maslenjak je savjetnica u Ministarstvu javne uprave i ranije se javljala na konkurse za sudije Ustavnog suda.
Dragan Bojović (DF) pitao je Maslenjak da li predsjednik, ko god bio, može da ne da mandat nekome i blokira mogućnost formiranja vlade.
Maslenjak je odgovorila da se u ovom dijelu došlo do krize po pitanju tumačenja Ustava i ustavnih ovlašćenja.
"Ovlašćenja predsjednika nijesu u punom kapacitetu shvaćena, da insititut predsjednika ima jaču snagu od predsjednika Vlade u političkom sistemu. Tu političku snagu mu daju građani neposredno na izborima i ta snaga je na istom nivou kao i snaga zakonodavnog organa - Skupštine", kazala je.
Dodala je da predsjednik ne može da ima samo protokolarnu funkciju, a i da ima, on je dužan da sprovodi kontrolnu funkciju i upravnu i odlučuje.
"Kad je u pitanju davanje mandata, predsjednik ima diskreciono ovlašćenje. To nije samovoljno ovlašćenje, već znači procesne radnje koje imaju tok, da se uzmu dokazi...", navela je Maslenjak.
Bojović je kazao da njemu aktuelni predsjednik države nije šef.
"Očigledno je ovdje došlo do neke zbrke, mi ne živimo u predsjedničkom sistemu nego u sistemu parlamentarne demokratije, gdje dominantnu ulogu imaju parlament i Vlada. Naravno, ima određene protokolarne dužnosti i predsjednik, potrebna je određena kohabitacija, ali je vrlo važno da u toj kohabitiaciji ne dođe do blokade sistema", rekao je Bojović.
Maslenjak je na ranijem saslušanju rekla da ima člansku kartu DPS-a.
Jovanka Bogavac (PzP) pitala je Maslenjak da li bi joj, kada bi bila u komisiji za prijem savjetnika u Ustavnog suda, jedan od bitnijih kriterijuma bio prosjek ocjena tokom studiranja.
Bogavac je kazala da da dosta kandidata koje intervjuišu ima nizak prosjek.
"Neprihvatljivo je da se neko sa prosjekom ispod 7 razmatra za sudiju Ustavnog suda, bez obzira na njegovu karijeru, to je loša poruka studentima", smatra Bogavac.
Maslenjak je odgovorila da bi birala kandidate na osnovu znanja i rezultata tokom karijere, kao i međunarodnih priznanja.
"Vrlo je mala razlika u senzibilitetu između desetke i šestice. To su nijanse. To mjerilo znanja koje steknemo na Univerzitetu, ako mi dalje ne istražujemo i ne unapređujemo znanje, nam ništa ne znači, jer zaboravljanje je prirodan proces", rekla je Maslenjak.
Dragan Ivanović (SNP) podsjetio je da je Maslenjak jedna od potpisnika inicijative za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i pitao je kako će se odnijeti prema tom pitanju ako bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda.
Maslenjak je rekla da je identitetsko pitanje glavni problem, pa građani imaju oprečna mišljenja o podnijetoj inicijativi.
"Kad se sve dešavalo oko Temeljnog ugovora, htjela sam da znam šta se dešava u našoj državi...Problem crkvenog pitanja stvara problem među građanima jer neko smatra da je Srbin, neko Crnogorac. Poštujem...Kad je Crna Gora stekla nezavisnost bilo je potrebno da se formira jedna crkva", navela je Maslenjak.
Rekla je da će Ustavni sud odluku donijeti na osnovu činjenica i da će ona, ako bude sutkinja, dati svoj doprinos jer je "toliko povređuje da građani Crne Gore budu podijeljeni po pitanju vjerskih prava".
Odgovarajući na pitanje Moma Koprivice (Demokrate) Maslenjak je rekla da joj članska karta nije potrebna jer ovdje dolazi kao profesionalac i odgovaran službenik.
"Na moje veliko zadovoljstvo Vam mogu reći da sam od 2004. godine član DPS-a i ja od svojih principa odustati nikad neću. Ti principi su evropski put, vladavina prava...", navela je Maslenjak.
Dodala je da niko iz partije na nju ne utiče da istražuje korupcije, navodeći primjer franucuskog fonda, gdje su majke oštećene jer ne primaju ličnu penziju za materinstvo.
"Pa neka utvrde đe ide novac iz budžeta Francuske i ko preusmjerava u ovom dijelu koji se odnosi na fond", kazala je Maslenjak.
Ona je dodala da članstvo u partiji nije eliminatorni uslov za kandidate za sudije Ustavnog suda.
Ružičić: Mizogini napadi se ne smiju dešavati, treba se posvetiti razvijanju svijesti u društvu
Kandidatkinja Jelena Ružičić kazala je da se mizogini napadi ne smiju dešavati i treba se posvetiti razvijanju svijesti u društvu.
Ružičić je sutkinja Upravnog suda i bila je jedna od četvoro kandidata na prošlom konkursu koje je Ustavni odbor predložio Skupštini.
Objasnila je da je pravo na slobodu izražavanja garantovano Ustavom, evropskom konvencijom, ali i mnogim drugim međunarodnim ugovorima i deklaracijama o ljudskim pravima, ali se može ograničiti pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast.
"Uvijek su, kada je u pitanja sloboda izražavanja medija, koji imaju veću slobodu izražavanja, ta dva prava su uvijek sukobljena...U odnosu na uvrede sa društvenih mreža prema ženama, takvo ponašanje je već sankcionisano zakonom o javnom redu i miru, mislim da je predviđeno kao prekršaj, ali nijesam se bavila ni krivičnim ni prekršajnim postupak, ali podržavam projekat koji ste pomenuli protiv onlajn nasilja za zaštitu žena", rekla je Ružičić odgovarajući na pitanje Vesne Pavićević (DPS) da li treba izmijeniti zakone i kvalifikovati napade i uvrede putem društvenih mreža kao prekršaj ili krivično djelo.
Ružičić smatra da femicid treba tretirati kao posebno krivično djelo, odnosno izmijeniti Krivični zakonik nakon detaljne analize.
Saslušanju prisustvuje britanska ambasadorka Karen Medoks.
Odgovarajući na pitanje Jovanke Bogavac (PzP) o sistemu ocjenjivanja sudija, Ružičić je rekla da nije dobro rješenje u Zakonu o sudskom savjetu, zato što su kao kriterijumi za ocjenjivanje predviđeni okrugli stolovi, seminari, itd, tako da sudije koje su posvećene svom poslu, imaju puno predmeta, koje nemaju baš priliku da pohađaju veliki broj seminara, nekada ne mogu da dobiju odličnu ocjenu.
"Poznajem sudije koji su izvrsni po kvalitetu, kvantitetu, malom procentu ukinutih odluka, koji zbog prethodnog kriterijuma nijesu dobili ocjenu odličan. To je loše riješenje, ali u toku su izmjene tog propisa i nadam se da će se i tu nešto promijeniti. Kriterijum broj jedan treba da bude kvalitet rada, a on zavisi od broja potvrđenih, ukinutih odluka, same sadržine odluka, argumenata u obrazloženju", rekla je Ružičić.
Dodala je i da ažurnost i efikasnost treba posebno cijeniti.
Ružičić je kazala da Ustav treba da se brani u svim institucijama ne samo u Skupštini.
"Ustav kao krovni akt obavezuje sve na koje se odnose da se ponašaju u skladu sa Ustavom", kazala je Ružičić odgovarajući na pitanje Suade Zoronjić (GP URA) da li se Ustav brani u Skupštini ili van nje.
Zoronjić je rekla da je kandidatkinja time potvrdila njenu tvrdnju da se Ustav mora braniti u institucijama i da su poslanici koji su bili van Skupštine tog dana kada se biralo četvoro sudija Ustavnog suda, glasali danas bi Crna Gora dobila funkcionalan Ustavni sud.
Reagovala je Jovanka Laličić (DPS) koja je rekla da je njena partija neće raditi po sistemu "uzmi ili ostavi", već su za dogovor i kompromis i da je Zoronjić dala sebi za pravo da proziva DPS da su oni krivi, a 18 puta je bila uzdržana (na sjednici Ustavnog odbora).
Ružičić je, odgovarajući na pitanje Moma Koprivice (Demokrate) da li je sistem ustavnosti u krizi, rekla da jeste i jedan od razloga je primarno blokada Ustavnog suda, kao i v.d. stanje u institucijama.
"Imamo i institucije u v.d. stanju i sa tog aspekta smatram da je narušena ustavnost u Crnoj Gori. Međutim, smatram da imamo sreću da smo mala zajednica i da bi sve to moglo da se dovede u red za relativno kratak vremenski period. Koraci su krupni, odgovornost velika, ali se može u određenom vremenskom periodu dovesti do toga da profunkcioniše sve što je sada u suprotnosti sa Ustavom, mislim na institucije", kazala je Ružičić.
Ona je, odgovarajući na pitanja Jovanke Laličić u vezi sa penzionisanjem određenog broja sutkinja, rekla da je Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ocjenu ustavnostio odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojima su kao jedan od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju propisane godine života, što je različito za muškarce i žene, odnosno za muškarce je 66 godina, a za žene 64.
Dodala je da, da je Ustavni sud razmatrao inicijativu i donio odluku, ovo pitanje bi bilo raščišćeno i ne bi došlo do sporne situacije u vezi sa penzionisanjem jednog broja sutkinja.
Smatra da se član 17 Zakona o PIO ne može primijeniti na način da diskriminiše cijelu jednu grupu samo po osnovu pola i samo zato što su žene.
"Da ženi sa 64 godine prestane funkcija, dvije godine nije mali period u odnosu na njene kolege muškarce, to je suprotno opštim načelima Ustava", rekla je Ružičić.
Tešić: Treba izmijeniti zakone tako da brak ne mogu sklopiti osobe mlađe od 18 godina
Kandidatkinja Momirka Tešić smatra da treba izmijeniti zakone tako da brak mogu zasnovati samo osobe koje su napunile 18 godina.
"Zaključenje braka sa 16 godina, do 18 godina, je prerano, ali i zakon je predvidio tu mogućnost, izuzetno i brak se zaključi na osnovu rješenja sudije da je to moguće", kazala je Tešić odgovorajući na pitanja Vesne Pavićević u vezi sa zaštitom prava djece i problemom ugovorenih brakova.
Tešić je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru i ona se i ranije prijavljivala na konkurs za sudije Ustavnog suda.
Ona je, odgovarajući na pitanje Jovanke Laličić, rekla da bi sudije Ustavnog suda trebalo da imaju položen pravosudni ispit.
Milun Zogović (DF) pitao je Tešić da li smatra da je potrebno inkriminisati nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, odnosno da se uvede u Krivični zakonik kao krivično djelo.
Ona je odgovorila da ništa ne bi imala protiv da se propiše to krivično djelo.
"Sve ove godine sam radila časno i pošteno i sem gole plate nikakve nadoknade imala nijesam. Pa prema tome neka se sanckioniše ne samo za sudije, nego sve javne funkcionere", rekla je Tešić.
Ona je odgovorajući na pitanja Moma Koprivice, kazala da je najveći problem u sudstvu složenost i težina parničnih predmeta zbog čega sudije napuštaju sud i idu u advokate.
"Sudije imaju veliki broj predmeta, a plate su male. Sudije koje, na primjer, dođu u Kotor iz Podgorice, moraju da plate stan i svede se na to da cijelu platu daju za kiriju", navela je Tešić.
Ona je kazala i da na nijednu njenu presudu nije izjavljena ustavna žalba.
Ustavni odbor sjutra će nastaviti saslušanja kandidata. Na pitanja poslanika odgovaraće Edmond Ujkaj, Azra Cama i Maja Šćepanović.
Kordić je na kraju sjednice obavijestla Odbor o smrti Asima Dizdarevića i izjavila saučešće porodici u njeno i u ime članova Odbora.
Ona je kazala da će naredna dva dana saslušanja početi u 14 sati, kako bi poslanici mogli da odu na saučešće u Bijelo Polje.
Bonus video:
