Ključni politički akteri, koji su najavili učešće na predsjedničkim izborima, imena kandidata još ne objavljuju, jer kalkulišu čekajući poteze druge strane, ocijenili su sagovornici “Vijesti” koji smatraju i da je predsjednička nominacija samo jedna karta u špilu raspodjele buduće “dubine” i “širine”.
Izvršna direktorica CEDEM-a Milena Bešić podsjeća da je rok za podnošenje kandidatura sve bliži, a oklijevanje da se u javnost izađe sa imenima skraćuje kampanju, što ne ide u prilog kandidatima koji nemaju već određeni rejting kod glasača.
Građanski aktivista Stefan Đukić kazao je da je vrlo moguće da budući predsjednik ili predsjednica Crne Gore u ovom momentu ne zna ni da će se kandidovati.
Da će imati kandidate saopštili su iz DPS-a, zatim iz partija većine, Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore, kao i iz Pokreta Evropa sad (PES), ali konačnu odluku i imena još nijesu saopštili.
Bešić ocjenjuje da se, kao i do sada, kad god je u pitanju neka bitna odluka, politički akteri bave kalkulacijama, koje umnogome zavise od predviđanja poteza suprotne strane.
”Po svemu sudeći, čeka se kandidat DPS-a, tj. pitanje svih pitanja je da li će se (Milo) Đukanović ponovo kandidovati. Ako to bude njihov izbor, vrlo je moguće da će se na kandidaturu čekati do pred sam istek roka”, rekla je Bešić za “Vijesti”.
Đukić vjeruje da se aktuelni predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović neće kandidovati jer su njegove šanse za pobjedu “istinski male i on ne želi da završi svoju karijeru izbornim porazom”.
”Iako je on ključni razlog za ovaj niz izbornih poraza DPS-a ipak su na čelu tih lista bili drugi ljudi (Duško Marković, Ivan Vuković, itd,) a simbolički, Đukanović ne želi da se to i njemu desi. On ima priliku da uradi ono što je propustio januara 2021. godine, da svojim povlačenjem otvori prostor reformi DPS-a”, rekao je Đukić.
Bešić kaže da ako bi se Đukanović kandidovao i izgubio, teško da bi mogao ostati na čelu partije, a to bi svakako uzrokovalo promjene unutar stranke.
”Međutim, ukoliko se u predsjedničkoj ‘trci’ nađe neki drugi kandidat DPS-a oko koga javnost nije toliko podijeljena, kao što je to u slučaju Đukanovića, i neko čija biografija nije opterećena aferama, takav kandidat bi mogao dobiti podršku dijela apstinenata i glasača iz drugog dijela suverenističkog bloka, i to bi bio znak drugačijeg načina razmišljanja unutar partije koja je izgubila na izborima 2020”, smatra Bešić.
Na drugoj strani bi se onda, kako je dodala, moglo očekivati više različitih kandidata, pa je teško prognozirati ko bi se u tom slučaju našao u drugom krugu.
Bešić podsjeća da je istraživanje CEDEM-a iz decembra prošle godine pokazalo da Đukanović nema velike šanse ako bi za protivkandidata imao nekoga kome bi trenutna parlamentarna većina dala zajedničku podršku.
Prema rezultatim istraživanja, ako bi se Đukanović ponovo kandidovao, na izborima bi ga sigurno glasalo 24,4 odsto građana, dok bi 39 odsto podržalo nekoga od protivkandidata.
Đukić smatra da iz ugla partija, predsjednički izbori predstavljaju predigru pred neminovne vanredne parlamentarne izbore, kad god oni bili raspisani.
”Vjerovatno je da će ti izbori dati stabilniju većinu i vladu koja će imati šansu da traje duže od ‘manjinske’ i ‘ekspertske’ i samim tim značiti više zaposlenja za kadar političke klase, sigurnija sredstva i sve ostalo što istinski zanima naše partijce. Zato dugo traje taktiziranje, svaki dogovor treba da bude dio šireg ‘paketa’ pozicija i predsjednička nominacija je samo jedna karta u špilu raspodjele buduće ‘dubine’ i ‘širine’”, istako je Đukić.
Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart, a kandidature se mogu podnositi do 26. februara. Državna izborna komisija (DIK) će listu učesnika na predsjedničkim izborima objaviti najkasnije do 3. marta.
Iz DPS-a su ove sedmice saopštili da su počeli unutarstranačke konsultacije o kandidatu. Kao najozbiljniji kandidat u javnosti se pominju Đukanović i nekadašnja predsjednica te partije i bivša ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić. Nju su spremne da podrže manje opozicione partije kao zajedničkog kandidata opozicije. Ona se nije oglašavala tim povodom.
Iz Pokreta Evropa sad je u četvrtak veče nakon sjednice Predsjedništva saopšteno da se raspravljalo o različitim opcijama nastupa na izborima, i da je odlučeno da se u narednim danima organizuje prikupljanje potpise i da se sazove Glavni odbor na kojem bi se verifikovali “predlozi odluka o učešću u izbornom procesu”.
Kao potencijalni kandidati pominju se lideri partije Milojko Spajić i Jakov Milatović i potpredsjednica Olivera Injac. Iz te partije su rekli da je jedna opcija i da podrže “nekoga sa strane”.
Iz Socijalističke narodne partije (SNP) više puta su rekli da bi parlamentarna većina trebalo da ima zajedničkog kandidata i da bi najbolje bilo da to bude Miodrag Lekić (Demos).
Lekić je kao nezavisni kandidat učestvovao na predsjedničkim izborima 2013. godine, kada je tijesnu pobjedu odnio kandidat DPS-a Filip Vujanović. Dio javnosti i danas sumnja u regularnost tih izbora, smatrajući da je Lekić dobio više glasova od Vujanovića...
I u GP URA smatraju da je zajednički kandidat dobro rješenje.
Lider te partije i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je u petak da bi bilo najbolje kada bi imali zajedničkog, građanskog predsjedničkog kandidata.
On je odgovarajući na pitanja novinara u Kotoru rekao da bi bilo korak dalje kada bi to bila žena.
”Najvažnije je da Crna Gora dobije novog predsjednika. Siguran sam da će on biti mnogo kooperativniji u ostvarivanju nacionalnih interesa Crne Gore”, rekao je Abazović.
Poslanik i član Predsjedništva Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin kazao je da su počeli da prikupljaju potpise za predsjedničku kandidaturu lidera te stranke Gorana Danilovića.
Rekao je kako je siguran da će Danilović prihvatiti kandidaturu na sjednici Glavnog odbora Ujedinjene, koja bi trebalo da se održi oko 10. februara.
I Vukšić u trci?
Demohrišćanska stranka za prvog čovjeka države kandidovaće bivšeg čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića, objavila je Televizija Vijesti.
Demohrišćansku stranku osnovali su Vukšić i bivši premijer Zdravko Krivokapić u avgustu prošle godine.
Krivokapić i Vukšić predvodili su 2020. godine, kao nestranačke ličnosti, koalicije “Za budućnost Crne Gore” i “Za budućnost Kotora” na parlamentarnim, odnosno lokalnim izborima u Kotoru.
Ključni konstituent tih koalicija bio je Demokratski front, a Vukšić i Krivokapić su, nakon što su izabrani na funkcije, došli u sukob sa tim savezom iz kojeg su ih optuživali da rade protiv njihovih interesa.
Većina protiv kandidata DPS-a
Prema Zakonu o izboru predsjednika, ako nijedan kandidat ne dobije više od polovine važećih glasova birača, održava se drugi izborni krug za 14 dana. U njemu učestvuju dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.
Iz DF-a su već poručili da su u drugom krugu spremni da podrže protivkandidata Đukanoviću, i ako on ne bude iz DF-a.
”Ako se desi, hipotetički, da se neki od kandidata ‘ambasadorskog’ bloka nađe u drugom krugu, suprotstavljen kandidatu DPS-a, svakako da ćemo podržati tog kandidata”, kazao je u četvrtak jedan od lidera DF-a Milan Knežević u emisiji Načisto.
On je rekao da su već prikupili deset hiljada potpisa građana za svog kandidata, a iz tog saveza najavljuju da će jedan od njihovih lidera Andrija Mandić biti kandidat ako DPS kandiduje Đukanovića.
Iz SNP-a su za “Vijesti” rekli da bi zajednički kandidat već u prvom krugu ubjedljivo pobijedio Đukanovića.
”Nema potrebe da razmišljamo o opcijama koje podrazumijevaju organizovanje drugog kruga kada sve možemo da završimo u prvom krugu predsjedničkih izbora. Nama je prioritet puno razvlašćivanje DPS. Ako je to prioritet i drugima, onda ćemo lako da se dogovorimo oko toga ko je taj kandidat koga ćemo svi iskreno da podržimo i koji ubjedljivo pobjeđuje 19. marta”, odgovorili su na pitanje “Vijesti” da li bi u drugom krugu podržali protivkandidata DPS-u.
Lider Demokrata Aleksa Bečić rekao je da njegova partija nikad neće glasati za kandidata DPS-a.
Bečić je u petak za Glas Amerike kazao da će Demokrate neko vrijeme čekati definitivni odgovor Evrope sad na ponudu o jedinstvenom kandidatu koji bi “vjerovatno trijumfovao i u prvom krugu izbora”. Ponovio je da ako ne bude zajedničkog kandidata sa Evropom sad, Demokrate će imati svog.
Bonus video:
