Optimalna varijanta da parlamentarna većina ima zajedničkog kandidata na predsjedničkim izborima je otpala, Demokratski front je odlučio, a kombinatorike i instrukcije će odrediti stav drugih, ocijenio je šef kluba poslanika Pokreta za promjene (PzP), Branko Radulović.
On je u intervjuu “Vijestima” potvrdio da će se jedan od lidera DF-a Andrija Mandić kandidovati, ako DPS kandiduje Mila Đukanovića i da će se drugi krug neminovno desiti.
”Lični integritet, realna ponuda, prihvatljivost od građana i podrška od ostalih kandidata u drugom krugu biće presudni za pobjedu”, rekao je Radulović.
Govoreći o izboru sudija Ustavnog suda, smatra da je model koji je predložila potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak deblokirajući. Kazao je da je prvom eliminacijom već otpalo osam kandidata na Ustavnom odboru i da će pokušati da svedu listu na 12 kandidata.
Da li su deblokada Ustavnog suda, predsjednički i parlamentarni izbori izlaz iz krize, kako mnogi smatraju?
Nijesam siguran. Mnogo je “ako-dako”, bilo da je u pitanju unutrašnji ili globalni kontekst. Bojim se da smo se već navikli na stanje besmisla, haosa, licemjerstva, gluposti. Crna Gora je zatočenik raznih centara moći, partitokratije, neznanja i jeftinog populizma. Nada koja se rodila 30. avgusta 2020. poprima oblik kolektivne mentalne devijacije. Ako se nastavi sa dosadašnjom praksom Crna Gora može da bude trajno limitirana, da izbori ništa ne donesu, da se desi već viđeno, bilo da su u pitanju stanje iz perioda od 90- ih do 2020. godine, ili ovo od 2020. do danas, jedan ili drugi oblik stabilokratije.
Moguće da i osveta razočaranih i ostrašćenih građana bude surova, izražena kroz bojkot izbora ili glasanje za retrogradne strukture ili za novu utopiju. Zato treba biti pošten i prema sebi i prema građanima, priznati da se politička većina od 30. avgusta pokazala nedostojnom istorijskog zadatka. Način na kaji je formirana 42. i 43. vlada su presedani u demokratskim praksama. Anonimusi su postali najveći autoriteti, bilo da je u pitanju prvi ili treći ešalon u hijerarhiji vlasti. Degradacija i zvanja i znanja postala je praksa, a ne izuzetak. Najvjerovatnije da je dogovor navodnih pobjednika opet izostao. Morali smo dobiti reformsku 44. vladu, funkcionalnu većinu, zajedničkog predsjedničkog kandidata i evropsku agendu.
Kakve su Vaše procjene, šta će Crnoj Gori donijeti predsjednički izbori?
Zavisi od nas, da li ćemo napokon biti odgovorna politička elita ili ostati politikanti. Prvo, Đukanović još vaga. Ovo je njegova životna borba, kao i njegove družine, ali i cijele Crne Gore. Kalkulacije i taktike će odrediti personalno učešće i sadržajnost izbora. Optimalna varijanta - zajednički kandidat izborne većine je otpala. DF je odlučio. Kombinatorike i instrukcije će odrediti stav drugih. Čak se pominje i varijanta odlaganja ovih izbora.
Manipulacija je da će izbor biti između predstavnika kriminala, nacionalista i građana. Biće izbor između grešnika, poslušnika i autoriteta, i retrogradne prakse, agonije i suštinskih reformi i pravog života. Drugi krug će neminovno biti. Lični integritet, realna ponuda, prihvatljivost od građana i podrška od ostalih kandidata u drugom krugu biće presudni za pobjedu. To se ne obezbjeđuje samo potpisom već istinskom podrškom. Barem ne kao u slučaju sa gospodinom (Mladen) Bojanićem. Na kraju, predsjednika države direktno biraju građani i njihova percepcija je najbitnija. Nadam se da će ona biti trezvena.
Iz DF-a je saopšteno da će Andrija Mandić biti kandidat tog saveza ako se kandiduje Đukanović. Šta mislite o tom rješenju?
DF je koalicija tri partije iste misije, zajedničkog kompromisnog programa, ali i posebnosti sa mnogo pojedinaca od integriteta. Uvijek sam bio da prvi u hijerarhiji budu i prvi u izboru i odgovornosti. Gospodin Mandić je bio moj student, saborac i prijatelji smo. On je čovjek od punog integriteta i bio bi dobar predsjednik za sve. Njegovim izborom bi se prevazišli i pojedini stereotipi koji su nametnuti i opterećuju Crnu Goru. Preporučio bih gospodinu Mandiću da uvede demokratsku praksu, da zamrzne svoje članstvo u partiji ukoliko pobijedi.
Kada, prema Vašem mišljenju, i kako treba organizovati parlamentarne izbore?
Ako se ne desi neki pozitivni preokret, gospodin (Miodrag) Lekić treba kao mandatar da dovrši proces, da iznese predlog programa i organizaciju vlade, obavi bilateralne razgovore sa liderima partija, sasluša njihova mišljenja i sugestije, zakaže novi liderski sastanak i ponudi optimalna i konkretna rješenja. Na tom sastanku mora se doći do jednog od rješenja - formiranja reformske vlade od izbornih pobjednika, ponude za formiranje koncentracione vlade od svih ili odluka o vanrednim izborima uz pokušaj unapređenja izbornih uslova. Neka svako preuzme odgovornost. Moramo znati da ako se formira reformska vlada, tranzicija će biti intenzivna, rejting prethodnog režima sve manji, optimizam i povjerenje građana veće, a nepoželjni za učešće u vladi postaće poželjni. Ne treba čekati 15. mart da se ova agonija završi.
Da li Skupština snosi najveću odgovornost za institucionalnu blokadu i neuspjelu reformu izbornih zakona?
Isključivu. Mnogo je opstrukcije. Morali smo davno izabrati sudije Ustavnog suda, članove Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca (VDT), guvernera Centralne banke, izvršiti izborne reforme, bilo da su u pitanju problemi prebivališta i boravišta, biračkog spiska, otvorenih lista, Državne izborne komisije, pune identifikacije birača, učešće žena, zakoni o Skupštini i o Vladi... Mjesecima nemamo ni poslaničkih pitanja, a donose se pogrešne odluke ili se gotovo ništa ne radi. Mnogi zakoni se mogu usvojiti u okviru apsolutne većine i bez DPS-a ako ne želi da participira.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak je predložila novi model izbora sudija Ustavnog suda, šta mislite o tome?
Ustavni sud treba da donese odluke od krucijalne važnosti za Crnu Goru. Za godinu ističe mandat još jednom sudiji. Velike su kalkulacije ko će biti i koliko će ih biti. Sa dosadašnjom praksom se mora prekinuti. Moramo dobiti sudije od kredibiliteta i integriteta u punom sastavu. To predloženi model, kao odblokirajući, omogućava. Primitivna reakcija na predloženi model dolazi od kalkulanata. Taj model je bio praksa i u antičkoj Grčkoj. Prvom eliminacijom je već otpalo osam kandidata na Odboru. Pokušaće da svedu listu na 12 kandidata. Dalja selekcija će biti u širem sastavu sa prisustvom predstavnika klubova. Sada nema alibija za neizbor punog i kompetentnog US. “Šešir” ostaje kao krajnja alternativa, kao slučajni izbor od najbolje selektiranih.
Postoji li opasnost od blokade evropskog puta, ako se ne odblokira Ustavni sud, kako su više puta upozorili iz međunarodne zajednice?
Sa pravom. Svijet je pred velikim izazovima i eskalacijom sukoba, u pitanju je opstanak čovječanstva. Kreira se novi globalni poredak. Prema tome se moramo jasno odrediti. Evropski put nam obezbjeđuje demokratske vrijednosti, bezbjednost i materijalnu korist. Ali ovakvim tempom nikada nećemo stići na cilj. Može se desiti zbog nas ovakvih, nikakvih, da im budu prihvatljiviji stari grešnici i partneri.
Više puta ste rekli da ste pozvani da budete dio 42. i 43. Vlade. Da li osjećate odgovornost zbog odbijanja?
Istina je da lideri i neki čelnici DF-a nijesu bili podobni pojedinim centrima moći da participiraju u vlasti i pored izražene želje, javne podrške i ličnog integriteta. Zato još nemamo ni 44. Vladu. Neki od nas podobnih i pored pritiska odbili smo učešće zbog neprincipijelnosti prema DF-u. Nije pretenciozno da bi naše učešće znatno unaprijedilo kvalitet rada Vlade. Zagovornik sam programske vlade većine, jer ovaj kriminal, neznanje, nerad i skupe pogrešne odluke treba prekinuti.
Nije siguran da će biti sjednice o VDT-u
Očekujete li da se uskoro izabere i VDT?
Vlada je bez dogovora sa Skupštinom zakazala sjednicu i poslala predlog o mogućnosti beskonačnog produženja v.d. stanja. Nijesam siguran da će biti sjednice, a još manje da će taj predlog proći. Biraćemo kredibilnog VDT sa punim mandatom. Ni nalik na (Ivicu) Stankovića, (Ranku) Čarapić ili (Vesnu) Medenicu. Ono što je bitno da kompletiranje pravosudnih organa ne znači i uspostavljanje vladavine prava.
Šta je novo donio Tužilački savjet, gotovo ništa, da li se čuje glas novog člana Sudskog savjeta kojeg smo izabrali - ne. Treba nam reforma postojećih pravosudnih zakona, zakon o otvaranju tajnih dosijea, lustraciji, vetingu, preispitivanju imovine, osnivanje Specijalnog suda, Biroa za borbu protiv kriminala i korupcije i mnogo toga što smo godinama predlagali. Ništa ni od “blickriga”. Ove dvije vlade kasno “pale”, ako uopšte “pale”. Predlog izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću je selektivan i nedjelotvoran i zato je neprihvatljiv. Mora se preispitati i organizacija i način izbora pravosudnih organa i moguće ustavne izmjene.
Bonus video:
