Kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) za predsjedničke izbore navodno može da računa na oko 160.000 glasova podrške birača, što pokazuju podaci te stranke sa terena, saznaju “Vijesti”.
To nije dovoljno za pobjedu u prvom krugu, ukoliko izlaznost bude kao na predsjedničkim izborima 2018. godine (340.462 birača), kada su bila 334.462 važeća glasačka listića.
U tom slučaju DPS-u bi nedostajalo oko 10.000 glasova. Aktuelni predsjednik Milo Đukanović je 2018. osvojio 180.272 glasa.
Ukupna izlaznost na parlamentarnim izborima bila je 415.000, dok sadašnje procjene Đukanovićeve partije pokazuju da će ona pasti na 370- 380 hiljada.
Sve to u situaciji da je procjena od oko 160.000 tačna jer, kako je rekao sagovornik iz te partije, informacije stranačkih aktivista sa prethodnih izbora bile su “naduvane” u korist DPS-a. Partija je zbog toga, kako nam je potvrđeno, pored uobičajenog anketiranja pristalica u prethodnom periodu radila i posebne provjere “kolebljivih” glasača, te onih za koje se sumnja da su “pretrčali” u neku vladajuću stranku.
Da li će DPS nastupiti samostalno i sa kojim predstavnikom još nije poznato, a odluka se očekuje nakon nedjelje. Tada bi trebalo da ponovo razgovaraju lideri opozicije kako bi razmatrali mogućnost zajedničke saradnje.
I dok je avgusta 2020. za opozicione partije takozvanog suverenističkog bloka, uključujući i manjinske stranke, glasalo oko 200.000 građana, oni su u međuvremenu zajedno izgubili oko 40.000 birača.
Prvi sastanak, održan sredinom minule sedmice, završen je bez kompromisa a u nezvaničnim krugovima se spekuliše da su “na stolu” bila imena nestranačkih kandidata iz akademske zajednice. Navodno je predlog Socijaldemokratske partije (SDP), koja javno najviše zagovara zajednički nastup, da to bude profesorica Milica Pejanović Đurišić propao jer najprije ni ona nije bila voljna da stane na binu pored nekih bivših partijskih kolega.
”Vijesti” su u više navrata kontaktirale bivšu ambasadorku u Ujedinjenim nacijama i nekadašnju ministarku odbrane, ali je ona ignorisala interesovanje.
Iz DPS-a nisu odgovorili na pitanja kada će biti održan drugi krug pregovora opozicije o zajedničkom kandidatu, da li se očekuje dogovor i ko će biti kandidat te partije. Šta pokazuju podaci sa terena, kolike su šanse Đukanovića, a kolike nekog drugog iz DPS-a i zajedničkog kandidata opozicije, bilo je jedno od pitanja “Vijesti”.
Jedan od sagovornika, blizak najjačoj opozicionoj stranci, je kazao da je njihova interna analiza pokazala da je Đukanović daleko ispred nestranačkog kandidata iz akademske zajednice.
Profesor Predrag Zenović rekao je ranije za “Vijesti” da bi odsustvo Đukanovićevog imena sa izborne liste značilo da je implicitno prihvatio poraz. “A opet iako se kandiduje neko u ime DPS-a, šanse za pobjedu manje su nego ikad. Da je došlo do unutrapartijskih reformi, ovi izbori bili bi nova šansa za DPS”, rekao je on.
Više sagovornika upućenih u političke prilike takođe sumnja da će lider DPS-a pošto-poto ući u takmičenje iz koga bi mogao izaći kao gubitnik. To prosto, objasnio je jedan sagovornik, za njega nije prihvatljivo.
Takođe, sporno može biti i to što bi to aktuelnom predsjedniku trebalo da bude treći mandat, što Ustav ne dozvoljava. Ali pravnici se razlikuju u tumačenju, pa ostaje da se vidi kakvo će biti ovaj put. Ustavni sud je ranije dozvolio treću kandidaturu Filipu Vujanoviću, ali stručnjak za ustavno pravo Mirko Đuković tvrdi da situacija nije uporediva.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević je pre četiri dana poručio kako ne bi licitirao kada će partija izaći sa predsjedničkim kandidatom, no da će to biti vrlo brzo. Dodao je i kako je uvjeren da će proevropska opozicija ujediniti snage i da, kako je rekao, da ko god bude kandidat DPS-a ili suverenističkog bloka u cjelini – on će biti pobjednik predstojećih izbora.
U te namjene, kako svjedoči jedan od nezvaničnih sagovornika “Vijesti”, pokušaće se obezbjediti i podrška dijaspore - koja tradicionalno podržava kandidata DPS-a. U tome bi navodno mogao biti problem novac jer je za te potrebno izdvojiti više miliona eura, a državni budžet i dio biznismena - finansijera, više nijesu na raspolaganju.
Zbog toga bi se moglo ići, kako je pojasnio izvor, na varijantu da se dovedu birači dijaspore iz Evrope kojih, prema njihovim procjenama, ima oko 20.000.
U tu cifru uključene su i pristalice Bošnjačke stranke, tradicionalnog partnera DPS-a. Njena podrška kandidatu DPS-a ne dovodi se u pitanje niti se razmatra mogućnost samostalnog nastupa, saznaju “Vijesti”. IZ BS nije zvanično odgovoreno koga će podržati u slulaju da ne bude zajedničkog kandidata opozicije.
Kada je u pitanju biračko tijelo albanskih stranaka, njegova podrška je podijeljena - pa DPS u slučaju samostalnog nastupa može da računa tek na polovinu glasača te manjinske zajednice jer se dio njih okrenuo drugim partijama, reklo je više sagovornika.
Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart, kandidat Demokratskog fronta Andrija Mandić već je sinoć predao kandidaturu Državnoj izbornoj komisiji, a učešće u trci za šefa države najavili su predstavnici Pokreta Evropa sad, Demokrata, Demohrišćanske stranke i Ujedinjene Crne Gore.
Pravo glasa na predstojećim predsjedničkim izborima, koje je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović raspisala za 19. mart, imaće 543.175 birača. Taj broj je za oko tri hiljade veći u odnosu na broj upisanih u biračkom spisku na parlamentarnim izborima održanima 30. avgusta 2020. godine, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova.
Podrška varirala, Đukanovićeva partija do sada držala sidro u svojim rukama
Na izborima 2008. najviše glasova dobio je Filip Vujanović (DPS) 171.118 glasova, dok je Andrija Mandić (Srpska lista) bio na drugom mjestu sa 64.473 glasa.
Pet godina kasnije, 2013. isti kandidat DPS-a je imao 161.940 glasova, dok je Lekić dobio 154.289 glasova.
Na posljednjim izborima 2018. Đukanović je osvojio 180.272 glasa. Iako stručnjaci i politički zvaničnici smatraju da predsjednički i parlamentarni izbori nijesu za poređenje, statistika pokazuje da je DPS na glasanju za poslanike 2020. imao znatno manje 143.515 glasova.
DIK provjerava da li Spajić i Mandić imaju prebivalište i u Srbiji
Državna izborna komisija odlučila je da se obrati Republičkoj izbornoj komisiji Srbije, od kojih očekuje informacije da li Andrija Mandić i Milojko Spajić imaju biračko pravo i prebivalište u Srbiji.
Protiv te odluke glasao je predsjednik DIK-a Nikola Mugoša koji, kako je rekao “Vijestima”, smatra da ne postoji njihova zakonska nadležnost da kod organa u drugim državama utvrđuje da li lica koja još formalno nisu predsjednički kandidati, imaju prebivalište i van Crne Gore.
Prema informacijama “Vijesti”, DPS, Socijaldemorkate i Bošnjačka stranka ppredložili su na sjednici DIK-a da se uputi zahtjev RIK-u, što je predstavnik DF-a podržao a Demokrate su napustile sjednicu. Predstavnici Socijalističke narodne partije i civilnog sektora u DIK-u, bili su uzdržani.
Tema Spajićevog prebivališta nedavno je opet aktuelizovana, jer se sumnja da li on ispunjava uslove da se kandiduje za šefa države, a u tom kontekstu je pominjan i Mandić. Spajić se u međuvremenu saopštio da je njegovo prebivalište nesporno.
Bonus video:
