Dok predsjednik države i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović najavljuje skraćenje mandata Skupštini, partije parlamentarne većine izlaz iz višemjesečne političke krize traže u različitim verzijama stare-nove izvršne vlasti.
Najjači poslanički klub, Demokratski front, i dalje zagovara formiranje Vlade Miodraga Lekića iako je taj pokušaj propao, dok GP URA i Socijalistička narodna partija (SNP) ne odustaju od rekontrukcije kabineta Dritana Abazovića - koji je u tehničkom mandatu jer je izgubio povjerenje parlamenta.
Nakon Đukanovićevog razgovora prije dva dana sa ambasadorom Republike Irske Ronanom Garganom saopšteno je da se kompletiranjem Ustavnog suda “stvaraju uslovi za regularnost predsjedničkih izbora i otvara prostor za odluku o skraćenju mandata parlamentu i odlazak na prijevremene parlamentarne izbore kako bi država konačno izašla iz krize”.
S druge strane, o novoj izvršnoj vlasti predstavnici DF-a, GP URA, SNP-a i Pokreta za promjene su na poziv Slavena Radunovića (DF), razgovarali u utorak vili “Gorica”. Front pokušava da iskoristi period do 16. marta i obezbijedi podršku Lekiću jer je to posljednji dan kada, na osnovu izmjena Zakona o presjedniku, on može da formira vladu.
Đukanović, međutim, te odredbe smatra neustavnim, ali ostaje nejasno na koji način vjeruje da će doći do izbora za Skupštinu prije avgusta 2024, kada je rok za redovan izlazak na birališta.
Prema tumačenju zvaničnika Fronta, sredinom marta ističu tri mjeseca kako je lider Demosa od Skupštine, stupanjem na snagu izmjena Zakona o predsjedniku, dobio mandat za formiranje vlade.
Tokom razgovora u utorak, kako je rekao izvor “Vijesti”, nije bilo napretka u pravcu podrške Lekiću. “SNP je navodno za nastavak razgovora, GP URA ni to”, rekao je sagovornik.
Na istom sastanku predstavnici Fronta poručili su kolegama iz SNP-a i GP URA da nisu spremni da podrže rekonstrukciju Abazovićeve Vlade.
Iako nema podršku Skupštine, premijer smatra da nema ničeg nezakonitog u tome da rekonstruiše kabinet. O tome su i on i njegovi ministri iz SNP-a i javno svjedočili. Posljednji put ministar finansija Aleksandar Damjanović, koji je rekao da parlamentarna većina može ići ka stabilnosti bez obzira na ishod predsjedničkih izbora.
”To treba da bude razlog da se ide ka stabilnosti, da parlamentarna većina, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora se dogovori oko vlade, i rekonstrukcije, eventualne, ili mandatara..,” rekao je on nedavno za Glas Amerike, nakon posjete SAD.
Damjanovićeva računica je da rok za formiranje Lekićeve Vlade ističe 22-23. marta, odnosno od momenta kada je lider Demosa “u parlamentu dobio mandat od predsjednice parlamenta”... “Činjenica da gospodin Lekić ima 90 dana i da on svoj mandat može da vrati, i da se mandat da nekom drugom, ukazuje da postoji sijaset opcija. Jedina opcija da se ide na vanredne izbore u ovom trenutku je skraćenje mandata Skupštini i to zavisi od parlamentarne većine. Ja sa pozicije člana vlade, gledajući odnose u parlamentu, ne vidim tu mogućnost u ovom trenutku,” objasnio je Damjanović.
Sagovornici “Vijesti” iz opozicije i novinar Nikola Marković ne razumiju argumente vladajuće elite, navodeći da se ona ne rukovodi interesima građana.
”Poziv da se nakon svega što se dogodilo na političkoj sceni u zadnje dvije godine, rekonstruiše Vlada ili formira nova bez održavanja izbora, dokaz je da političke elite vode računa isključivo o partjiskim i ličnim interesima, a ne interesima građana. Jer parlamentarna većina iz avgusta 2020. očito više ne postoji, a i toliko je bilo dešavanja koji su promijenili političku scenu da građani imaju pravo da daju svoj sud o tome na izborima”, kaže Marković, koji je direktor TV Nikšić.
On ponavlja da je potpuni nonsens da se rekonstruiše Vlada koja je srušena prije skoro pola godine.
”Nedostatak principa na našoj političkoj sceni pokazuje i činjenica da su za rebalans budžeta, a potom i budžet Abazovićeve vlade glasale i neke od stranaka koje su srušile tu vladu. Koliko znam to se nikada i nigdje nije desilo osim u Crnoj Gori,” kaže Marković.
O novim aranžmanima za izlazak krize potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bojan Zeković takođe ponavlja staru ocijenu: “Rekonstruisati palu vladu moguće je taman koliko i operisati preminulog pacijenta. Jasno koliki strah imaju oni koji od izbora bježe u takve gluposti”, rekao je on.
Portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević kaže da je parlamentarna većina prestala da postoji padom Vlade Zdravka Krivokapića i da je svaki pokušaj njenog krpljenja bio neuspješan.
”Opet smo imali tiradu i prijetnje predsjedniku države potpisima, usvajanje neustavnog zakona, nakon čega se opet pokazalo da, kao ni prošlog puta, 41 potpis tzv. ‘parlamentarne većine’ ne postoji. U tom smislu, bilo kakav ‘nastavak pregovora’ bio bi osuđen na propast a štetu, kao i do sad, trpe isključivo građanke i građani Crne Gore. Što se tiče ideje o rekonstrukciji Vlade kojoj je prije pola godine izglasano nepovjerenje i koja je pala, takva suluda ideja, izuzev podsmijeha, ne zaslužuje ama baš nikakav komentar”, rekao je portparol opozicione SD.
Ostale stranke, uključujući premijerovu GP URA, nisu odgovorile na pitanja “Vijesti”.
Državu hoće da vode oni koji ne smiju na izbore
Bojan Zeković izlaz vidi, kao što je SDP više puta saopštio, u parlamentarnim izborima:
“Kada imate duboko delegitimisane političke predstavnike, tri neuspješne vlade u dvije godine, blokadu evropskog puta, unutrašnje podjele, kada vam glavnog “borca protiv šverca” Tužilaštvo sumnjiči da je cigarete koje je spaljivao zajedno sa premijerom u stvari prisvojio… jasno je da je neophodno mandat vratiti građanima da izaberu dalji politički put. Koliki je legitimitet smijenjene vlade, a koju žele da “oživaljavaju” najbolje pokazuje što partije koje je čine ne mogu ni učestvovati na predsjedničkim izborima. Ne mogu ni učestvovati na izborima, a žele da vode državu.
Vukić: Imamo legitimitet jer je 41 više od 40
”Oba predloga su na stolu..Samo treba da sjednemo i dogovorimo detalje dogovora i to pretočimo u sporazum..,” kaže Dragan Vukić, poslanik SNP-a za “Vijesti”.
On smatra da palamentarna veđina, kako navodi, od 30. avgusta 2020 godine i dalje ima svoj legitimitet kroz 41 poslanika jer je 41 više od 40.
“Mislim da tu većinu treba da učvrstimo do 2024. godine i probamo kroz ozbiljne reforme oko kojih se svi slažemo poboljšamo kvalitet života građana, a ujedno i izgradimo institucije sistema koje su u periodu vladavine DPS-a rasturene”, dodao je.
Bonus video:
