Učešće na predsjedničkim izborima najavio je veliki broj kandidata, čije motive treba uglavnom tražiti u činjenici da će kampanju iskoristiti za promociju partija pred očekivane parlamentarne izbore.
Takođe širok spisak predsjedničkih takmaca mogao bi uticati mobilišuće na izlaznost birača koji tradicionalno u manjem procentu glasaju na predsjedničkim izborima.
Tako aktivisti civilnog sektora, koji godinama prate izbornu problematiku, Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Centar za monitoring (CeMI), tumače svakodnevno uvećanje broja onih koji sebe vide na mjestu šefa države.
884,5 hiljada eura kandidat može da prikupi iz privatnih izvora, navedi ASK
Novac iz budžeta, opredijeljen za predsjedničke izbore, kako navodi izvršna direktorka CeMI Ana Nenezić, ne može značajno unaprijediti finansijsku poziciju partije koja predlaže kandidata:
”Vjerujem da je odluka kandidata da uđu u trku za predsjednika Crne Gore proizvod političke strategije i nije nužno uslovljena novcem koji kandidati dobijaju iz budžeta. Ovo iz razloga što je za predsjedničke izbore izdvojeno nešto više od 800 hiljada eura, a ako kandidature svih najavljenih kandidata budu potvrđene, taj iznos u odnosu na broj najavljenih kandidatura, nije značajan u onoj mjeri koji bi bio motivišući za kandidate da se samo iz tog razloga kandiduju”, rekla je Nenezić za “Vijesti”.
Prema podacima koje je objavila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), za predsjedničke izbore iz ovogodišnjeg budžeta izdvojeno je 884,5 hiljada eura, od čega će 20 odsto (176,9 hiljada) biti podijeljeno svim predsjedničkim kandidatima prije izbora 19. marta.
Do sada je predata samo jedna kandidatura, a najavljeno ih je još šest. To znači da će, ako broj kandidata ostane isti, za predizbornu kampanju iz budžeta dobiti po oko 25 hiljada eura, a oni koji osvoje preko tri odsto glasova dijeliće ostatak.
Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, iz budžeta se za predsjedničke izbore obezbjeđuje 0,07 odsto. Novac se izdvaja iz tekućeg budžeta, dakle ne računa se onaj iz kapitalnog i budžeta državnih fondova.
U Zakonu je navedeno da se u slučaju održavanja samo jednog izbornog kruga, 20 odsto dijeli svim kandidatima kojima je utvrđena kandidatura, u jednakim iznosima, u roku od deset dana od utvrđivanja liste kandidata.
Ostatak, odnosno 80 odsto dijele zatim oni koji su osvojili preko tri odsto glasova, proporcionalno procentu ukupno osvojenih.
U slučaju održavanja dva izborna kruga, 20 odsto ide svim kandidatima kojima je utvrđena kandidatura, 40 odsto onima koji su osvojili preko tri odsto glasova, a 40 odsto obojici kandidata proporcionalno procentu osvojenih glasova.
Na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. godine iz budžeta je kandidatima bilo opredijeljeno 820.619 eura, pokazuju izvještaji ASK-a.
Na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. godine iz budžeta je kandidatima bilo opredijeljeno 594.999 eura, pokazuju podaci ASK-a. “Utrošeno je 573.579 eura”, rekli su “Vijestima” iz ASK-a.
Ana Nenezić kaže da novac za kampanju ne može značajno unaprijediti finansijsku poziciju partije koja predlaže kandidata, ali ono što svakako mogu je obezbijediti sredstva za vođenje kampanje i javno prisustvo, što, iako bez mogućnosti za pobjedu, kandidatima daju medijski i druge oblike javnog prostora za promociju partije i njenih politika.
”U ovom trenutku, to je značajan prostor za sve političke partije, prevashodno zbog očekivanih vanrednih parlamentarnih izbora, te vjerujem da su njihove odluke uslovljene upravo tom činjenicom”, smatra ona.
Komentarišući broj kandidata, ocijenila je da je veći broj kandidata dobar znak za crnogorsko društvo jer široka lepeza ponuđenih politika i ličnosti koje bi mogle sa pozicije predsjednika Crne Gore predstavljati zemlju daje i veći izbor crnogorskim biračima.
”Dodatno, ima potencijal da utiče na veću izlaznost birača koji tradicionalno u manjem procentu glasaju na predsjedničkim, u odnosu na parlamentarne ili lokalne izbore”, rekla je Nenezić.
DIK je do sada potvrdila samo kandidaturu jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića. Učešće na izborima najavili su predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i čelnik Demohrišćanskog pokreta Dejan Vukšić.
Predsjedničkog kandidata takođe su najavile i Demokrate Alekse Bečića, ali ime kandidata još nijesu objavile.
Kandidaturu je najavio i Nusret Balić iz Bijelog Polja, koji će nastupiti kao nezavisni kandidat u ime grupe građana “Ujedinjeni narodi”.
Demokratska partija socijalista (DPS) čiji su kandidati pobjeđivali na svim predsjedničkim izborima od uvođenja višestranačja 1990, nije još objavila ime svog kandidata.
Od uvođenja višestranačja održano je sedam predsjedničkih izbora, a od obnove nezavisnosti 2006. godine tri puta i to 2008. godine, 2013. i 2018.
Od najavljenih kandidata za predstojeće izbore, samo je dvoje dosad učestvovalo u trci za šefa države – Andrija Mandić i Draginja Vuksanović Stanković.
Mandić je učestvovao na izborima 6. aprila 2008. godine, a protivkandidati su mu bili Nebojša Medojević (Pokret za promjene), Srđan Milić (Socijalistička narodna partija) i Filip Vujanović (DPS).
Najviše glasova dobio je Vujanović, 51,89 odsto, a Mandić je bio na drugom mjestu sa 19,55 odsto.
Vuksanović Stanković se za šeficu države kandidovala na izborima održanim 15. aprila 2018. godine, kada je pobijedio kandidat DPS-a, aktuelni predsjednik države Milo Đukanović.
Na tim izborima je učestvovalo ukupno sedam kandidata. Osim Đukanovića i Vuksanović Stanković kandidati su bili Marko Milačić (Prava Crna Gora), Mladen Bojanić (DF, Demokratska Crna Gora, SNP i URA), Hazbija Kalač (Stranka pravde i pomirenja), Vasilije Miličković (Grupe birača “Građanska akcija” i Partije penzionera, invalida i restitucije Crne Gore) i Dobrilo Dedeić (Srpska koalicija).
Vuksanović Stanković je na tim izborima dobila 8,2 odsto glasova, a Đukanović 53,9 odsto.
Za predsjedničke izbore 19. marta, kandidature se mogu podnositi do 26. februara.
Prema Zakonu o izboru predsjednika, ako nijedan kandidat ne dobije više od polovine važećih glasova birača, održava se drugi izborni krug za 14 dana. U njemu učestvuju dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.
Predsjednik se bira na pet godina.
Samo akteri iz Vlade nemaju kandidate jer nemaju legitimitet
Direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica rekao je da se na predsjedničkim izborima može biti sa velikim broj kandidata. “Ovo može biti taktika za parlamentarne izbore. Žele podići svoje biračko tijelo i dobiti nove birače. Biće zanimljivo vidjeti kako će uspostaviti odnose između sebe. I u biračkom tijelu će doći do preklapanja. To će biti indikator kako će izgledati i kampanja za parlamentarne izbore”, rekao je Koprivica u Bojama jutra TV Vijesti.
Komentarišući činjenicu da partije u Vladi nemaju svog kandidata (URA, SNP, BS) on navodi da je to potvrda da Vlada nema politički legitimitet. “Njima u ovom trenutku ne odgovara da se to i potvrdi, ali imamo istraživanja javnog mnjenja koja to govore. Oni će čekati da vide kog kandidata mogu da podrže i naprave neku vrstu dila za parlamentarne izbore. Njihova intencija je da u tehničkom mandatu vladaju što duže,” kazao je Koprivica.
Bonus video:
