Državna izborna komisija (DIK) nije imala nadležnost da od Republičke izborne komisije (RIK) u Srbiji traži da joj saopšti da li, u tom trenutku potencijalni predsjednički kandidati, imaju prebivalište u toj državi, jer se ispunjenost uslova za kandidaturu ne može ocjenjivati dok se ona ne podnese.
To su poručili sagovornici “Vijesti” nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije prekjuče odgovorilo DIK-u da lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić ima prebivalište u Srbiji, dok jedan od čelnika Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić nema. Spajić je najavio kandidaturu, dok je Mandićeva potvrđena prošle sedmice.
Povezani članci
Ekspert za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović, rekao je “Vijestima” da je DIK izašao iz zakonskih ovlašćenja kad se obratio državnim organima Srbije. Da to obraćanje nije imalo namjenu koja se navodno željela postići, pokazuje, kaže, to što je Mandiću potvrđena kandidature prije nego što je stigao odgovor iz Beograda.
”Obrada ličnih podataka mora se vršiti na pošten način. To znači, u najboljem interesu lica o kojima se radi i na zakonit način. Ovdje je izostalo i jedno i drugo. Najbolji interes za građanina Spajića nije bila obrada na ovakav način, urađena od MUP-a Srbije, RIK-a i DIK-a. Zakonski osnov još manje je postojao. DIK se nije obratio za provjeru podataka o kandidatu za predsjednika, već o građaninu. U tom slučaju nije postojao zakonski osnov, a još manje saglasnost onih o čijim podacima se radi. Nijedan od uslova koji je propisan Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti nije bio ispunjen da bi se na ovaj način postupilo”, objašnjava Lacmanović, koji je bio član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Zahtjev RIK-u podnesen je na predlog Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Bošnjačke stranke (BS), a podržao ga je i DF, čiji visoki funkcioneri svakodnevno verbalno napadaju Spajića, govreći da ga iz predsjedničke trke diskvalifikuje i to što je obmanjivao javnost tvrdnjama da nema prebivalište u Srbiji.
Nakon što je zahtjev upućen, iz dijela partija i civilnog sektora ocijenili su da je posrijedi politički performans. Potez su kritikovali i šef DIK-a Nikola Mugoša i pojedini članovi te institucije, takođe navodeći da za to nije postojala zakonska nadležnost.
Iako su iz DIK-a tražili da im se dostavi informacija i da li Mandić i Spajić imaju biračko pravo u Srbiji, taj podatak nije stigao. On je, kako su “Vijestima” objasnili pravnici, u ingerenciji Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.
Pravnik Nikola Terzić, kazao je “Vijestima” da potez DIK-a nije imao nikakvo uporište u propisima koji regulišu rad te institucije. Navodi da DIK ne može da ocjenjuje ispunjenost uslova za kandidaturu osoba koje još nisu predale zahtjev za to, s potrebnom dokumentacijom, te da ne može ni da pribavlja nikakve prethodne informacije u vezi s tim.
”Poseban razlog, i s aspekta kompletnog izbornog procesa možda i najznačajniji, jeste što smatram da se na ovaj način DIK direktno umiješao u izborni proces tako što je nezakonitim postupanjem doveo određena lica u neravnopravan položaj prije njihove zvanične kandidature”, istakao je on.
Terzić napominje da se njegovo tumačenje odnosi isključivo na postupanje DIK-a u ovom, kao i u nekim drugim slučajevima.
”Kad su u pitanju teme koje su se otvorile kao poptuno legitimne, a po osnovu dobijenih informacija, tu bih prije svega insistirao na poštovanju procedura i ostavio bih prostora nadležnim organima da daju svoj odgovor, nadam se što brži, i isključivo primjenjujući pozitivnopravne propise iz oblasti koje su problematizovane”, dodao je.
Crnogorski MUP zatražio je juče od DIK-a da mu dostavi odgovor koji je stigao iz Srbije, nakon što DIK ranije juče na sjednici nije donio odluku da to uradi. MUP bi, prema informacijama “Vijesti”, danas trebalo da se obrati srpskim kolegama kako bi provjerio da li Spajić ima državljanstvo Srbije. Da će to učiniti, preksinoć je na TV Vijesti najavio generalni direktor Direktorata za državljanstvo i strance u MUP-u Radovan Popović, rekavši da Spajić vjerovatno ima i srpsko državljanstvo.
Predsjednik DIK-a Mugoša, juče je na sjednici rekao da će ta institucija dopis iz Srbije proslijediti MUP-u ako im se on obrati. Ponovio je da Spajić nema formalno-pravni status kandidata.
Lacmanović ocjenjuje da su RIK i MUP Srbije takođe izašli iz okvira ingerencija, jer, prema njegovim riječima, nisu imali mogućnost da dostave tražene podatke za “građane Mandića i Spajića”. On kaže da bi zbog toga trebalo da bude posla za povjerenika za zaštitu ličnih podataka u Srbiji, kao i za agenciju u Crnoj Gori.
Tvrdi da “na ovaj način protivpravno pribavljen dokaz” ne može poslužiti kao povod MUP-u da se obrati DIK-u za dostavljanje dokumenta.
”Podatak koji je protivpravno pribavljen ne može koristiti ni MUP-u u svrhu provjere prebivališta g. Spajića. DIK je otišao i korak dalje, kao nadležni organi u Srbiji, pa su objavili i adresu na kojoj je, kako se tvrdi, prijavljen građanin Spajić. Na ovaj način građani su saznali adresu, i taj podatak potencijalno nosi brojne opasnosti, koji nije morao biti poznat javnosti. Pravo javnosti, da se Spajić kandidovao, moglo bi da bude da znamo da li ima prebivalište u Srbiji, ali ne na kojoj je to adresi. Da je DIK ovdje izašao iz nadležnosti i ciljano obradio lične podatke Mandića i Spajića, pokazuje i to što su tražili samo podatke o biračkom pravu i prebivalištu, a ne o državljanstvu”, poručuje sagovornik.
Nakon što je MUP Srbije saopštio da Spajić ima prebivalište u Beogradu, iz nekoliko partija ocijenili su da Spajić ne može biti kandidat za šefa države. Prema Ustavu i Zakonu o izboru predsjednika, za tu funkciju može biti biran crnogorski državljanin koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina.
Iz PES-a su juče saopštili da njihov čelnik ispunjava sve tražene uslove za kandidaturu, i da posjeduje svaki dokument potreban za to.
”Kao dio pripremnih radnji za podnošenje kandidature, Spajić je pribavio i potvrdu o biračkom pravu, i potvrdu o prebivalištu u Crnoj Gori od najmanje 10 godina u posljednjih 15, i uvjerenje o crnogorskom državljanstvu, kojima se nedvosmisleno potvrđuje da može biti kandidat za predsjednika. Nakon dobijanja potvrda MUP-a da se Spajić može kandidovati za predsjednika, PES je započeo pripremne radnje za predaju kandidature...”, naveli su.
Spajić je nedavno odgovorio odrično na pitanje novinara ima li prebivalište u Srbiji, rekavši da ne razumije “toliku opsesiju” tom državom. Saopštio je da je boravio u brojnim zemljama, ali da nije imao stalno prebivalište u njima.
Kandidature se mogu podnositi do 26. februara, a DIK će listu onih koji će biti u predsjedničkoj trci objaviti najkasnije do 3. marta. Iako su partije najavile više kandidata, jedini zvanični kandidat zasad je Mandić.
Terzić: Zašto nije tražena informacija o drugim mogućim kandidatima
Terzić kaže da je DIK prije nekoliko nedjelja odbio njegov zahtjev kao člana Izborne komisije (IK) glavnog grada, kojim je traženo da utvrde obavezan rok za postupanje shodno već donijetim uputstvima”, koja su pritom obavezujuća, pravdajući takvo postupanje svojom nenadležnošću”. On je tražio da se propiše rok predsjedniku IK-a za zakazivanje sjednice.
”Dakle, u ovom slučaju DIK nije bio nadležan da se stara o sprovođenju svojih obavezujućih akata i o jedinstvenoj primjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika od strane opštinskih izbornih komisija. Međutim, nedugo nakon ovog slučaja, DIK je našao da je nadležan da na osnovu informacija koje je dobio iz medija, a u vezi sa navodnom zainteresovanošću određenih lica za kandidovanje na predsjedničkim izborima, pošalje dopis RIK-u i traži informaciju o tome da li navedeni potencijalni kandidati imaju prijavljeno prebivalište u Srbiji. Takođe, nije jasno zašto se isto pitanje nije postavilo i za druge potencijalne kandidate, te ko se i kako, shodno ovom postupanju, kvalifikuje da bude razmatran unaprijed”, navodi on.
Bonus video:
