Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović iskazao je poštovanje za sve što Hrvatska radi za Crnu Goru i druge zemlje Zapadnog Balkana kao odgovoran susjed koji podržava evropsku integraciju ZB i čija riječ ima posebnu težinu u evropskom društvu.
On je to rekao tokom sastanka sa premijerom Hrvatske Adrejem Plenkovićem, tokom drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije, saopštila je Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore.
"Đukanović je čestitao Hrvatskoj ulazak u euro i Šengen zonu i istakaa da se tome iskreno i dobrosusjedski radujemo, pozdravljajući stalni napredak te zemlje na sustizanju evropskog nivoa života. Istakao je da to predstavlja i veliko ohrabrenje za sve nas", navode u saopštenju.
Navode da je Đukanović sa Plenkovićem podijelio informacije o aktuelnim prilikama u regionu i Crnoj Gori uz ocjenu da je povratak stabilnosti preduslov za normalizaciju prilika i nastavak euroatlanskog puta.
Kako piše u saopštenju, Plenković se saglasio sa ocjenom da je organizovanje predsjedničkih i nakon toga parlamentarnih izbora ključno za Crnu Goru.
"Uz ocjenu da je najava kompletiranja Ustavnog suda dobra vijest, naglasio je da je ambicija Crne Gore ka Evropi sasvim čista, da smo daleko odmakli i da bi se trenutno usporen proces pristupanja nakon uspostavljanja stabilnosti i uz proevropsku vladu mogao ponovo dinamizirati. Povratak iz trenutnog imidža disfunkcionalnosti u reformski orjentisan imidž je ono što Hrvatska dobrosusjedski poručuje Crnoj Gori. Sagovornici su se saglasili o odličnim odnosima dvije zemlje", dodaju.
Sastanak i sa Dejmonom Vilsonom
Iz Službe za informisanje Predsjednika Crne Gore navode da je Đukanović imao sastanak i sa predsjednikom i izvršnim direktorom Nacionalne zadužbine za demokratiju Dejmonom Vilsonom.
Kako piše u saopštenju razgovor je u potpunosti bio posvećen prilikama na ZB i izgledima za stabilizacijiu regiona.
"Podijeljena je zabrinutost prilikama u regionu, kontinuiranom pogoršanju uz ocjenu da je stanje danas gore nego prije šest ili sedam godina. Podijeljena je i bojazan da ZB u uslovima tektonskih promjena u Evropi nakon ruske agresije na Ukrajinu ostaje zaglavljen i propušta priliku za skoriju stabilizaciju. U tom kontekstu razgovarano je i o Crnoj Gori, uzrocima koji su doveli do disfunkcionalnosti institucija i izražen optimizam da će Crna Gora iako u teškim uslovima i pod dominantnim uplivom trećih strana uspjeti da nađe izlaz, povrati normalnost i opet bude pouzdan partner", navodi se u saopštenju.
Bonus video:
