Na predsjedničkim izborima zakazanim za 19. mart trebalo bi, kako sada stvari stoje, da se takmiči makar šest kandidata. Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je sinoć aktuelnog šefa države i svog lidera Mila Đukanovića, dok su Demokrate objavile kandidaturu svog čelnika Alekse Bečića.
Predsjedničke kandidature zasad su potvrđene samo jednom od lidera Demokratskog fronta (DF) Andriji Mandiću i poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) Draginji Vuksanović Stanković.
Predlog lidera Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića za učešće na izborima vraćan je na doradu. Kandidaturu je juče predao Željko Matijašević, a najavio je i zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović.
Glavni odbor (GO) DPS-a jednoglasno je sinoć podržao predlog Predsjedništva stranke da Đukanović bude predsjednički kandidat. Prethodno su svi opštinski odbori takođe jednoglasno predložili šefa stranke uprkos njegovim ranijim porukama o potrebi podmlađivanja partije. Takođe, Đukanović je, kako su “Vijesti” pisale, na sastanku sa dijelom partijskog rukovodstva prije 20-ak dana, poručio da mladi lideri treba da preuzmu odgovornost u susret predsjedničkim izborima, i u tom kontekstu pominjao potpredsjednika DPS-a Ivana Vukovića kao potencijalnog kandidata.
Đukanović će na izborima zakazanim za 19. mart pokušati da se domogne trećeg predsjedničkog mandata. U prvom je bio od 1998. do 2002. godine, dok mu drugi, aktuelni, teče od 2018.
Predsjednik je prvi put postao nakon što je na izborima 1997. godine porazio tada stranačkog kolegu Momira Bulatovića, nakon čega je i preuzeo kontrolu nad DPS-om. Drugi put, 2018, pobijedio je šest protivkandidata, osvojivši preko 180.000 glasova (53,9 odsto).
Kandidati DPS-a pobjeđivali su inače na svim predsjedničkim izborima od obnove nezavisnosti 2006.
Osim predsjedničke, Đukanović je obavljao i premijersku funkciju, i to u sedam mandata. Prvi put početkom devedesetih, sa 29 godina, kao u to vrijeme najmlađi premijer u Evropi.
Iako se s najviših državnih funkcija povlačio u tri navrata, na po dvije godine, Đukanović nikad nije odlazio sa čela DPS-a, na kom se nalazi od 1998.
Đukanović je prije nekoliko dana, govoreći o tome zašto DPS nije bio odredio kandidata, rekao da je trideset godina u političkom životu Crne Gore, i da onaj ko radi jedan posao tri decenije ima pravo da se “osjeti umornim i ima pravo na rezon da bi možda i za društvo bilo bolje da tu bude novi kandidat”.
Novom kandidaturom potencijalno se može otvoriti pitanje ustavnosti Đukanovićevog trećeg mandata, s obzirom na to da je Ustavom propisano da isto lice može biti šef države najviše dva puta. Međutim, “olakšavajuća okolnost” u tom slučaju može biti to što je Đukanović prvi mandat obavljao kad je Crna Gora bila dio SRJ.
Pitanje trećeg mandata otvoreno je prije deset godina prilikom kandidature Filipa Vujanovića (DPS).
Bečić ide prvi put
Aleksa Bečić ima 36 godina i prvi put ulazi u predsjedničku trku. Kada su u pitanju visoke funkcije u državi, bio je na poziciji šefa parlamenta, sa koje je smijenjen u februaru 2022. godine u paketu sa Vladom Zdravka Krivokapića.
Iako primjedbe na njegov rad u Skupštini suštinski nije bilo, bio je kolateralna šteta dogovora o formiranju novog saveza GP URA-DPS- SNP i manjinskih stranaka.
Bečić je na čelu parlamenta proveo 16 mjeseci.
Za predsjednika Demokrata izabran je odmah po osnivanju partije 2015. godine. Godinu ranije, kao funkcioner Socijalističke narodne partije (iz koje su iznikle Demokrate), bio je nosilac liste na lokalnim izborima u Podgorici pod nazivom “Mladost. Mudrost.
Hrabrost”, kada je ta stranka osvojila osam mandata i bila treća po snazi u lokalnoj skupštini.
Na parlamentarnim izborima 2016. Bečić je izabran za poslanika u Skupštini, kao i četiri godine kasnije. Za lidera Demokrata reizabran je 2019.
Do sada se nije okušavao u predsjedničkoj trci, a u ovoj će učestvovati pod sloganom “Časti mi”.
Nikšićanin Željko Matijašević je juče ispred grupe građana predao kandidaturu za predsjednika Crne Gore. Matijašević je zajedno sa Rankom Radulovićem uhapšen krajem januara po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću zbog napada na advokata Srđana Lješkovića. Raduloviću je tada na teret stavljeno krivično djelo - ugrožavanje sigurnosti, na štetu Lješkovića, a Matijaševiću isto krivično djelo izvršeno putem pomaganja.
Kandidature za predsjedničke izbore se mogu podnositi do 26. februara, do ponoći.
Prema Zakonu o izboru predsjednika, ako nijedan kandidat ne dobije više od polovine važećih glasova birača, održava se drugi izborni krug za 14 dana. U njemu učestvuju dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.
Predsjednik se bira na pet godina.
Daniloviću do nedjelje rok da dopuni kandidaturu
Nakon što je lider Ujedinjene Goran Danilović juče saopštio da je neko izbrisao potpise koje je predao uz kandidaturu za predsjednika, Državna izborna komisija odlučila je da tu dokumentaciju uputi Specijalnom državnom tužilaštvu.
Danilović je juče rekao da je nakon uvida u DIK-u utvrdio da je neko brisao podatke sa njegovih obrazaca, čineći 316 nevalidnim. Prethodno je DIK u srijedu utvrdio da nedostaje 2.269 validnih potpisa za kandidaturu Danilovića. Njemu je ostavljen rok od 48 sati da otkloni nedostatke.
Iz UCG su “Vijestima” rekli da taj rok počinje od juče popodne, kada su dobili rješenje DIK-a. “Imamo 48 sati i stići ćemo. Važno je da je prevara razotkrivena. Očekujemo od DIK-a da podnese krivičnu prijavu SDT-u, a ukoliko to ne učini, ja ću to uraditi”, rekao je Danilović “Vijestima”.
Vuković: Pobjeda Đukanovića vratiće Crnu Goru na evropski put
Potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković poručio je da će pobjeda lidera te stranke i aktuelnog predsjednika države vratiti Crnu Goru na evropski put.
”Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 1997. godine trasirala je evropski put Crne Gore. Njegova pobjeda na predstojećim izborima vratiće Crnu Goru na taj put. Predsjednik slobodne, građanske i moderne Crne Gore, prve naredne članice EU, naš predsjednik, Milo Đukanović”, napisao je Vuković na Tviteru.
Potpredsjednica DPS-a Sanja Damjanović kazala je da je Đukanović evropski kandidat, državnik i lider koji je “uvijek imao razumijevanje za razvoj nauke i brojne humanitarne inicijative”. “Danas, više nego ikada, trebamo stabilnost, sigurnost i evropsku budućnost Crne Gore za generacije koje dolaze”, navela je ona na Tviteru.
Bečić: Spreman sam da se borim za našu budućnost
Bečić je nakon sinoćnje sjednice Glavnog odbora stranke, naveo da je kao predsjednički kandidat spreman da se bori za svoju zemlju i narod: “Spreman sam da se borim za našu čast, slobodu, državnosti i jedinstvo. Spreman da se borim za našu budućnost, sve vjere i nacije. Vjerujem da ćemo mi, protivnici bivšeg režima, biti posljednji narod koji se branio od svog predsjednika”.
On je rekao da se samo zajedno može stvoriti bolja budućnost: “Zato vas pozivam da mi se pridružite u ovoj borbu za našu zemlju, narod i budućnost”, rekao je Bečić.
On je obećao da će obnoviti čast u politici i pobijediti svađe i obmane. “Obećavam da ću voditi ovu zemlju s integritetom, čašću i karakterom”, poručio je Bečić.
Bonus video:
