Nakon što je juče i formalno deblokiran jer je troje novih sudija počelo da radi, Ustavni sud (US) će najprije odlučivati o izbornim sporovima, a zatim o predmetima za koje ranije nije bilo većine da se donesu odluke, potvrđeno je “Vijestima”.
U tom sudu, prema zvaničnim informacijama “Vijesti” iz te institucije, ima 27 žalbi na izborni proces. Među njima su i one zbog kojih Izborna komisija Glavnog grada ni nakon četiri mjeseca od izlaska na birališta nije proglasila konačne rezultate. Žalbe su podnijete i u vezi izbora u Plavu, Pljevljima, Kolašinu....
Već danas sekretarka Ustavnog suda podijeliće sudijama te žalbe, a po proceduri oni bi zatim za kompletiranje predmeta trebalo da se obrate Državnoj izbornoj komisiji. Ona je dužna da 24 sata odgovori Sudu, koji nakon toga u roku od 48 sati treba da donese odluke.
To je procedura propisana Zakonom o Ustavnom sudu, koja je trebalo biti ispoštovana već krajem oktobra po okončanju lokalnih izbora u više opština, uključujući Glavni grad. Međutim, kako US nije imao kvorum za odlučivanje oni su tada obavijestili DIK da će to učiniti kada se stvore uslovi.
A to je, kako je “Vijestima” zvanično potvrđeno iz Suda, od juče. Troje novoizabranih sudija juče je došlo na posao i održana je prva plenarna sjednica. Ustavni sud sada ima šest sudija i nedostaje još jedan.
”....Danas je održana Prva plenarna sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj su novoizabrane sudije, između ostalog, upoznate sa dosadašnjim radom Ustavnog suda i prioritetima u radu. U skladu sa odredbama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i Poslovnikom Ustavnog suda Crne Gore na narednim sjednicama će se odlučivati o izbornim sporovima, po žalbama koje su ranije predate Ustavnom sudu”, navodi se u odgovoru iz kabineta predsjednika Budimira Šćepanovića.
”Vijesti” su pitale koji će predmeti biti prioritetni u radu tog suda.
U istim odgovorima navodi se da Sud trenutno ima u radu 2826 predmeta po svim nadležnostima. Od toga je, kako kažu u odgovorima, 2512 u postupku odlučivanja po ustavnoj žalbi, 285 u postupku odlučivanja za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim dokumentima i postupku odlučivanja ocjene saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom.
”Jedna je u postupku odlučivanja da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav i jedna u postupku odlučivanja o sukobu nadležnosti i 27 u postupku odlučivanja o izbornim sporovima,” navodi se u odgovoru iz kabineta predsjednika US.
Slučaj predsjednika Mila Đukanovića i njegovog političkog odnosa prema ustoličenju mitropolita Mitropolije crngorsko-primorske na Cetinju 2021. već je bio na dnevnom redu US, ali odluka nije donijeta jer su glasovi bili podijeljeni, odnosno nije bilo četiri glasa neophodna za odluku.
Sudija izvjestilac je Milorad Gogić smatrao je da je Đukanović povrijedio Ustav kada je u avgustu 2021. komentarisao ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju, međutim za to je na sjednici glasao samo on, dok je troje kolega bilo protiv. Gogićev predmet će ponovo na plenum, “Vijestima” je ranije nezvanično rečeno da će on to zatražiti čim se stvore uslovi za rad.
U tom redu su i drugi slučajevi u kojima nije bilo potrebne većine za odlučivanje, poput inicijativa o ustavnosti izmjena Zakona o penzionom osiguranju, odnosno odredbi na osnovu kojih su pojedine sudije poslate u penziju. Taj predmet će zadužiti neki drugi sudija jer je raniji izvjestilac Miodrag Iličković otišao u penziju.
S obzirom na to da je i troje novih sudija birano na osnovu partijskih saglasnosti, otvara se dilema da li bi moglo doći do blokade u odlučivanju, kada su u pitanju neki kontroverzni slučajevi, a što u US nije svakako izuzetak.
Advokat Veselin Radulović očekuje da će sudija odlučivati u skladu sa integritetom.
”Pored izbornih žalbi koje treba odmah riješiti kako bi se mogli proglasiti konačni rezultati lokalnih izbora, pred Ustavnim sudom je zadatak da u najkraćem roku da ocjenu saglasnosti sa Ustavom nedavnih izmjena Zakona o predsjedniku CG, ali i riješi veliki broj ustavnih žalbi. Mislim da je neprimjereno unaprijed predviđati blokadu u odlučivanju i nadam se da će svaki sudija odlučivati isključivo po Ustavu i zakonu, odnosno da niko od njih neće dozvoliti takvo lično i profesionalno poniženje da bude siguran glas bilo koje partije”, rekao je on “Vijestima”.
Sudeći po biografijama kandidata, protežiranju u političkim pregovorima tokom izbora i činjenici da su neki od sudija dobijali kredite i stanove od Vlade Duška Markovića, odnos snaga bi mogao biti 3:3.
Zato je, kažu izvori “Vijesti”, važno ko će biti izabran za još jedno upražnjeno mjesto i zbog čega DPS i Bošnjačka stranke ne podržavaju Faruka Resulbegovića. Iza tužioca iz Ulcinja je dio albanskih stranaka i sam premijer Dritan Abazović, pa je jasno da on neće biti “siguran glas” za DPS koji je donedavno držao pod kontrolu i odluke Ustavnog suda.
Skupština će se o Resulbegoviću izjasniti najranije za mjesec dana, a za njegov izbor je potrebno 49 glasova poslanika, kojih trenutno nema dovoljno - jer nedostaju dva. Predsjednik DUA Mehmet Zenka iako Ulcinjanin i lider albanske partije do sada se nije izjasnio kako će glasati, a on je do sada uglavnom vodio politiku u skladu sa onom DPS-a.
I Andrija Popović (Liberalna partija), koji je dio kluba SDP-a, mogao bi imati odlučujuću riječ, ali ni on na Ustavnom odboru nije podržao ulcinjskog tužioca.
HRA: Poražavajuće da se poželjne karakteristike sudija svode na nacionalnu pripadnost
Akcija za ljudska prava (HRA) juče je ocijenila da bi trebalo kompletirati Ustavni sud kako se ne bi zakomplikovalo odlučivanje. U saopštenju su naveli da je Skupština bila dužna da izabere i četvrtog kandidata i tako obezbijedi da taj sud ima Ustavom propisanih sedam sudija i da u svakom slučaju može da donese odluku. Paran broj sudija – šest, navode, to ne obezbjeđuje, jer je moguće da glasovi budu podijeljeni, i da se ne postigne većina potrebna za odlučivanje.
“Ovakvo stanje može da zakomplikuje odlučivanje o eventualnim izbornim žalbama u vezi sa glasanjem na predsjedničkim izborima,” navode.
Povezani članci
HRA upozorava da, kako navode, postoji velika mogućnost da Resulbegović ne bude izabran ni u drugom krugu. Ako ne dođe do izbora, podsjećaju, Ustavni sud će morati da pokrene novi postupak izbora sudije koji će trajati najmanje mjesec dana.
”Žalimo što Bošnjačka stranka nije podržala kandidata za sudiju Ustavnog suda koji pripada albanskoj nacionalnoj manjini. Ni u Ustavnom sudu, kao ni u Vrhovnom sudu Crne Gore do sada nije bilo sudije ili sutkinje iz albanske nacionalne manjine, dok je Bošnjaka bilo. Ova činjenica je dodatno govorila u prilog izboru pripadnika druge manjine u Ustavni sud, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu koji nalaže da poslanici prilikom izbora i tu karakteristiku nacionalne pripadnosti treba da imaju u vidu,” piše u saopštenju.
Dodaju kako je poražavajuće da se poželjne karakteristike sudija Ustavnog suda svode na nacionalnu pripadnost i naklonost političkim partijama. “U postupku izbora nije se čula bilo kakva primjedba na stručnost kandidata Resulbegovića, koja je glavni kriterijum za izbor,” piše u saopštenju HRA.
Bonus video:
