Ako ne uspije da formira vladu, Miodrag Lekić razmatra mogućnost da predloži Skupštini formiranje tehničke vlade koja bi spremila izbore. Međutim, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” lider GP URA i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ostaje pri ranijem stavu da je najbolje rješenje rekonstrukcija njegovog kabineta, koji bi funkcionisao do redovnih parlamentarnih izbora 2024. godine.
”Ako ne bude političkog konsenzusa o političkoj vladi kojoj primarno i iskreno težim i dajem konkretan doprinos, moja dužnost je da sagledam i mogućnost predlaganja tehničko-izborne vlade ograničenog trajanja i mandata koju bih predložio parlamentu”, rekao je lider Demosa i mandatar “Vijestima” odgovarajući na pitanja da li su završene konsultacije o novoj vladi.
Pitanje je bilo i da li mu je prihvatljiva ponuda Abazovića da on ostane premijer, a da u Vladu uđe Demokratski front, te da li Lekić ima neka druga rješenja ako ne bude dogovora sa aktuelnom većinom.
”Iako se radi o posljednjoj varijanti, ne bez argumenata i šireg društvenog interesa, u ovom trenutku su na stolu mogućnosti formiranja političke vlade na osnovu narodne volje sa izbora 2020. Dakle, radi se o postupku, i to sa očiglednim zakašnjenjem, na onome što je trebalo uraditi prije dvije godine”, dodao je on.
Na osnovu novih odredaba Zakona o predsjedniku, Lekić je od Skupštine dobio mandat za sastav Vlade i rok za to je 16. mart.
On je nedavno kazao da su pregovori o formiranju nove Vlade nastavljeni, ali da ne idu očekivanom dinamikom, jer ih koče GP URA i SNP. Obije partije i javno se zalažu za rekonstrukciju postojeće Vlade.
Više izvora “Vijesti” reklo je juče da parlamentarna većina traži način da izbjegne raspuštanje Skupštine nakon 16. marta, pa se na sastancima lidera razgovara o više opcija - nova vlada, tehnička, a pominje se i rekonstrukcija postojeće.
Jedan od sagovornika “Vijesti” rekao je da je GP URA nuđeno da u Lekićevoj vladi zadrži sva sadašnja ministarska mjesta, a da Abazović bude potpredsjednik i koordinator bezbjednosnih službi. Međutim, njima je to neprihvatljivo i insistiraju na aktulenoj vladi. Funkcioneri GP URA juče nijesu odgovarali na pozive “Vijesti”.
Rasplet ove situacije očekuje se tokom sljedeće sedmice a predlog bi zatim trebalo brzo da se nađe u proceduri Skupštine. Prema Poslovniku parlamenta, sjednice redovnog zasjedanja, koje je počelo juče, zakazuju se najmanje 15 dana prije održavanja sjednice, ali predsjednica Danijela Đurović može je sazvati i u roku kraćem od sedam dana - na osnovu dogovora na kolegijumu.
Iz DF-a juče nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li im je prihvatljiva ponuda Abazovića o rekonstrukciji vlade koju je iznio na sastanku sa Lekićem početkom ove sedmice. Navodno, u toj varijanti bi Abazović zadržao poziciju premijera, a Lekić bi bio ministar vanjskih poslova, dok bi DF ušao u Vladu.
”Sada smo u pobjedničkoj kampanji za predsjedničke izbore. Ako bude nekih novih momenata u vezi sa vladom, obavijestićemo javnost”, rekao je “Vijestima” poslanik DF-a Jovan Vučurović.
Iz kabineta predsjednika države nijesu odgovorili na pitanje “Vijest” da li će Đukanović raspustiti Skupštinu nakon isteka rokova za formiranje nove vlade. On je u subotu, nakon predaje kandidature za predsjednika, novinarima rekao da “ne bi trčao s tim”.
”Razne su kontroverze u vezi sa Zakonom o predsjedniku. Treba vidjeti šta su ustavne odredbe, a šta odredbe kontroverznog Zakona o predsjedniku. Ostavljam sebi još malo vremena da pogledam kompatibilnost ustavnih i zakonskih rješenja. Moja je obaveza da beskompromisno poštujem Ustav”, kazao je.
Miodrag Lekić je odgovarajući na pitanja “Vijesti” rekao da će konsultacije o novoj vladi biti završene u roku koji predviđa zakon. “Nakon toga ću javno sumirati bilans, konkretan rezultat i mogući institucionalni nastavak. Ili nemogućnosti formiranja vlade, što se takođe dešava u demokratskim državama”, kazao je.
Lider Demosa je dodao da je u proteklom periodu nastojao, kako je rekao, moguće suprotno dominantnoj praksi ovdašnje politike, da djeluje bez ličnog eksponiranja i medijskog protagonizma.
”U ovoj fazi sam dužan i da poštujem činjenicu o javnoj primarnosti redovnih predsjedničkih izbora. Dakle, opredijelio sam se za ozbiljan rad, a sasvim sigurno, bez uplitanja vanustavnih faktora, bilo stranih bilo domaćih. I tako će, to tvrdim, ostati do kraja mog mandata”, poručio je.
Kazao je i da je nakon eksperimenata “apostolske” i “tehničke” vlade shvatio da treba formirati političku vladu na osnovu rezultata izbora i izbornih obećanja. To je, podsjeća, jedini poznati postupak u demokratskim društvima.
”U ovoj fazi, kada sve ulazi u završni dio, postoji nekoliko varijanti, pa i novih ponuda, koje će biti vrlo brzo, ne samo sumirane, već i sagledane od svih - koliko su one realne i prihvatljive”, rekao je Lekić “Vijestima”.
“Neki ranije težili tome da vlast bude doživotni miraz”
Lekić navodi da tokom razgovora sa predstavnicima stranaka nije nikoga ubjeđivao u nešto, “još manje nekoga molio za nešto”, insistirajući na jasnim stavovima i javnoj odgovornosti.
”Razumije se, nije sve u mojim rukama, već je, u formalo-tehničkom smislu, determinirajući faktor za moguće formiranje nove vlade postojanje većine u parlamentu, odnosno najmanje 41 poslanika. Makar to bio bitan uslov, rekao bih i da meni to nije jedini i apsolutan cilj. Najmanje slika formirane vlade kao dobijenih i podijeljenih miraza. Znamo dobro da su neki ranije težili da vlast bude po mogućnosti neki oblik doživotnog miraza”, rekao je Lekić.
Bonus video:
