Ekspert za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović očekuje da u novom slučaju zloupotrebe ličnih podataka uoči predsjedničkih izbora, tužilaštvo neće čekati pet godina i da će se dobiti konkretni rezultati.
On je, povodom žalbi građana da su njihovi potpisi falsifikovani, a lični podaci zloupotrijebljeni, podsjetio na sličnu situaciju uoči predsjedničkih izbora 2018. godine.
"Tada smo imali pritužbe građana da su im podaci zloupotrijebljeni, što od NVO, što od samih građana, oko 1.140 podnijetih pritužbi Tužilaštvu. Tužilaštvo je nakon toga saopštilo da je postupak u izviđaju, a nakon pet godina nemamo nikakav rezultat o postupanju Tužilaštva. Nadam se da ovog puta nećemo doći u situaciju da čekamo pet ili više godina kako bismo provjerili šta se desilo u ovom konkretnom slučaju te da ćemo imati konkretan rezultat koji će se ogledati u zaštiti građana od zloupotrebe njihovih ličnih podataka i falsifikovanja potpisa", rekao je Lacmanović "Vijestima".
Povezani članci
Nekoliko čitalaca javilo se "Vijestima" tvrdeći da su njihovi potpisi falsifikovani u svrhu podrške predsjedničkom kandidatu influenseru Jovanu Raduloviću Jodžiru. Kao dokaz dostavili su fotografije web stranice (screenshot) na kojoj je prikazano da su dali podršku Raduloviću.
Lacmanović je podsjetio da je ranije upozorio šta se može desiti.
On je, naglašavajući ironiju, rekao da "ima utisak da se prašina digla ni oko čega".
"Ocjenjujem da se radi o građanima koji su se pokajali što su dali potpise jednom od kandidata za šefa države i da na ovaj način žele da pokušaju da isprave grešku koju su napravili jer kako drugačije tumačiti njihove komentare i kako im vjerovati ako je Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) već prije nekoliko dana na prvu loptu konstatovala da se ne radi ni o kakvom kršenju Zakona o zaštiti podataka o ličnosti jer su građani putem društvenih mreža dali saglasnost za obradu svojih ličnih podataka. Pretpostavljam da će čitaoci prepoznati moju ironiju", rekao je Lacmanović koji je bivši član Savjeta AZLP.
Podsjetio je na svoje ranije reagovanje kada je Radulović predao kandidaturu poslije najave da će to uraditi tako što će mu građani dostavljati lične podatke preko društvenih mreža, a on će ih unositi i potpisati, "jer mu je teško da do nijh dođe zbog kiše koja je tih dana padala u Podgorici".
"Tada sam ocijenio da se radi vjerovatno o zlouoptrebi ličnih podataka, a ne o saglasnosti lica čiji se podaci obrađuju. Naravno, ako su građani, a kako se ispostavlja da u velikom broju to nije bio slučaj, davali svoju suglasnost preko društvenih mreža, to bi mogla biti zakonita obrada ličnih podataka. Izrazio sam i tada sumnju da će prije biti da g. Radulović lične podatke koristi iz nekih od baza koje su mu dopstupne i na taj način ih zloupotrebljava kako bi ostvario svoj cilj, a to je predaja predsjedničke kandidature. Takvog stava bez ikakvog nadzora i provjere nijesu bili ljudi u AZLP, zbog toga mislim da bi, u najmanju ruku morali snositi određenu vrsti odgovornosti. Ono što je takođe jako bitno je da se utvrdi koje je baze podataka koristio Radulović, a koje su mu bile dostupne da bi došao do potrebnih informacija koje su mu potrebne za predsjedničku kandidaturu", kazao je on.
Ukazao je da član 10 Zakona o biračkom spisku, kojim je propisano koji su to podaci koje sadrži birački spisak, ne sadrži sve podatke koji su potrebni za predsjedničku kandidaturu.
"Ovo bi moralo da znači da nije koristio samo podatke iz biračkog spiska ili jedne baze nego iz više. Pojavile su se u javnosti informacije da su g. Radulovića novinari primijetili kako silazi sa sprata gdje su prostorije jedne političke partije što bi moglo da implicira da je ta partija iz svojih baza podataka dala lične podatke građana g. Raduloviću, jer ta partija ih je mogla imati na način što ih je obrađivala ranije u slučaju lokalnih, parlamentranih ili predsjedničkih izbora", dodao je Lacmanović.
Ovdje se, kako je kazao Lacmanović, osim zloupotrebe ličnih podataka, radi se i o falsifikovanju potpisa, pa i jedno i drugo može da bude krivično djelo.
"Stvar je Tužilaštva kako će ga kvalifikovati. Imali smo sličnu apilikaciju 2018, ta aplikacija je bila mnogo lošija nego današnja jer je tražila samo matični broj, podatak koji kompromotivan i lako dostupan. Današnja aplikacija sadrži i traži broj lične karte što znači da je ipak kvalitetnija urađena. Do tih svih podataka nije baš lako doći, jer je broj lične karte mnogo manje kompromitovan".
On je kazao da ga nečudi što je AZLP "potrčala" da saopšti stav unaprijed o načinu na koji je Radulović prikupljao podatke građana, i na taj način ih obrađivao "iz prostog razloga da kada god saopšte određeni stav u posljednje četiri godine, to je na štetu građana".
"Podsjetiću na mišljenje dato Nacionalnom kordinacionom tijelu, ukazaću i na to da su prećutali kada je Državna izborna komisija (DIK) nezakonito tražila od susjedne Srbije podatke o građanima (Andrija Mandiću i (Milojko) Spajiću i kada su ih dobili na protivpravan način i to obradili, nijesu po službenoj dužnosti a mogli su, preduzeli aktivnosti da izvrše nadzor i zatraže shodno članu 71 Zakonu o zaštiti podatak o ličnostu, barem privremenu obustave obrade ličnih podataka za Spajića i Mandića. Takođe su imali mogućnost da narede brisanje protivpravno obrađenih podataka".
Lacmanović smatra da su morali da, kada je DIK dobila te podatke, zatraže da preduzmu zakonom predviđene nadležnosti kako DIK ne bi te podatke, koje je je protivpravno pribavila i obradila, dostavila MUP-u.
"Oni su najavili nadzor tako što su podatke dostavili MUP-u, a dostava je i obrada ličnih podataka. Ni dan danas ne znamo ishod tog nadzora, a postavlja se i pitanje koja je svrha i kakav može biti krajnji rezultat njihovog nadzora kada su ti podaci objavljeni i dostavljeni MUP-u. Zbog toga pozivam AZLP da se što manje oglašava i preduzima postupaka, u cilju zaštite građana, kako bi ipak mi znali na koji način da preduzmemo akrivnosti u cilju zaštite svojih prava. Ovako ponašanje AZLP ne čudi imajući u vodu da su oni koji su sastavili manjinsku vladu, dali u stoprocentno vlasništvo ovako značajnu instituciju DPS-u".
Partije prekoračile zakonska ovlašćenja
Lacmanović je podsjetio i na to pojavu da političke partije kontaktiraju i traže od građana izjašnejnja na pitanja koja postavljaju.
"Tom pitanju bi se moglo prituspiti iz dva ugla, a to je da li se radi o anonimnoj anketi, metodi slučajnog uzorka - u tom slučaju se ne bi radilo o zloupotrebi ličnih podataka građana. Ili ciljano - da znaju koga zovu i zbog čega, u tom slučaju bi se radilo o zloupotrebi ličnih podataka. Tačno je da Zakon o elektronskim komunikacijama predviđa univerzalni imenik kojim su naši brojevi telefona javno dostupni, ako ih nijesmo zaštitili. Ali još više je tačno i precizno da svrha podataka koji se prikupljaju u univerzalni imenik nije ova za koju ih koriste političke partije i predsjednički kandidati. A još manje je namjena. Političko opredjeljenje je posebna kategorija ličnih podataka, koji se na posebna način označavaju i štite".
Lacmanović upozorava da traženje od građana, odmah saopštavajući njihovo ime i prezime, da saopšte svoj stav o određenom kandidatu, jeste obrada ličnih odataka.
"Ako se izjasnimo, saopštili smo svoj politički stav. A ako odbijemo, takođe smo na neki način saopštili političku ocjenu o nekom predsjedničkoim kandidatu. Bojim se da su političke partije prekoračile zakonske mogućnosti i ovlašćenja na način što ne rade anketu metodom slučajnog uzorka nego koriste podatke iz univerzalnog imenika koji nijesu u tu svrhu i namjenu prikupljeni i da znajući koga zovu od njih traže da saopšte politički stav", dodao je Lacmanović.
Bonus video:
