Podrška partija nekome od predsjedničkih kandidata više je stvar marketinga nego što će realno uticati na njihove rezultate, što, međutim, nije slučaj za manjinske nacionalne zajednice čiji glasovi mogu biti ključni, smatraju sagovornici “Vijesti”.
Većina partija koja nije ušla u izbornu trku 19. marta, odlučila je da podrži nekog od sedmoro kandidata. Manjinske partije su se dominantno opredijelile za aktulenog šefa države i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, a nakon njega najveću podršku ima Jakov Milatović, koga je predložio Pokret Evropa sad, a uz njega ostale slične političke i građanske liste.
Profesorica na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović vjeruje da će lideru DPS-a koji, kako navodi, ima veći rejting među građanima u odnosu na partiju, može biti presudna podrška i glasača manjih stranaka. Novinar Nikola Marković, takođe smatra da će manjinske nacionalne zajednice imati “veliki uticaj na terenu”, dok analitičar Edin Smailović dodaje da bi Bošnjaci mahom glasali za Đukanovića i bez poziva Bošnjačke stranke (BS).
Đukanovića su podržali BS, albanske partije Demokratska unija Albanaca (DUA) i Demokratska partija (DP), zatim Hrvatska građanska inicijativa (HGI), Demokratske partije Roma i Crnogorska partija Muslimana. Osim manjinskih partija, on uz sebe ima i Socijaldemokrate (SD), višegodišnje partnere na državnom nivou, ali i u nekim opštinama.
Kada su u pitanju nacionalne partije Albanaca, Albanski forum pozvao je birače da sami odluče, dok Forca još nije odlučila iako je njihov lider Genci Nimanbegu više puta rekao da bi lično podržao kandidatkinju Draginju Vuksanović Stanković (SDP).
U Forumu su stranke koje su pobijedile na lokalnim izborima u Tuzima, čiji je predsjednik Opštine Nik Đeljošaj koji je i bio na čelu liste.
Kada je u pitanju ta opština lokalni pokret za Tuzi stao je, kako su objavili, uz Vuksanović Stanković. Taj pokret i SDP zajedno su nastupili na nedavnim izborima.
Jakova Milatovića (Pokret Evropa sad) podržali su CIVIS i Stranka pravde i pomirenja (SPP), partije koalicioni partneri GP URA. Podršku mu je dala i Jugoslovenska komunistička partija, Alternativa, Demohrišćanski pokret, pokret Biram Bar i dio saveza “Ne damo Nikšić”, zatim Novska lista. Javnu potporu Milatoviću je juče dao i bivši šef, nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić u čijoj je vladi on bio ministar za ekonomski razvoj.
Jedna od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić (DF) dobio je podršku Socijalističke narodne partije (SNP), Srpskog nacionalnog savjeta, Prave Crne Gore i Slobodne Crna Gora.
Uz kandidata Demokratske Crne Gore Aleksu Bečića stao je Građanski pokreta URA, Grupa građana “Novi pobjeđuje”, Plenum 083 i dio Pokreta “Ne damo Nikšić”.
Predsjednički izbori zakazani su za nedjelju, a kandidati su i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i kandidat grupe građana Jovan Radulović.
Profesorica na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović za “Vijesti” kaže da sa jedne strane, crnogorsku političku kulturu karakteriše snažna partijska disciplina i očekivati je da se i članstvo i birači rukovode pozivima njihovih čelnika da podrže određene kandidate.
”Međutim, partije koje nemaju svoje kandidate na ovim izborima, najčešće su partije koje imaju relativno malu podršku kod građana i u tom smislu ne mogu uticati na sam ishod izbora. Tako vjerujem da to što je URA pozvala birače da glasaju Bečića, ne može uticati da on ostvari i malo bolji rezultat”, ocijenila je ona.
Međutim, kako je dodala, vjeruje da će Đukanoviću značiti svaki glas.
”U momentu kada DPS u kontinuitetu gubi povjerenje kod svojih birača, vjerujem da će podrška drugih, pa čak i manjih partija Đukanoviću značiti. Iako on ima veću snagu od same partije, jer i istraživanja pokazuju da očigledno ima veću podršku nego što je ima njegova partija, vjerujem da može biti presudna podrška i glasača manjih partija”, kazala je.
Novinar i direktor Radio-televizije Nikšić Nikola Marković ukazuje da su ovi predsjednički izbori dugačiji od ostalih jer se prvi put dešavaju u koliko-toliko slobodnoj atmosferi, i zato što kandidat DPS-a prvi put ne nastupa sa pozicija izvršne vlasti.
On je za “Vijesti” rekao da će sve to usloviti da građani glasaju više po svojoj savjesti nego po diktatu partije.
”Zato mislim da je podrška partija, lokalnih lista i pojedinaca više stvar marketinga koji ima za cilj da stvori utisak o snazi nekog kandidata, nego što će imati realnog efekta na terenu. Tu naravno izuzimam podršku manjinskih nacionalnih zajednica koje su i te kako uticale na razne izborne procese u našoj državi”, rekao je Marković.
Istoričar i kolumnista Edin Smailović smatra da je crnogorsko biračko tijelo već opredijeljeno da to teško može uticati na bilo kakav rezultat.
”Kada je u pitanju PR, mislim da je on značajniji jednim nego drugim kandidatima (u smislu podrške lokalnih lista i partija) i da to naravno zavisi od društvenog konteksta. Generalno, Bošnjačka stranka (BS) ima puno više glasača, i njihova podrška jeste značajna Đukanoviću, ali mislim da bi ti glasači svakako glasali Đukanovića i da se oni nisu tako jasno opredijelili”, rekao je Smailović “Vijestima”.
Komentarišući to što je Stranka pravde i pomirenja podržala Milatovića, on kaže da SPP još nije respektabilna po broju glasača, ali da je Jakovu Milatoviću ovo objektivno dobar marketinški potez.
”A SPP-u u slučaju da Milatović pobijedi”, dodaje.
Ne zamjeraju svi Đukanoviću ratne zločine
Smailović kaže da je podrška Ðukanoviću uslovljena činjenicom da se, na uslovno rečeno, drugom polu političke scene u Crnoj Gori nije desio otklon od podrške nasljeđu ratnih zločina.
”Ðukanoviću se sa tog pola ne zamjera što je bio dio te vlasti, nego što nije ostao na tim ideološkim i političkim posljedicama. Uostalom, tu se i krije odgovor zašto su ove naše podjele i danas ovako jake”, rekao je Smailović, odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje to što BS stoji uz Đukanovića bez obzira na na to što je bio dio vlasti koja je odgovorna za ratne zločine.
Bonus video:
