Sudbina popisa u rukama buduće vlade

Organizovanje popisa stanovništva na jesen, za kad ga je zakazala aktuelna Vlada, zavisiće od političke računice konstituenata buduće izvršne vlasti, ako ona bude formirana poslije junskih prijevremenih izbora. Ukoliko partijama bude odgovaralo novo odgađanje prikupljanja podataka od građana, nesumnjivo je da će raditi na tome.

To su poručili sagovornici “Vijesti” odgovarajući na pitanja očekuju li popis u planiranom periodu, te kako bi njegovo održavanje u godini predsjedničkih i vanrednih državnih izbora (prvi zakazani za danas, a drugi za 11. jun) uticalo na društveno-političke prilike u Crnoj Gori.

Popisivanje bi, prema odluci koju je Vlada donijela u februaru, trebalo da se obavi od 1. do 15. novembra.

Crnogorski Ustav i zakoni ne zabranjuju popis u izbornoj godini, ali neke međunarodne organizacije preporučuju da se ti događaji ne preklapaju.

Redovni termin popisa, koji se održava desetogodišnje, trebalo je da bude u 2021. godini, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Politička procjena

Direktorica NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović, navodi da će održavanje popisa na jesen zavisiti od političke procjene nove vlade, tj. onih koji će je, ako bude uspostavljena, činiti.

Kaže da bi popis mogao da se održi ako bi, nakon vanrednih izbora, mjesec kasnije Crna Gora imala konstituisan parlament, a do početka jeseni i novu izvršnu vlast.

”Ako se pretpostavi da će izbori biti u junu i da neće biti iznenađenja u vezi s tom okolnošću, to bi značilo da bi zemlja do početka jeseni mogla imati novu vladu, koja bi imala puni politički legitimitet. Za nama bi bilo vrijeme kampanja, a upravo ono se ne preporučuje kao pogodno za sprovođenje društveno bitnih procesa kakav je popis. Ukoliko bi zemlja ušla u period u kom institucije sistema imaju legitimitet, proistekao iz volje građana, nakon toga moglo bi se pristupiti organizovanju popisa”, objašnjava Mrdović za “Vijesti”.

Ekonomista i član pokreta Preokret Mirza Krnić, ocjenjuje da ako partijama bude odgovaralo da odgode popis i organizuju ga u trenutku kad mogu politički profitirati, ne sumnja da će one djelovati u tom pravcu.

”Njima je manje važno kako će se to odraziti na građane, koje čak sve manje i deklarativno pominju”, rekao je “Vijestima”.

Govoreći o tome šta bi prikupljanje podataka u izbornoj godini predstavljalo za političku i društvenu klimu u zemlji, Krnić podsjeća da Ekonomski komitet UN-a za Evropu predlaže da se vrijeme organizovanja popisa ne preklapa s važnijim političkim dešavanjima, kao što su kampanje za izbore, “jer stanovništvo može pomiješati ta dva događaja”.

”Što, da budem malo slobodniji u interpretaciji, može uticati na njihovu reakciju u tom procesu. Koliko smo mi u prilici da ispunimo ovaj preduslov, kako kvalitativno tako i suštinski, nek građani sami procijene”, napominje on.

Dok dio političkih aktera smatra da popisivanja ne bi trebalo da bude u novembru zbog političke i institucionalne krize, optužujući Vladu da je odluku o tome donijela kako bi “pobjegla” od izbora (koji su ipak raspisani u petak), drugi upozoravaju da se sakupljanje podataka više ne može odgađati.

Predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, saopštio je prekjuče da smatra da u državi ne postoje uslovi “pune društvene i političke stabilnosti” da se popis održi na jesen, i da bi ga stoga možda trebalo odgoditi do proljeća naredne godine.

”Aktuelna Vlada je, vjerovatno želeći da na taj način odgodi izbore do njihovog redovnog termina, zakazala popis u toku ove godine. Moguće je da se to tako i obavi, ali čini mi se da bi racionalnije bilo osloboditi ovu godinu od održavanja popisa i završiti izborne procese”, poručio je.

S druge strane, premijer Dritan Abazović tvrdi da Crna Gora na kraju 2023. mora imati podatke na osnovu kojih će kreirati javne politike, i da je to obaveza Vlade, koja nema veze s izborima.

Kako bez podataka voditi politike

Upitan zašto je popis važan, Krnić odgovara da država ne može voditi dugoročnu, prevashodno ekonomsku, socijalnu, obrazovnu i zdravstvenu politiku, ako ne zna koliko ljudi živi u zemlji, po gradovima, na selu, ako precizno ne sagleda unutrašnje migracione procese, strukturu domaćinstava, starosnu strukturu...

Dodaje da je moguće najvažniji odgovor koji popis treba da pruži onaj koji će ukazati na problem iseljavanja, kako bi znali koliko ljudi živi u Crnoj Gori, i kako bi se na osnovu toga kreirale politike.

”Imamo ogroman odliv, po pravilu onih koji najviše mogu, a da o tome nemamo realnu sliku osim pretpostavki ili izvedenih podataka. Trebalo bi, recimo, da znamo koliko podstanara imamo, kako bisno kreirali stambenu politiku. I tako redom. Sve to je otežano prikupljati u vremenu u kom politika nameće opterećenje ‘nacionalnog prebrojavanja’ kao suštinski jedinog važnog podatka. Popis treba da bude organizovan tako da se prikupe kvalitetni podaci, bez ikakvog pritiska u izjašnjavanju po bilo kom osnovu”, naglašava sagovornik.

Mrdović ocjenjuje da je popis prvenstveno važan zbog socijalno-ekonomske slike koju treba građanima da približi, i dodaje da bi nakon izbora trebalo da predstavlja redovnu stvar, pogotovu što država kasni s tim.

”Da dobijemo makar približne podatke koliko je porodica s licima s posebnim potrebama, koliko je socijalno ugroženih, koliko je samohranih porodica, koliko je naših građana i naše djece otišlo van zemlje ‘trbuhom za kruhom’, koliko je djece u siromaštvu, kakav nam je obrazovni sistem, gdje radimo, koliko imamo poljoprivrednika... Ovo sve pod pretpostavkom da se zaista žele prikupiti relevantni podaci o ekonomsko-socijalno-društvenoj slici zemlje”, navodi ona.

Direktorica ASP-a kaže da bez stvarne statistike ne možete znati gdje ste najranjiviji, a time ni krenuti naprijed.

”Kad znate gdje ste ranjivi, onda možete da preduzimate mjere da to promijenite. Naravno, jedno građanski osviješćeno društvo ne treba da bježi ni od pitanja nacije, vjere, jezika, jer osviješćenom građaninu nije bitno koje nacije ili vjere je neko, zato što on poznaje samo podjelu na pravedno i nepravedno, pošteno i nepošteno, on baštini civilizacijske tekovine i bori se za napredak i prosperitet svih članova društva”, podvlači Mrdović.

Nacija, vjera, jezik

Dio partija i civilnog sektora zahtijevao je da na popisu ne bude pitanja o naciji, vjeri i jeziku, obrazlažući to time što ona nisu definisana kao obavezna u mnogim evropskim državama, dok su pojedine tvrdile da u tome nema ništa sporno. Na kraju, ta pitanja biće dio popisne ankete.

Mrdović navodi da prikupljanje podataka u svakom uređenom društvu nije proces oko kog se “lome koplja”, već stvar potrebe tog društva. Međutim, kaže da je politika ta koja u Crnoj Gori “lomi koplja” zbog popisa, jer je to, prema njenim riječima, alatka da se nastave dugogodišnja trvenja na temu nacije, vjere, jezika...

”U razvijenim demokratijama ta pitanja nijesu presudna, ali ovdje služe da se građani godinama drže zarobljeni u ‘nacionalnim rovovima’ i da pozornost javnosti bude stalno okrenuta tome, a za to vrijeme mnogi iz politike i biznisa povezani s tim politikama postali su milioneri i s razvijenim biznisima, dok je dobar dio građana, upravo zaokupljenim nacionalnim i sličnim pitanjima, na ‘ivici žileta’ da ekonomski preživi”, ističe sagovornica.

Iz Uprave za statistiku (Monstat), prije mjesec su saopštili da će građani biti u obavezi da odgovore na sva pitanja.

”Na pitanja koja se odnose na etničko-kulturološke karakteristike imamo po Ustavu obaveznost odgovora, ali ima i lica koja ne žele da se izjasne, ali je i taj odgovor validan”, pojasnila je za TV “Vijesti” v. d. pomoćnice direktora za Sektor socijalnih politika u Monstatu, Snežana Remiković.

Na pitanje kakve su konsekvence neodržavanja popisa dvije godine, Krnić odgovara da su posljedice pomjeranja tog procesa već nastale, ali da su “u potpunom rastakanju sistema manje uočljive”.

”Sve nadležne institucije odluke donose na osnovu podataka od prije 12, a ne dvije godine. Koliko može skupa da bude odluka koja se donosi na osnovu zastarjelih, nasumičnih ili nekad netačnih podataka, teško je precizno kvantifikovati, ali tu fakturu će plaćati naša djeca”, upozorava on, dodajući da je aktuelna politika uspjela da nametne temu nacionalnog izjašnjavanja kao izvjesno jedino bitne stvari, a da je zapravo potrebno samo stvoriti ambijent da se ljudi slobodno izjasne o svakom pitanju, pa i tom.

Iz Monstata su poručili da će popis, čiju organizaciju oni pripremaju, sprovoditi nešto manje od 4.000 popisivača, i da će on sadržati oko 50 pitanja.

Mrdović: Prebrojavanje kritikuju oni koji godinama dijele građane

Đukanović je prekjuče, govoreći o popisu, izjavio da se taj događaj “na mjestima gdje se vodi ozbiljna državna politika”, doživljava kao “ozbiljan državni zadatak”, a na Balkanu kao proces u kom se prebrojavaju nacije i utvrđuje koja je brojnija.

Za Mrdović ta ocjena predstavlja hipokriziju.

”Ovdje ću primijetiti i da je krajnje licemjerno da s vodećih političkih adresa stižu poruke kako, zaboga, na Balkanu popis služi za nacionalno prebrojavanje, a te poruke dolaze upravo od onih koji godinama građanima nude politiku podjela i svađa, a ne ekonomskog prosperiteta”, navodi ona.