Spajić tužio DIK: Tvrdi da mu je povrijeđeno biračko pravo i da je diskriminisan

U tužbi se navodi da je DIK 18. februara donio rješenje kojim se ne utvrđuje kandidatura Spajića za izbor za predsjednika Crne Gore, i time povrijedio njegovo biračko pravo.

31602 pregleda 78 komentar(a)
Spajić, Foto: Pokret Evropa sad
Spajić, Foto: Pokret Evropa sad
Ažurirano: 24.03.2023. 15:06h

Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić predao je tužbu protiv države Crne Gore, odnosno Državne izborne komisije (DIK), zbog povrede biračkog prava i diskriminacije, potvrđeno je "Vijestima".

Iz DIK su "Vijestima" kazali da dokument nijesu dobili.

U tužbi, u koju su "Vijesti" imale uvid, navodi se da je DIK 18. februara donio rješenje kojim se ne utvrđuje kandidatura Spajića za izbor za predsjednika Crne Gore, i time povrijedio njegovo biračko pravo.

Povezani članci

18. Februar 2023.

DIK nije utvrdio kandidaturu Spajića

Kako se navodi u tužbi, DIK je u obrazloženju naveo da Spajić u formalnom smislu ispunjava sve uslove za kandidaturu za predsjednika Crne Gore, ali da iz dokaza dostavljenih od Republičke izborne komisije Srbije proističe da je on dan prije predaje kandidature odjavio prebivalište u Srbiji, i da je još državljanin druge države.

U tužbi se dodaje da je na taj način DIK postupio diskriminatorno prema Spajiću u odnosnu na druge predsjedničke kandidate, i da mu je tako povrijedio biračko pravo i prekoračio zakonom data ovlašćenja.

"Kako je Spajić ispunjavao sve Ustavom i zakonom predviđene uslove da bude kandidat za predsjednika Crne Gore, jasno je da mu je DIK povrijedio biračko (pasivno) pravo", kaže se u tužbi koju su podnijeli advokati Ilija Jokić i Danilo Ćulafić.

Oni su podsjetili da je Zakonom o izboru predsjednika Crne Gore propisano da DIK utvrđuje kandidature predsjedničkih kandidata.

"DIK nije imao pravo da odlučuje da li nekom određeno pravo priznaje ili ne, već samo da utrdi da li određeni kandidat ima pasivno biračko pravo, i isto isključivo iz dokaza koje zakon predviđa da se moraju dostaviti uz kandidaturu", navodi se u tužbi.

Dodaje se da svako drugo ponašanje predstavlja prekoračenje zakonom datih ovlašćenja, a posebno imajući u vidu pretpostavku istinitosti javnih isprava dostavljenih uz predlog za kandidaturu.

Bonus video: