Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije proglasio, niti vratio poslanicima na ponovno odlučivanje zakone usvojene nakon raspuštanja parlamenta iako su za to istekli rokovi propisani Ustavom.
To su “Vijestima” saopštili iz Kabineta predsjednice Skupštine Danijele Đurović, ocjenjujući da je šef države time prekršio najviši pravni akt.
Među propisima dostavljenim Đukanoviću nalazi se i izmijenjeni Zakon o lokalnoj samoupravi, koji je, s obzirom na to da je opet izglasan, predsjednik po Ustavu dužan da potpiše.
Navodeći da je parlament 20. marta usvojio više zakona (zasjedanje je započelo 6. marta, prije ukaza o raspuštanju), iz Kabineta predsjednice Skupštine kažu da su predsjedniku tog dana dostavili Zakon o lokalnoj samoupravi, a dan kasnije ostale akte. Među njima su zakoni o potvrđivanju izmjena multilateralnog sporazuma između Evropske zajednice i njenih država članica o uspostavljanju zajedničkog evropskog vazduhoplovnog područja, o potvrđivanju Sporazuma između Vlade i Vijeća ministara BiH o izgradnji međudržavnog mosta preko Tare, te o potvrđivanju Sporazuma između Vlade i Vlade Republike Koreje o ekonomskoj saradnji.
Oni podsjećaju da je Ustavom propisano da je šef države dužan da proglasi zakon u roku od sedam dana od usvajanja, odnosno u roku od tri dana ako je izglasan po hitnom postupku, ili da ga vrati na ponovno odlučivanje. Dodaju i da je u obavezi da proglasi ponovno usvojeni akt.
”Do današnjeg dana (četvrtak) predsjednik nije dostavio Skupštini ukaze o proglašenju bilo kojeg od usvojenih zakona, iako su istekli svi rokovi propisani Ustavom, što je suprotno odredbama najvišeg pravnog akta naše države, kojim postupkom predsjednik Crne Gore očigledno i nedvosmisleno krši Ustav”, poručili su iz Kabineta Đurović.
Iz Kabineta Đukanovića “Vijestima” nisu odgovorili zašto predsjednik nije dostavio Skupštini ukaze o proglašenju zakona, da li namjerava to da učini, te da li smatra da parlament ima pravo da nastavi s radom uprkos raspuštanju.
Đukanović ga je raspustio 16. marta, nakon što je, po spornim odredbama izmijenjenog Zakonu o predsjedniku, istekao rok za formiranje nove vlade. Šef države se, obrazlažući odluku, pozvao na Ustav, dodajući i da nije mogao da ignoriše to što je Zakon o predsjedniku, po kom je tvrdio da neće postupati, u pravnom sistemu.
On je dan nakon te odluke raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 11. jun.
Podsjećajući na ustavne obaveze predsjednika, pravnica i bivša poslanica Snežana Jonica ocjenjuje da šefu države alibi za nepostupanje po najvišem pravnom aktu ne može biti ni eventualno tumačenje njegove stručne službe da raspuštena Skupština nema pravo da donosi zakone.
”Ustavom je jasno propisano da isključivu nadležnost da štiti ustavnost i zakonitost u Crnoj Gori, ima Ustavni sud”, kazala je “Vijestima”.
Govoreći o mogućnosti vraćanja zakona na plenum, Jonica navodi da je predsjednik to radio zbog ocjene da su neustavni, ali ih je nakon drugog izglasavanja uredno proglašavao.
”Predsjednik je nakon drugog izglasavanja zakona dužan da ga proglasi, a nakon toga ima mogućnost da pokrene pitanje ocjene ustavnosti tog propisa pred Ustavnim sudom u kontekstu sadržine, ali i u dijelu koji se odnosi na ustavna ovlašćenja za donošenje zakona - u ovom slučaju konkretno ovlašćenja raspuštene Skupštine”, objašnjava ona.
Nakon Đukanovićeve odluke, poslanici tridesetoavgustovske skupštinske većine podnijeli su Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti ukaza o raspuštanju, koju će taj sud razmatrati po hitnom postupku.
Dok predstavnici većine smatraju da poslanici treba da nastave s radom, iz opozicije predvođene Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista (DPS) tvrde da to predstavlja zloupotrebu, jer Ustavom nije predviđeno da parlament obavlja aktivnosti do izbora novog saziva.
Opozicione partije nisu učestvovale u radu posljednje sjednice.
Jonica kaže da parlament, nakon stupanja na snagu odluke o raspuštanju, ima legalitet, ali ne i legitimitet za donošenje “značajnih propisa”.
Navodeći da je Ustavom propisano da Skupštini mandat prije vremena na koje je izabrana prestaje raspuštanjem ili skraćenjem mandata, sagovornica ističe da su odredbe tog akta kojima se uređuje prestanak mandata Vlade mnogo preciznije, jer u njima piše da ona nastavlja s radom do izbora nove.
Međutim, napominje da je Zakonom o izboru odbornika i poslanika propisano da mandat poslanika prethodnog saziva prestaje potvrđivanjem mandata novog.
”Ova norma je, kao dio zakona koji je donijet dvotrećinskom većinom, već dugo dio pravnog sistema, i po mojim saznanjima nije do sada osporavana pred Ustavnim sudom”, dodaje Jonica.
Šefica parlamenta Đurović saopštila je prije nekoliko dana, pozivajući se na odredbe pomenutog zakona, da će zakonodavni dom nastaviti s radom.
Skupštinska tijela radila su prethodnih dana, a druga sjednica proljećnjeg zasjedanja zakazana je za utorak.
Jonica: Raspuštena Skupština ima pravo da radi
Jonica navodi da izborni zakon obavezuje Skupštinu da u roku od 10 dana od raspisivanja izbora posebnom odlukom obrazuje odbor za praćenje primjene tog zakona u dijelu koji se odnosi na medije.
Stoga kaže da je jasno da zakon predviđa obavezu parlamenta da donosi odluke i nakon prestanka njenog mandata, radi sprovođenja zakonom propisanih izbornih radnji.
”Ako pogledamo uporedna iskustva u ustavima i zakonima drugih država, jasno je da i raspuštena Skupština ima pravo donošenja odluka. Samo su druge države jasno, za razliku od nas, uredile koje tačno odluke može da donosi raspuštena skupština, i koje odluke može da donosi vlada kojoj je izglasano nepovjerenje”, zaključuje Jonica.
Bonus video:
