Nakon 32 godine rotiranja sa predsjedničkog na premijersko mjesto i obrnuto, lider Demokratske partije socijalista (DPS) i aktuelni šef države Milo Đukanović odlazi u političku istoriju.
U drugom krugu predsjedničkih izbora on je ubjedljivo izgubio od protivkandidata Pokreta Evropa Sad Jakova Milatovića. Prema preliminarnim rezultatima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Milatović je osvojio 60,1 odsto glasova, a Đukanović 39,9 odsto.
Novoizabrani predsjednik Jakov Milatović će funkciju preuzeti 20. maja, kada Đukanoviću ističe mandat jer je na taj datum 2018. godine položio zakletvu i time otpočeo dužnost.
Ovakim razvojem događaja DPS je razvlašćen na državnom nivou, ranije uglavnom i na lokalnim nakon serije poraza koji su počeli avgusta 2020. na parlamentarnim izborima. U međuvremenu, ta partija izgubila je vlast i u većini opština, koju još vrše u Baru, Bijelom Polju, Plavu, Rožajama, Gusinju i Šavniku.
Prema preliminarnim rezultatima, Milatović je osvojio oko 225 hiljada glasova, što je za 20 hiljada više nego što su ukupno u prvom krugu osvojili on, Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović.
Đukanović je osvojio oko 155 hiljada glasova, 25 hiljada više nego što su on i Draginja Vuksanović Stanković imali u prvom krugu.
Odlazeći šef države je sinoć čestitao Milatoviću.
”Završeni su izbori. Crna Gora je izabrala. Ja taj izbor poštujem. Čestitam Jakovu Milatoviću. Želim mu da bude uspješan predsjednik. Ako on bude uspješan, to može značiti da Crna Gora može biti uspješna država”, kazao je on na pres konferenciji.
Najdugovječnijeg lidera na Balkanu i u Evropi na čelu države zamijeniće tridesetsedmogodišnji Milatović, mladi ekonomista koji je u vrijeme kada je Đukanović došao na vlast, 1991. godine, bio petogodišnjak.
Politikom je počeo da se bavi nakon avgustovskih izbora 2020. godine koje je DPS izgubio. Milatović i lider PES-a Milojko Spajić postali su ministri u ekspertskoj vladi Zdravka Krivokapića.
Tokom mandata te Vlade objavili su ekonomski plan “Evropa sad”, po kome je njegova partija i dobila ime, a koji je jedan od uzroka popularnosti i pokreta i Milatovića, time i njegovog uspjeha. Tim planom, minimalna plata povećana je sa 222 na 450 eura, a prosječna sa 530 na 630, iako su pojedini ekonomisti to kritikovali, upozoravajući na prevelika zaduživanja i opasnost od bankrota.
”Pobjeda pomirene Crne Gore”
Novoizabrani šef države je sinoć obećao da će biti predsjednik svih građana, navodeći da je “danas istorijski dan”.
”Ovo je pobjeda pomirene Crne Gore. Crnu Goru više niko neće svađati... Ovo je država svih nas”, rekao je on, obećavši da će za uspjeh ubuduće biti dovoljno “koliko neko zna i umije”.
Milatović je u kampanji govorio da mu je cilj “bolja i bogatija Crna Gora”, i da ima nekoliko prioriteta.
Rekao je da će biti “predsjednik svih građana”, da će trasirati put zemlje u EU, “generisati moralni i društveni oporavak Crne Gore”, vratiti državi “međunarodno dostojanstvo” i dati “vjetar u leđa depolitizaciji i osnaživanju institucija sistema”.
Obećavao je i da će mu u fokusu biti “ravnomjerni regionalni razvoj”, unapređenje životnog standarda i uspostavljanje sistema vrijednosti “u kom znanje, trud i stručnost prave razliku”.
“Staviću fokus na ekonomsku diplomatiju. Vjerujem da, iskustvom stečenim u inostranstvu, mogu privući pažnju uspješnih i renomiranih investitora iz cijelog svijeta, čije je prisustvo u Crnoj Gori do sada nažalost bilo zanemarljivo. Poseban fokus mojih međunarodnih aktivnosti biće na direktnim i sadržajnim kontaktima s potencijalnim partnerima, čime će Crna Gora tokom mog mandata nadoknaditi propuštene prilike i postati regionalni investicioni centar”, poručio je.
Govoreći o Evropskoj uniji, kandidat PES-a je rekao da Crna Gora mora da postane članica te zajednice i da će je on u narednih pet godina uvesti u nju.
Poručivao je, između ostalog, da će preporoditi sjever države, da se mora završiti auto-put ka Srbiji, Jadransko-jonski put...
Vjetar u leđa za parlamentarne izbore
Rezultati predsjedničkih izbora vjerovatno će se odraziti na dalje političke procese u državi, posebno na parlamentrane izbore raspisane za 11. jun. Procjene političkih analitičara su da će pobjeda Milatovića biti vjetar u leđa toj partiji i njenim kandidatima na državnim izborima za poslanike.
S druge strane, očekuje se da će poraz Đukanovića značiti dalju eroziju podrške DPS-u.
Kada je ta partija predložila svog lidera za predsjedničkog kandidata, tvrdili su da je odluka “proizvod detaljnog, višesedmičnog razmatranja aktuelne političke situacije”, te da će “predsjednički izbori biti prekretnica u daljem razvoju odnosa na političkoj sceni i u značajnoj mjeri determinisati dalji pravac razvoja Crne Gore”.
Đukanović je tokom kampanje najavljivao da će pobijediti na predsjedničkim izborima, a potom i na državnim, i da će buduća vlada imati tri cilja - očuvanje građanskog društva, razvoj ekonomije i rast životnog standarda, te učlanjenje Crne Gore u EU do 2028. godine.
Tvrdio je kako odgovornoj vladi nakon povratka njegove partije na vlast nakon parlamentarnih izbora, ne bi trebalo duže od dvije i po do tri godine da završi kompletan posao, “da kaže Evropskoj uniji - mi smo spremni, vidite kada ste vi spremni da primite prvu sljedeću članicu”.
U kampanji je obećavao povećanje zarada, tvrdeći da nije cilj da prosječna bude 700 eura, nego makar 1.500.
”To je cilj za koji se zalažem. Samo što se zalažem da do toga idemo razumno i održivo, a ne da, vođeni makar divnim ciljem, uništimo svoju zemlju, da srušimo temelje svoje kuće”, tvrdio je.
Đukanović je nakon prvog kruga predsjedničkih izbora najavio da se neće kandidovati za šefa stranke na partijskim izborima najkasnije u septembru. To bi mogao značiti njegov odlazak u političku penziju.
On je prvi put biran za predsjednika države 15. januara 1998. I mandat mu je trajao do 25. novembra 2002. Drugi mandat počeo mu je 2018. i završava mu se 20. maja.
Nadležnosti predsjednika države
Predsjednik države predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, ukazom proglašava zakone.
U prethodnom periodu, nakon promjene vlasti 2020. Đukanović je u više navrata odbio da potpiše pojedine zakone, objašnjavajući to njihovom neustavnošću.
Ustavnom je propisano da predsjednik države raspisuje izbore za Skupštinu, da predlaže mandatara za sastav Vlade, postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava države na predlog Vlade i uz mišljenje parlamentarnog Odbora za međunarodne odnose.
On prima akreditive, dodjeljuje odlikovanja i priznanja, daje pomilovanja....
Đukanović ponosan na podršku manjina, novinarki TV Vijesti onemogućeno da pita
Đukanović je zahvalio građanima “koji su masovnim učešćem na izborima doprinijeli da imamo još jedan demokratski i kredibilan izborni proces, koji doprinosi međunarodnom ugledu Crne Gore”.
”Nekad su ti glasovi bili dovoljni za većinu, u ovom trenutku nijesu, ali su vrijedni kao planina. Ponosan sam na ogromnu podršku u sredinama u kojima većinu čine pripadnici manjinskih naroda... Što se mene tiče - gdje god bio, šta god radio, evropska i multietnička Crna Gora ostaje moja preokupacija, i tome ću biti posvećen do kraja života... Prihvatam ovakav sud javnosti i želim Crnoj Gori sve najbolje, a novom predsjedniku da bude uspješan i dostojan povjerenja koje je zadobio”, istakao je Đukanović.
Poručio je da je važno da Crna Gora napravi izbor 11. juna.
”Sve što se događa ovih dana, potvrđuje da Crna Gora nažalost nema Vladu, da ima zalutale institucije, što se pokazalo i u ovom izbornom procesu. Jako je važno da Crna Gora poslije 11. juna dobije vladu koja će je odgovorno voditi do evropskog cilja”, navodi Đukanović.
Okupljene pristalice DPS su zvižducima i pjesmom omeli novinarku TV Vijesti Danijelu Lasicu dok je postavljala pitanja, a potom počeli da skandiraju “Milo, Milo” i pjevaju.
Povezani članci
I nakon što je Đukanović rekao da daju priliku novinarima da postave pitanja, okupljeni su počeli da pjevaju crnogorsku himnu. Đukanović je potom rekao da će biti druge prilike za pitanja i otišao.
Biografija Jakova Milatovića
Jakov Milatović je rođen 1986. godine u Podgorici, gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju sa diplomom Luča.
Osnovne studije završio je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, sa prosječnom ocjenom 10 i bio je student generacije. Dobitnik je brojnih domaćih priznanja i inostranih stipendija, piše u njegovoj biografiji.
Kao stipendista američke vlade boravio je na Univerzitetu savezne države Ilinois, kao stipendista austrijske vlade na Univerzitetu u Beču, a kao stipendista Evropske komisije na Univerzitetu u Rimu.
Magistarske studije u oblasti ekonomije završio je na Univerzitetu Oksford kao stipendista britanske vlade.
Radio je u NLB banci, Dojče banci, a onda u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).
Druga iskustva i usavršavanja sticao je u okviru njemačke Fondacije Konrad Adenauer, Londonske škole ekonomije, Univerziteta u Pekingu, Liderske akademije Univerziteta Standford i drugih.
Autor je više stručnih radova i ko-autor je dvije knjige.
Pokrivao je poziciju ministra ekonomskog razvoja u Vladi Crne Gore od decembra 2020. do aprila 2022. godine.
Oženjen je i otac je troje djece.
Milatović: U narednih pet godina uvešćemo Crnu Goru u EU
Večeras je noć koju smo čekali više od 30 godina. Neka nam je sa srećom ova pobjeda svih nas, poručio je sinoć Milatović.
On je ocijenio da je Crna Gora napravila korak naprijed i “rekla zbogom prevaziđenom režimu Đukanovića” i napravila korak ka boljoj, evropskoj Crnoj Gori.
Povezani članci
”Vidite kakva je ovo sila zajedničke Crne Gore. Zato je ova pobjeda ovako velika i ovako istorijska. Rekli smo zbogom kriminalu i korupciji. Ovo je istorijski dan za sve, pozivam sve da dostojanstveno slave. U narednih pet godina ćemo uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. Takođe nikada više iz Crne Gore neće ići trzavice prema bilo kojoj zemlji Zapadnog Balkana i našim komšijama. Želimo zajedništvo, slogu i napredak u evropskom Zapadnom Balkanu. Ovo je zaista pobjeda pomirene Crne Gore i Crnu Goru nikada više niko neće svađati”.
Lideri parlamentrane većine, koji su podržali Milatovića u drugom krugu izbora, bili su sinoć na presu na kome je on proglasio pobjedu.
Bonus video:
