Primjer lokalnih izbora u Šavniku pokazao je sve slabosti crnogorskog izbornog sistema, kako pitanja neažurnog biračkog spiska, "izbornog turizma", ali i političke zloupotrebe izborne administracije.
To je u intervjuu "Vijestima" kazao predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša, komentarišući činjenicu da lokalni izbori u toj poddurmitorskoj varošici nisu okončani ni gotovo pola godine nakon što su počeli. U međuvremenu, održane su dvije runde predsjedničkih izbora, a za dva mjeseca slijede i vanredni državni.
DIK mjesecima nalaže Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK) Šavnik da donese odluku o ponavljanju izbora na dva birališta, ali u lokalnom organu za to nema većine. Mugoša navodi da lokalna komisija na taj način onemogućava građanima Šavnika da ostvare biračko pravo, ali napominje da DIK nema pravni mehanizam da to sankcioniše.
Da li je to što su predsjednički izbori protekli u, za crnogorske prilike, mirnoj atmosferi i uz manje nepravilnost, incident ili znak da se izborni ambijent promijenio? Kako objašnjavate to što nije bilo prigovora DIK-u, iako su neke partije tvrdile da je bilo zloupotreba tokom drugog kruga glasanja?
Crna Gora se zaista može pohvaliti visokom participacijom birača u odnosu na mnoge evropske zemlje, koje pitanje izlaznosti počinje ozbiljno da opterećuje. Visok stepen izlaznosti dodatno je osnažio legitimitet izbornog procesa. Vjerujem da je manjak prigovora rezultat brojčane razlike između kandidata, pa eventualno ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima ne bi moglo uticati na ishod izbora. U odnosu na prijave “zloupotreba” tokom izbornog dana, iste se nisu odnosile na izbornu administraciju, odnosno dešavanja na biračkom mjestu, te u tom smislu pitanje treba biti adresirano drugim državnim organima.
Nakon raspuštanja Skupštine i raspisivanja državnih izbora, DIK je donio kalendar za sprovođenje izbornih radnji, ali parlament, iako radi, ne postupa po njemu. Kakve su posljedice toga, i kako bi na kalendar uticala potencijalna odluka, koju najavljuje dio tridesetoavgustovske većine, da se raspuštenoj Skupštini skrati mandat?
Primjetno je da Skupština u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa na nacionalnom nivou nije uspostavljala Odbor za praćenje primjene Zakona o izboru odbornika i poslanika u dijelu koji se odnosi na medije. Odbor je nadležan da prati i nadgleda primjenu odredbi koje se odnose na obaveze medija u predizbornoj kampanji, te razmatra prigovore na postupanje medija i o njima zauzima stavove i donosi zaključke, upozorava medije u slučaju kršenja odredbi, te nalaže otklanjanje eventualnih nepravilnosti. Rok za uspostavljanje odbora je 10 dana od raspisivanja izbora, te se sa izvršavanjem ove zakonske obaveze već kasni.
Povezani članci
Nakon što Ustavni sud (US) nije donio odluku povodom ukaza predsjednika o raspuštanju Skupštine, DIK je nastavio svoje redovne izborne aktivnosti. U tom smislu, svi članovi DIK-a, bez obzira na političku pripadnost bili su jedinstveni da izborne aktivnosti treba nastaviti. Smatram da nije na DIK-u da arbitrira u vezi sa bilo kojom političkom odlukom, već da dosljedno sprovodi zakon, što će, nadam se, biti slučaj u budućnosti.
Lokalni izbori u Šavniku nisu završeni ni nakon gotovo pola godine. Iako DIK sedmicama poziva tamošnju izbornu komisiju da ih ponovi, ona to odbija. Šta je rješenje za izlazak iz te situacije, i da li neko zbog toga treba da snosi krivično-pravne posljedice?
Izbori u Šavniku presedan su u našoj izbornoj teoriji i praksi, a dešavanja u ovoj opštini postala su i regionalna medijska senzacija. Svake nedjelje, po prigovoru, DIK donese rješenje kojim naloži OIK-u Šavnik da donese odluku o ponavljanju izbora na dva biračka mjesta, nakon čega na sjednici OIK-a ta odluka ne može biti donijeta zbog podijeljenosti u komisiji. Na taj način OIK Šavnik onemogućava građanima Šavnika da ostvare biračko pravo. DIK nema pravni mehanizam za sankcionisanje ovakvog ponašanja OIK-a, budući da njihove nadležnost može preuzeti u slučaju da se održavaju parlamentarni a ne i lokalni izbori, te da je OIK odgovoran Skupštini opštine Šavnik, a ne DIK-u.
Primjer Šavnika pokazao je sve slabosti crnogorskog izbornog sistema, kako pitanja neažurnog biračkog spiska, “izbornog turizma”, ali i političke zloupotrebe izborne administracije. Na taj način izbori u Šavniku, nažalost, postali su simbol poraza našeg izbornog sistema.
Crna Gora je za 17 dana marta dobila gotovo 1.500 novih birača. Trenutno je njihov broj u odnosu na broj stanovnika - 88 odsto. Zašto je taj procenat tako visok, i da li je Crna Gora u riziku od toga da jednog dana ima više glasača od stanovnika?
Pitanje biračkog spiska opterećuje javnost decenijama, a podaci koje ste naveli dodatno su zamislili sve one koji sa pažnjom prate ovo pitanje. Dio laičke javnosti birački spisak veže za DIK, iako spisak vodi MUP, dok je izmjenama Zakona o biračkom spisku iz 2020. DIK-u dodatno umanjena uloga, te više nema nadležnost da vrši kontrolu spiska. Birački spisak se formira na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana i matičnih registara rođenih i umrlih. Čini se da su brojke o kojima govorite djelimično i posljedica hroničnog problema nesređenosti pomenutih registara. Zvuči potpuno nevjerovatno da se broj stanovnika u pojedinim opštinama skoro izjednačio sa brojem birača.
Nakon jednog od prethodnih izbornih ciklusa, od strane ODIHR-a preporučena je temeljna revizija ovog pitanja na način što bi se izvršila terenska provjera, posebno u odnosu na prebivalište. Smatram taj predlog dobrom idejom, iako bi njena operacionalizacija bila jako složena. Ipak, ako do nje dođe smatram da treba biti inkluzivna i da treba da obuhvati sve subjekte koji imaju ulogu u izbornom procesu.
Podržavate li ideju dijela NVO da DIK treba da bude sastavljen od članova profesionalaca koji nemaju partijske knjižice? Da li ste eventualno razmišljali o mogućnosti da inicirate zakonske izmjene u tom dijelu?
Vjerujem da ova ideja, iako inicijalno jeste potekla od nevladinog sektora, sad ima širu društvenu podršku. Ipak, postavlja se pitanje koliko je ta podrška iskrena. Za sada se čini više deklarativnom. Ja sam još u svojstvu kandidata za predsjednika DIK-a pred Administrativnim odborom na saslušanju jasno saopštio zašto takav koncept smatram superiornim u odnosu na aktuelno zakonsko rješenje po kom u DIK-u brojčano dominiraju predstavnici partija. Da pojednostavim i upotrijebim sportsku terminologiju - nije logično da sudite utakmicu u kojoj ste i sami učesnik. O potrebi profesionalizacije DIK-a čini se govore i posljednja dešavanja tokom sprovođenja predsjedničkih izbora, a kojima je javnost svjedočila, pa ih vjerovatno nije potrebno posebno pojašnjavati.
Jeste li zadovoljni načinom na koji je DIK sproveo izbore? Kad će institucija kojom upravljate biti u mogućnosti da građanima prva, prije NVO, dostavlja podatke o izlaznosti i rezultatima izbora?
DIK je sa administrativno-tehničkog aspekta sproveo izbore na više nego zadovoljavajućem nivou, što je konstatovano i u izvještajima posmatrača. Prvi put imali smo otvorene sjednice za javnost, što je doprinijelo transparentnosti, ali su preduzete i sve druge neophodne radnje koje su dovele do dobre organizacije izbornog dana.
Kad su u pitanju rezultati, moram istaći da je DIK još polovinom 2022. uputio inicijativu Skupštini u kojoj smo inicirali izmjenu zakona na način što bi birački odbori imali mogućnost koriščenja tableta ili telefona na biračkim mjestima samo u cilju brzog saopštavanja rezultata. Ipak, odgovor nikad nismo dobili. U tom smislu, potrebna je promjena Zakona o izboru odbornika i poslanika budući da u aktuelnom postoji zakonsko ograničenje, što DIK onemogućava da rezultate ima u roku koji javnost sa pravom očekuje.
Slučaj Spajić umanjio povjerenje u izborni proces
Dijelite li mišljenje nekih političkih aktera da je DIK kompromitovan odlukom da odbije predsjedničku kandidaturu lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića, iako je formalno-pravno ispunjavao uslove za nju?
Javnosti je poznat moj stav kad je u pitanju utvrđivanje kandidature g. Spajića, te da sam na sjednici, koja je zbog velikog interesovanja javno prenošena, bio u manjini sa kolegama Damirom Suljevićem i Vladimirom Čađenovićem, i smatrao da ista treba da bude utvrđena.
Mislim da je odgovor na vaše pitanje sadržan u preliminarnom izvještaju ODIHR-a koji u vezi sa konkretnom situacijom navodi: “Odluka DIK-a o odbijanju da potvrdi kandidaturu g. Spajića nije u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, a način na koji je tretirana prijava njegove kandidature je u suprotnosti sa međunarodnim standardima. DIK nije ponudio g. Spajiću rok od 48 sati da ispravi nedostatke u prijavi, kako je propisano zakonom, dok je to učinio za četiri kandidata sa nedostacima u dokumentaciji za imenovanje. Sve u svemu, odbijanje potvrđivanja kandidature od strane DIK-a g. Spajiću, nedosljednost u donošenju odluka i nedostatak transparentnosti u verifikaciji potpisa podrške i drugih dokumenata za kandidaturu, značajno su umanjili inkluzivnost procesa potvrđivanja kandidata i uticali na povjerenje u organe za sprovođenje izbora”.
Za mene kao pravnika, veliku satisfakciju predstavlja što je moj pravni stav u vezi sa ovim, ali i ostalim pravnim pitanjima dobio potvrdu od strane kredibilnih međunarodnih organizacija, stručne javnosti, univerzitetskih profesora, kao i renomiranih NVO udruženja koja se bave izborima. Ipak, kao nekoga ko je na čelu institucije ne raduje me činjenica što je DIK svojim postupanjem, kako se konstatuje, umanjio povjerenje u izborni proces.
Nije bilo neposrednih pritisaka
Da li ste se, otkad ste na funkciji, suočavali s političkim pritiscima?
Politički pritisak može se emanirati kroz razne formate, te pogodno instrumentalizovati podnošenjem neosnovanih krivičnih prijava, javnim kritikama bez pravnog utemeljenja i na razne druge, neposrednije načine. Te neposrednije forme pritiska, u smislu da je neko od mene tražio da glasam na način koji nekome odgovara, nisu se desile. Razlog tome može biti i to što svako iz mog okruženja zna da bih tako nešto prijavio nadležnim državnim organima, ali i javno istupio, te da nemam toleranciju na bilo kakvu vrstu očekivanja da bih mogao postupiti suprotnom svom pravničkom uvjerenju.
Bonus video:
