Iako osporavaju način na koji su raspisani prijevremeni parlamentarni izbori za 11. jun, većina stranaka vladajućeg saveza za sada ne dovodi u pitanje učešće u trci za poslanička mjesta.
Od petka 7. aprila počinje rok za predaju izbornih lista, koji traje do 16. maja. Do tada su veoma male šanse da će se Ustavni sud izjasniti o ustavnosti ukaza odlazećeg predsjednika Milo Đukanović o raspuštanju parlamenta - na osnovu koga su raspisani izbori, potvrđeno je juče “Vijestima”.
Takođe, nema ni vremena da eventualno novi predsjednik države Jakov Milatović poništi ukaz koji je donio Đukanović jer je smjena na mjestu šefa države 20. maja, do kada stranke već moraju da predaju izborne liste.
Održavanje izbora u tom terminu je dva dana relativizirao lider GP URA Dritan Abazović, koji je izrazio očekivanje da će Milatović poništiti odluku o njihovom održavanju i okupiti sve političke aktere da zajedno odrede novi datum izbora. On je juče objasnio da nije protiv da se glasa 11. juna, ali da mu je pravno sporna odluka Đukanovića.
Povezani članci
Kada je ona u pitanju, “Vijestima” je u Ustavnom sudu objašnjeno da sudija izvjestilac može već na narednoj i svakoj sljedećoj sjednici iznositi predlog o odbacivanju ocjene ustavnosti ukaza, koji je podnijela parlamentarna većina. O njemu u petak nije odlučeno jer nije bilo potrebne većine, a to stanje se ni sada nije promijenilo.
Od šestoro sudija troje smatra da je Đukanovićev ukaz pojedinačni akt i da se o njemu Ustavni sud ne izjašnjava. Ostalo troje sudija je međutim stava da to nije tačno. Odluka predsjednika je opšti pravni akt jer su njime raspisani izbori, aktivirano biračko pravo oko 500.000 građana i onih sa pravom glasa u dijaspori, obrazloženje je sudija koji smatraju da ukaz treba “rušiti”, saznaju “Vijesti”.
”Sudije (Snežana Armenko, Momirka Tešić i Milorad Gogić) se nisu mogle složiti da je svaka odluka predsjednika pojedinačni pravni akt, kao što ni svaka odluka Skupštine nije opšti akt...Tumačenje se ostavlja Ustavnom sudu kao čuvaru i branitelju ustava, ustavnosti i zakonitosti”, prenio je izvor “Vijesti”.
Oni su ukazali, kako saznajemo, da mora postojati ravnoteža ove tri grane vlasti, jer u sadašnjem slučaju predsjednik raspuštanjem Skupštine, kako su naveli, na neki način kontroliše njen rad.
I dok za donošenje odluke treba jedan glas više (3:3), izborni rokovi koje je utvrdila Državna izborna komisija teku.
”Vijesti” su juče kontaktirale gotovo sve parlamentarne stranke u vezi izlaska na izbore, ali za sada sem potvrde da se to ne dovodi u pitanje, partije vlasti i opozicije uglavnom ne govore o tome kako će na njima nastupati - samostalno ili u nekom savezu. Jedino su Demokrate i GP URA krenuli u u formiranje građanskog bloka. Njihova rukovodstva su to usaglasila juče, s ciljem, kako nezvanično saznajemo, borbe protiv mafije, jednopartizma, za modernu, ekonomsku i ekonomski snažnu Crnu Goru.
Taj blok biće otvoren za sve političke subjekte građanske profilacije, pojedince i intelektialce.
Iz partije koja je uskoro dobila šefa države, PES-a, kažu da će odluke u vezi sa formatom nastupa na parlamentarnim izborima uskoro donijeti organi Pokreta - nakon obavljenih konsultacija sa članstvom. “Koalicioni aranžman, kao i u prethodnim izbornim procesima ostaje kao opcija, ali će i o njoj odlučiti Predsjedništvo i Glavni odbor nakon izjašnjenja lokalnih organizacija”, navode za “Vijesti”.
Njihov član Predsjedništva Andrej Milović međutim navodi da se oni “raduju izborima 11. juna”, ironično poručiviši “Abazović ponajviše”.
Milović je taj stav juče iznio u javnom sporenju sa premijerom oko toga da li novi predsjednik ima ustavni i zakonski osnov za poništenje odluke prethodnika.
Trenutno najjača parlamentarna snaga Demokratski front, sprema se za izbore. Članica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević kaže da je njihov stav da bi izbore trebalo organizovati što prije.
”Jasno je da više ne postoji parlamentarna većina. Imamo i Vladu koja je od avgusta prošle godine u tehničkom mandatu, nema podršku u parlamentu, i jedini izlaz iz ove situacije su vanredni parlamentarni izbori. Kako se Ustavni sud nije izjasnio o Ukazu sad već bivšeg predsjednika Crne Gore, očekujem da ćemo na izbore 11. juna”, rekla je ona “Vijestima”.
U tom pravcu je i poruka Demokrata.
Šef Kluba poslanika te partije Boris Bogdanović kaže da su oni “infrastrukturno, organizaciono i operativno spremni za izbore”, ali i da, kako kaže, sa pozicija izvršne vlasti preuzmu odgovornost za sudbinu Crne Gore u naredne četiri godine.
On nema dilemu, navodi, da je odluka predsjednika države da raspusti Skupštinu neustavna i da bi njegov nasljednik trebalo da je stavi van snage kako se ne bi uvodila neustavna praksa.
...”Ista bi značila da predsjednik države sam sebe stavlja iznad parlamenta kao krovne institucije. To bi bio poraz našeg parlamentarnog sistema na kom smo izgrađeni...Iako će o našem nastupu na narednim parlamentarnim izborima odlučiti organi naše partije, vjerujemo da je sada više nego ikada prije potrebno okupiti sve snage u snažan građanski blok koji će se boriti za modernu i pomirenu Crnu Goru”, rekao je on za “Vijesti”.
Potpredsjednica DEMOS-a Ksenija Milović kaže da će oni pažljivo pratiti aktuelne političke procese u zemlji i na osnovu toga predložiti samostalan ili koalicioni nastup. Takođe nema dilemu, kako tvrdi, o neustavnosti ukaza i smatra da bi “skupštinska većina trebalo da izglasa datum održavanja izbora, i to u najskorijem mogućem roku, pa ako treba i prije 11. 6. 2023”.
”Ukoliko politički trendovi u Crnoj Gori budu diktirali moguć širi koalicioni nastup, DEMOS će i to uzeti u razmatranje, a presudan kriterijum za takvu odluku će biti stepen odgovornosti koju su potencijalni partneri pokazali za ove dvije i po godine vlasti. Ne želimo da ovakvi stavovi zvuče strogo, ali smo, kao i ukupna javnost, svjesni da su određeni politički potezi iznevjerili očekivanja građana koji su glasali i odabrali da politički kurs u Crnoj Gori zauzme vidan otklon od svega onoga što je simbolizovala prethodna tridesetogodišnja vlast”, rekla je “Vijestima”.
A na izbore smo planirali ako g. Abazović na Vladi ne donese odluku da se iz kalendara izbriše mjesec jun, što bi bio logičan nastavak njegovih besmislenih pokušaja da pobjegne od izbora, kaže Bojan Zeković
Opozicione Socijaldemokrate najavljuju samostalni izlazak na izbore, Socijaldemokratska partija se nije izjasnila na tu temu, a Demokratska partija socijalista nije ni odgovorila na pitanja.
Potpredsjednik SDP Bojan Zeković kazao je da “odbačen od svih i politički prezren (Abazović) srlja iz gluposti u glupost u svom besmislenom bijegu od izbora, počev od nauma da rekonstruiše palu Vladu, zatim ideje da popisom može odložiti izbore, do posljednjeg predloga da nakon isteka roka za predaju lista novi predsjednik mijenja ukaz.
”Situacija u kojoj se našao Abazović može biti upozorenje ostalima iz te većine, gdje završe svi koji umjesto svojoj državi služe tuđim interesima”, kaže on za “Vijesti”.
U izjavi SD-a navodi se da su na svake parlamentarne izbore od osnivanja izlazili samostalno, pa će i sada.
”Da smo najbliži samostalnom nastupu i na parlamentarnim izborima zakazanim za 11. jun govori i činjenica da smo već prikupili više nego dovoljan broj potpisa i odradili dosta pripremnih aktivnosti”, navode oni.
Bogdanović: Vrijeme da zajedno radimo za naprednu Crnu Goru
Bogdanović kaže da je vrijeme da se zaborave stare političke prakse i zastarjele ideologije i da je potrebno “da se ujedinimo kao građani i da zajednički radimo na razvoju društva koje je zasnovano na demokratskim principima, jednakosti i pravdi”.
”...Demokrate i Građanski pokret URA udružili su snage u okviru građanskog bloka koji će se boriti za modernu i naprednu Crnu Goru. Pozivamo sve evropski profilisane političke subjekte da nam se pridruže u našem naporu da ostvarimo ovaj cilj, a pogotovu Evropu sad, čijeg kandidata smo podržali u drugom krugu predsjedničkih izbora i zahvaljujući kojima je na tim izborima izvojevao ubjedljivu pobjedu. Ovaj blok nije samo o jačanju naše političke pozicije i naših programskih ciljeva, već i o borbi protiv diktature i nastojanja da se ponovo uspostavi jednopartijska vladavina nakon trideset godina brutalne diktature jedne partije i jednog čovjeka,” poručio je on.
Bonus video:
