Administrativni odbor u srijedu je po četvrti put pozvao civilni sektor da predloži predstavnike za Državnu izbornu komisiju (DIK), a iz nevladinog sektora poručili su da organizacijama nije mjesto u takvoj, partijskoj komisiji.
Građanska alijansa je nakon prethodnog poziva predložila Zorana Vujičića za člana DIK-a, ali je on povukao kandidaturu, optužujući pri tom predsjednika Administrativnog odbora Luiđa Škrelju da odugovlači proces imenovanja.
Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević kazala je i da činjenica da u sastav DIK-a još nije izabran član u ime civilnog društva počinje da predstavlja ozbiljan problem, jer se očekuje skoro raspisvanje lokalnih izbora u više opština. “U tom procesu uloga DIK-a je važna, a njen kompletan sastav je naročito bitan u odlučivanju u procesu prigovora i žalbi. U zakonu ne postoji neki izlazni mehanizam za ovu situaciju, i sastav DIK bez člana ispred civilnog sektora nije u skladu sa Zakonom. Što se CDT-a tiče, više puta smo javnosti objašnjavali razloge zbog kojih naša organizacija nije predlagala člana DIK”, kazala je ona za “Vijesti”.
Koordinator u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vuk Maraš, poručio je da je potpuno logična činjenica da NVO koje se stvarno bave izborima ne žele da delegiraju svog člana, jer se, kako je naveo, radi o instituciji koja je odavno izgubila legitimitet da sprovodi izborni proces.
“Podsjetiću da je ta komisija stavila politiku ispred prava, da ona ne sprovodi Zakon o izboru odbornika i poslanika, već odlučuje na način koji odgovara prvenstveno partiji na vlasti, odnosno onome ko ima najviše glasova”, rekao je Maraš.
Kovačevićeva je kazala da je CDT 2014. tokom izrade novog zakona bio protiv učešća NVO u partijskoj DIK.
“Kad je takvo rješenje ipak usvojeno, donijeli smo odluku da ne kandidujemo svoje predstavnike, i zbog toga što smo organizacija koja posmatra izbore. Smatrali smo da ne možemo istovremeno posmatrati izbore, administrirati ih i odlučivati o njima kroz članstvo u najvišem izbornom organu. Takođe, kritikovali smo model dominantno partijskog sastava DIK, koji je pokazao sve svoje slabosti na prethodnim izborima, pa i to da član ispred civilnog društva ne može promijeniti dominantne partijske stavove i interese”, kaže Kovačević.
Ona je navela da je CDT u januaru predstavio model depolitizovane i profesionalne DIK, o kojem su, kako navodi, dobili pozitivna mišljenja zainteresovanih subjekata. “I očekujemo da će se o njemu razgovarati kada se za to steknu politički uslovi. Iskustvo sa parlamentarnih izbora, potvrđeno u nalazima i domaćih i međunarodnih posmatrača, pokazuje da je vrijeme da se ustanovi i gradi profesionalna izborna administracija, te da partije ne mogu biti objektivan sudija u utakmici koju same igraju”, kazala je ona.
Na profesionalizaciju DIK-a nedavno su pozvali i iz Građanske Alijanse.
Maraš je kazao da se zbog činjenice da DIK odlučuje u korist vladajuće partije, svog kandidata za člana može predložiti samo organizacija koja je direktna produžena ruka neke od partija.
I OEBS preporučuje da se obezbijedi nepristrasnost u DIK-u
OEBS je u svom izvještaju o prošlogodišnjim parlamentarnim izborima Crnoj Gori preporučio sprovođenje mjere za obezbjeđivanje nepristrasnosti i profesionalnosti organa za sprovođenje izbora.
“A posebno za rješavanje mogućih sukoba interesa i izbjegavanje političke tenzije. Trebalo bi i razmotriti uslov da članovi potpišu kodeks ponašanja kako bi se osigurala njihova nepristrasnost, profesionalnost i neutralnost. Više napora treba uložiti u dodatno povećanje kadrovskih i operativnih kapaciteta DIK-a”, preporučili su iz OEBS -a.
Bonus video:
