Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), ako se usvoje predložene izmjene zakona, imaće pristup finansijskim i bankarskim računima javnih funkcionera, bili oni sa tim saglasni ili ne.
To je u intervjuu “Vijestima” rekao poslanik Demokratskog fronta i zamjenik predsjednika Odbora za antikorupciju Dragan Bojović. On je član radne grupe za izradu Nacrta izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije. U radnoj grupi su i poslanik Momo Koprivica (Demokrate), kao i predstavnice civilnog sektora Vanja Ćalović Marković (MANS) i Ana Đurnić (Institut alternativa).
Bojović je kazao da će se Nacrt zakona naći pred poslanicima već u srijedu, 26. aprila, kada je zakazana sjednica skupštinskog Odbora za antikorupciju, a u drugoj polovini maja očekuje da će imati finalni predlog.
Iz Nacrta izmjena i dopuna zakona o sprečavanju korupcije stiče se utisak da su u propis unijete uglavnom odredbe za čijom primjenom se ukazala potreba prethodnih godina. Da li je tako?
Dozvolićete mi najprije da se zahvalim svim članovima radne grupe na veoma posvećenom i predanom radu proteklih nekoliko mjeseci. Riječ je o zajedničkom nastojanju predstavnika civilnog sektora i nas poslanika da unaprijedimo zakonski okvir u ovoj oblasti, te da, kao što ste dobro primijetili, pokušamo da prevaziđemo do sada uočene nedostatke, koji su mogli predstavljati prepreku za efikasnu kontrolu. Dakako, ovdje je riječ samo o Nacrtu, radnoj verziji izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije, koji je kao takav apsolutno otvoren za dalju doradu i unapređenje. Cilj je da u tom procesu dobijemo što precizniji zakonski okvir kako bi se dodatno osnažila oblast prevencije i suzbijanja korupcije. Jasno je da se borba protiv korupcije mora maksimalno pojačati u svim sferama, te da je neophodno izvršiti urgentne reforme i u zakonodavnom i u institucionalnom smislu, posebno u oblasti pravosuđa, policije, antikorupcijskih organa. Čini se da je korupcija najviše zarobila institucije koje bi trebalo da budu najžustrije u borbi protiv ove pošasti i naš primarni zadatak treba da bude da se što prije oslobodimo ovih “zaostavština” bivšeg režima.
Koje su ključne novine u Nacrtu koje smatrate najbitnijim?
Predloženih izmjena je mnogo i većinom su zahtjevne i konkretne. Izdvojiću ovdje nekoliko interesantnih, koje suštinski mijenjaju dosadašnja rješenja. Naime, ASK bi, prema predloženim izmjenama, imala pristup finansijskim i bankovnim računima javnih funkcionera, bez obzira da li su oni sa tim saglasni ili ne, što će nadam se doprinijeti da se proaktivnije ispitaju razni prikriveni, of šor i drugi računi, za koje smo samo sporadično mogli da čujemo kroz afere koje su se otkrivale u medijima. Takođe, funkcioneri bi bili obavezni da izvještavaju o imovini i prihodima svoje djece i kada djeca napuste zajedničko domaćinstvo (a ne samo, kao do sada, dok su članovi zajedničkog domaćinstva), jer smo bili svjedoci raznih “osamostaljivanja” sinova najviših državnih funkcionera koji su preko noći postajali “uspješni” biznismeni i milioneri. Predloženo je i da se ukine mogućnost da se unaprijed ugovaraju otpremnine za javne funkcionere i državne službenike, čime je nanošena impozantna finansijska šteta budžetu svih građana. Recimo, ugovarane su otpremnine i po 60 i više hiljada eura, dakle u vrijednosti stana ili nekretnine u Podgorici, koju običan građanin može da stekne jedino kroz dugoročne kredite, sa visokim ratama, ako je uopšte u prilici da dođe do kredita. Konačno, veoma važna novina je i da smo unijeli odredbe koje se odnose na praćenje životnog stila javnih funkcionera, tačnije da je Agencija dužna da reaguje po službenoj dužnosti kada se recimo otkrije da predsjednik države posjeduje satove vrijedne million eura, a svi znamo da mu se plata kreće oko dvije hiljade eura.
Da li time što uvodite “životni stil funkcionera”, na provjeri mogu biti i oni koji već sada vidljivo raskošnije žive od onoga što bi im legalni prihodi omogućili?
To bi trebalo da bude jedan od glavnih fokusa u radu Agencije, da pokrene procedure i “upali alarm” kada se uoči jasna diskrepanca između raskošnog načina života javnog funkcionera i njegove porodice, u odnosu na njihove regularne prihode i imovinu. Svakako, pitanje “praćenja životnog stila funkcionera” je jako kompleksno pravno definisati i očekujem da ćemo kroz predstojeću javnu raspravu još dodatno unaprijediti i precizirati predložene odredbe. Mislim da nam je za bolju efektivnost na ovom planu, takođe, neophodno inkriminisanje nelegalno stečene imovine javnih funkcionera, te donošenje Zakona o oduzimanju imovine, o čemu se takođe intenzivno diskutije ovih dana. Važno je, dakle, što prije definisati i unaprijediti set antimafija i antikorupcijskih mehanizama, te ubrzati profesionalne i personalne promjene i imenovanja u institucijama koje su primarno zadužene za borbu protiv korupcije. Ove predložene izmjene, koje se tiču “životnog stila”, mogu se tumačiti samo kao jedan od poželjnih koraka u tom pravcu, koji svakako treba da dovede do dodatnih provjera i sankcionisanja onih koji su svojim tobožnjim patriotizmom, a zapravo pljačkom naših zajedničkih dobara, navodno “zaslužili” svoj lagodan način života.
Mislite li da će vaše kolege podržati odredbu da nema otpremnina u državnim preduzećima, jer se tiče direktno partijskih funkcionera?
Zapravo, ovu odredbu je predložio moj uvaženi kolega Momo Koprivica i mi smo je odmah bez rasprave prihvatili, znajući koliko štete je, kako sam već istakao, ugovaranje otpremnina nanijelo zajedničkom budžetu građana. Štaviše, postoji intencija da se propiše, ako to bude pravno izvodljivo, da ova odredba važi retroaktivno, u cilju zaštite javnog interesa, kako bi se sredstva koja su na taj način otuđena makar djelimično vratila u državni budžet. Ne mislim da će ova norma biti sporna, pogotovu ne među mojim partijskim kolegama.
Jeste li prihvatili sugestije Savjeta Evrope, može li nešto biti sporno - možda dio da početkom važenja zakona prestaje mandat sadašnjem Savjetu ASK-a?
Veoma smo pažljivo iščitali obimnu i jako kvalitetnu analizu eksperata Savjeta Evrope, koja se tiče važećeg zakonskog teksta i inkorporirali jedan broj njihovih sugestija i predloga. Ne mislim da ikome može biti sporno to što će, stupanjem na snagu ovih izmjena, prestati mandat sadašnjem Savjetu Agencije. Prema izmjenama zakona, Savjet bi trebalo da se profesionalizuje, dobiće šire nadležnosti, tako da je i logično da se sprovede postupak izbora Savjeta u skladu sa novim nadležnostima. Inače, zahvalni smo i Savjetu Evrope i Evropskoj komisiji, koji su u svojstvu posmatrača, pratili rad naše radne grupe.
Kada bi se zakon mogao naći pred poslancima?
Nacrt zakona će se naći pred poslanicima već u srijedu, 26. aprila, kada je zakazana sjednica skupštinskog Odbora za antikorupciju. Na sjednicu su pozvani svi članovi radne grupe, predstavnici ASK, predstavnici Evropske komisije, Savjeta Evrope, gdje očekujem već prve komentare i sugestije na Nacrt zakona. Planirano je da nakon prvomajskih praznika organizujemo i najmanje jedan ili dva okrugla stola na koji ćemo pozvati predstavnike relevantnih institucija i relevantnih organizacija civilnog društva u cilju da čujemo što više komentara, kritika, sugestija povodom predloženih izmjena. Tek poslije toga, dakle negdje u drugoj polovini maja mjeseca, očekujem da ćemo imati finalni predlog zakona koji će biti pripremljen za razmatranje i eventualno usvajanje na plenumu, bilo sadašnjeg ili novog saziva parlamenta.
Saradnja nemoguća s aktuelnim rukovodstvom ASK-a
Agenciji nudite šira ovlašćenja, od kojih su oni do sada uglavnom bježali. Jeste li ih konsultovali prilikom izrade nacrta?
Predstavnicima Agencije je nuđeno da budu članovi radne grupe i da zajednički radimo na zakonu. Oni su, nažalost, to odbili, govoreći da smo nelegalni, nelegitimni i tome slično, tako da smo najzad od njih indirektno čuli i tu paradoksalnu tezu da mi kao Skupština i kao poslanici nemamo pravo da radimo na zakonima, iako nam je to osnovna obaveza. Kao zamjenik predsjednice Odbora za antikorupciju, moram da konstatujem, a mislim da to ne govorim samo u svoje lično ime, da s aktuelnim rukovodstvom ASK nije, nažalost, bilo moguće, barem do sada, uspostaviti bilo kakvu funkcionalnu saradnju. Na stranu to što je Agencija, po mom mišljenju, u proteklom periodu, djelovala selektivno i pristrasno, tj. da uopšte nije djelovala u slučajevima gdje je morala da djeluje.
Ovdje je dodatan problem što rukovodstvo ASK samo sebe pozicionira superiorno u odnosu na sve ostale institucije i zauzima jedan, blago je reći, netrpeljiv odnos prema svakome ko na bilo koji način ima kritičku distancu prema njihovom radu, postavljajući se time vansistemski i van ikakvog nadzora. To je u okviru parlamentarne demokratije neprihvatljivo, bez obzira o kojoj je instituciji riječ i kakav djelokrug rada pokriva. Nužna je međusobna kontrola i ravnoteža između različitih grana vlasti, nužan je međuinstitucionalni balast, kao što je nužna i međuinstitucionalna saradnja. Ništa od toga, na žalost, nije ostvareno sa sadašnjim rukovodstvom ASK, pa čak nijesmo uspjeli da sa njima ostvarimo ni elementarne konsultacije povodom izmjena zakona. Uprkos tome, poziv da se uključe u rad na unapređenju zakona sa naše strane svakako ostaje.
Svi podjednako da budemo pod provjerom
Da li ovakve odredbe mogu biti i osnova za politički revanšizam nove Agencije koja će provjeravati recimo DPS funkcionere, a ignorisati recimo vaše kolege, funkcionere PES-a, GP URA…?
Izvjesno je da nas iz DNP-a i DF-a, kada su provjere u pitanju, niko neće ingorisati. Nijesu to radili ni pređašnji čelnici institucija, koji su pripadali bivšem režimu, a praksa je pokazala da to ne rade ni ovi novi koji sada dolaze na čelo institucija. I mi nemamo nikakav problem s tim. Naprotiv. Treba svi podjednako da budemo pod provjerom i jednako da budemo sankcionisani, ako smo se ogriješili o zakon. Ali, ne smije biti selektivnosti i političkog targetiranja, niti zloupotrebe institucije u svrhe obračuna sa političkim neistomišljenicima, čemu smo mi iz DF-a redovno izloženi. Stoga se, između ostalog, i borimo da dođemo do doista nezavisnih institucija, koje neće biti ni pod čijim formalnim ili neformalnim uticajem. Način izbora rukovodstva Agencije, kao i slom totalitarnog sistema DPS-a, trebalo bi da omogući buduću nepristrasnost u radu ovog tijela, koje je trenutno pod uticajem porodično tajkunskih krugova bivšeg režima. Kažem, trebalo bi da omogući nepristrasnost i profesionalizam u radu i na nama poslanicima je da za to obezbijedimo zakonske preduslove, a tek ćemo vidjeti da li će se to zaista i desiti. Dosadašnje promjene pokazuju nedovoljan i polovičan učinak.
Bonus video:
