Poslanica SDP-a u Skupštini Crne Gore Dragica Anđelić kazala je da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju iz 2017. godine kojim je uspostavljen novi model studija 3 (osnovne) + 2 (master) + 3 (doktorske) stvorio probleme ustanovama visokog obrazovanja.
Probleme su osjetili studenti, njihovi roditelji, privreda, sveukupno tržište rada, dodala je Aneđlić, navodi se u saopštenju SDP-a.
"Od 2017. do 2022. godine, zakon se mijenjao makar jednom godišnje i tim izmjenama produžavana je mogućnost završetka studija po ranijem modelu i mogućnost upisa na specijalističke studije, do studijske 2023/24.godine", rekla je Anđelić.
Dodala je da su iznuđenim zakonskim izmjenama prevazilaženi problemi koji se ogledaju u disbalansu obrazovne ponude i zahtjeva tržišta rada, ali sveobuhvatnih zakonskih izmjena za kojima vapi visoko obrazovanje još uvijek nema ni na vidiku.
"Ogromni rad uložila je stručna komisija iz 2021. koja je sačinila novi zakon o visokom obrazovanju u formi nacrta, ali sav trud bio je uzaludan jer nakon organizovanja javne rasprave od strane resornog ministarstva gubi se svaki trag novom zakonu i tako do danas", navodi se u saopštenju.
Ima li nade, dodaje se iz SDP-a, makar kao ona koja je ostala u Pandorinoj kutiji, da se spase još jedna generacija studenata i dozvoli upis na specijalističke studije i naredne studijske godine, dok možda u međuvremenu stasa novi zakon ili se usklade potrebe tržišta rada sa kvalifikacijama koje studenti stiču.
"Rijetko se traži kadar koji je završio trogodišnje osnovne studije i stekao bečelor diplomu, bez obzira na oblast studija, a nivo master studija, koji po pravilu ima 300 ECTS kredita, ne zahtijeva čak ni državna uprava, kao najveći poslodavac", kazala je Anđelić.
Koliko je tužna sudbina kvalifikacija koje se mogu steći po novom modelu studija, dodaje ona, najbolje svjedoči granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa, kojim je propisano da se zaposlenima u oblasti uprave i pravosuđa po osnovu naučnog zvanja magistar nauka uvećava zarada za određeni iznos, ako je to zvanje stečeno po propisima koji su važili do donošenja zakonskih izmjena sa početka ovog teksta.
"Osim što je diskriminatorna, ova odredba je sporna i sa stanovišta zakonitosti, odnosno ustavnosti, a dobro nam je poznato kako funkcioniše Ustavni sud, kao krajnja karika zaštite u našem pravnom sistemu", kazala je poslanica SDP-a.
Svi koji studiraju žele posao, kazala je Anđelić te dodala da svi oni nijesu u prilici da isfinansiraju još dvije, umjesto jedne godine studija da bi uklopili život u propise, odnosno da bi našli zaposlenje na tržištu rada.
"Studenti po novom modelu studija džaba su krečili čitavu jednu godinu, ukoliko ne žele da upišu doktorske studije i dalje se bave naukom. Najtraženija kvalifikacija visokog obrazovanja je nivo specijalističkih studija sa 240 ECTS kredita", navodi se u saopštenju SDP-a.
Ovo je samo jedan u moru problema visokog obrazovanja, dodaje se u saopštenju, pa kako sada stvari stoje, stiče se utisak da je ministar prosvjete sam sebi dovoljan i da mirno spava.
"Biće ministara još, to sam sigurna, a po pitanju reformi nijesam optimistična, makar ne u dogledno vrijeme", kazala je Anđelić.
Bonus video:
