Dio većine planira da uradi istu stvar koju zamjeraju Đukanoviću: Poslanici nijesu ustavne sudije

Inicijativa dijela parlamentarne većine da Skupština poništi ukaz predsjednika države o njenom raspuštanju i raspisivanju parlamentarnih izbora je neozbiljna, jer je ustavno nemoguće da parlament uzima nadležnost Ustavnog suda.

To su ocijenili sagovornici "Vijesti", komentarišući to što dio parlamentarne većine planira da uradi istu stvar koju zamjeraju odlazećem predsjedniku Milu Đukanoviću, tako što će Skupštini dostaviti predlog da se nekim aktom poništi ukaz predsjednika o raspuštanju parlamenta i na osnovu koga su raspisani parlamentarni izbori za 11. jun.

Partije većine su više puta ponovile da je Đukanovićev ukaz od 16. marta neustavan, zbog čega su Ustavnom sudu uputili inicijativu za ocjenu ustavnosti. Međutim, u Ustavnom sudu nije postojala većina za donošenje odluke.

"Budući da Ustavni sud nije donio odluku o ustavnosti toga ukaza, te da su na osnovu njega preduzete radnje organa vlasti koji se bave izbornim procesom, treba ga smatrati važećim i sa pravne tačke gledišta, i izbore treba održati dana kada su raspisani", ocijenio je politikolog Predrag Zenović.

"Vijestima" je iz više izvora u parlamentarnoj većini potvrđeno da nema saglasnosti oko takve inicijative, kao ni spremnosti najbrojnijeg aktera - Demokratskog fronta (DF) da je podrži.

Zenović je ocijenio da ustavno-pravna kakofonija u Crnoj Gori, nažalost, nije okončana izborom sudija Ustavnog suda.

"Indikativno je da pravni eksperti imaju dijametralno suprotan stav o prirodi pravnog akta i bojim se, ukazuje na prednost političkog nad pravnim rezonom u ovom specifičnom tijelu političkog sistema Crne Gore. Ne smatram da morate biti pravnik da biste razumjeli da, stricto sensu, akt kojim se određuje datum opštih izbora i posljedično utiče na izborno pravo svih građana Crne Gore sa pravom glasa ne može razumjeti kao pojedinačni pravni akt, te da se po najmanje dva osnova člana 30 Zakona o Ustavnom sudu tijelo moglo odrediti prema aktu predsjednika", istakao je Zenović.

On je ocijenio da je u situacijama kada ne postoji legitimno izabrana Vlada proistekla iz demokratski konstituisane većine, niti postoje naznake da će se ona izabrati, Ustav predvidio da tu situaciju "rasplete" drugi organ izvršne vlasti – predsjednik:

"Tako da je ukaz koji je donio odlazeći predsjednik, premda formalno pravno manjkav jer se poziva na pravnu radnju koja se nije desila i mandat koji nije dat od strane predsjednika, ipak u potpunosti saglasan sa duhom ustava, čemu u ovom slučaju i sa pravne i sa političke tačke gledišta treba dati prednost", istakao je Zenović.

On je naglasio da nije u duhu ustavnog načela podjele vlasti da Skupština derogira pravne akte koje donosi predsjednik, kao drugi demokratski organ, a i druga grana vlasti.

Đukanović je ukaz o raspuštanju Skupštine donio 16. marta, nakon neuspjelih pregovora većine o formiranju Vlade Miodraga Lekića, a sljedećeg dana je raspisao izbore za 11. jun.

Pravnik i nekadašnji član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Radenko Lacmanović, kazao je da je svakome, pa i pravnim laicima, jasno da Skupština, čak i da je u punom pravnom kapacitetu, nema mogućnost da poništi ukaz predsjednika države o raspuštanju i raspisivanju parlamentarnih izbora:

"Pogotovo ne kada se ona nalazi u tehničkom mandatu".

On je rekao da bi prihvatanje ovakve inicijative "koja više služi za zabavu, nego ozbiljno komentarisanje", značilo da Skupština, koja je raspuštena, uzima nadležnost Ustavnog suda, što je ustavno nemoguće.

"To možda ne bi bilo ni loše, jer bismo imali prihvatanje faktičkog stanja - oni koji u Skupštini imaju svoje predstavnike, imaju ih u Ustavnom sudu, tako da bi Skupština možda i mogla donijeti odluku, umjesto svojih političkih zastupnika u Ustavnom sudu. Moguće da bi o ovom pitanju ishod glasanja u Skupštini bio neizvjesniji", kazao je Lacmanović.

On je rekao da Ðukanovićevo kršenje Ustava iz septembra prošle godine kada nije dao mandat za sastavljanje Vlade Miodragu Lekiću, ne daje za pravo parlamentarnoj većini, a pogotovu onima koji čine manjinsku Vladu da istrajavaju na protivustavnim predlozima.

"Suštinski se iza zahtjeva da se poništi ukaz predsjednika o raspuštanju Skupštine i raspisivanju izbora krije namjera da Vlada u tehničkom mandatu nastavi sa radom najmanje još godinu", istakao je Lacmanović.

On je rekao da održavanje izbora kada bi ovaj predlog i bio prihvaćen ne bi bilo moguće u septembru ili oktobru, jer bi se tada pravdalo da to nije u skladu sa evropskom praksom zbog zakazanog popisa u novembru.

"Poslije toga ko zna koji bi se razlozi pojavili za odlaganje izbora u nedogled. Ozbiljni ljudi, kojih vjerujem da ima u političkim partijama, ne treba da se bave neozbiljnim predlozima, već da se pripreme za zakazane izbore, nakon kojih ćemo dobiti legitimnu Skupštinu i Vladu i konačno stabilne institucije", rekao je Lacmanović.

On je rekao da je još neozbiljnija priča koja se takođe može čuti ovih dana, da treba eventualno Skupština da "raspusti samu sebe, pa da novoizabrani predsjednik Jakov Milatović donosi ukaz o raspisivanju izbora".

Lacmanović: Ustavni sud suštinski ostavili u blokadi

Lacmanović je ocijenio da je parlamentarna većina trebalo prvo da insistira na odlučivanju o tome da li je predsjednik, nedavajući mandat Lekiću povrijedio Ustav ili ne. On je rekao da bi i da je takva odluka donijeta nakon izbora troje sudija Ustavnog suda, bila zakašnjela, jer je odlazeći predsjednik na isteku mandata.

"Ipak imamo situaciju da nakon političke trgovine slijedi inicijativa prema Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ukaza predsjednika države, gdje je bilo jasno ne samo koji će rezultat biti prilikom glasanja sudija Ustavnog suda, nego kako će koji glasati. To znači da smo samo formalno deblokirali Ustavni sud, a suštinski ga ostavili u blokadi", rekao je Lacmanović.