Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da iskoristi ovlašćenja za vršenje nadzora iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, i proaktivno i blagovremeno provjeri da li politički subjekti na zakonit način prikupljaju potpise podrške izbornim listama za parlamentarne izbore.
To je saopšteno iz CDT-a.
"Podsjećamo da je podnošenje izbornih lista moguće još od 7. aprila, a da je krajnji rok za njihovu predaju 16. maj, te da politički subjekti već uveliko prikupljaju potpise podrške", kazala je Bijana Papović, iz CDT-a.
U toku nedavno okončanih predsjedničkih izbora, dodaje se u saopštenju, prilikom prikupljanja potpisa podrške za kandidature zabilježeni su brojni slučajevi zloupotrebe ličnih podataka građana/ki i falsifikovanja potpisa, o čemu tužilaštvo vodi istragu.
"Ovo nije prvi put da se dešava masovna zloupotreba ličnih podataka građana/ki u izbornim procesima, a upravo su nerad i pasivnost nadležnih institucija omogućile da se zloupotrebe ponavljaju bez straha od sankcija", navodi se u saopštenju.
U ranijim zloupotrebama je moralo doći, tvrde iz CDT-a, i do povrede odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jer su politički subjekti prikupljali posebne kategorije ličnih podataka, koje se mogu obrađivati samo uz izričitu saglasnost lica, a koju u velikom broju slučajeva nijesu dobili. AZLP u ovim slučajevima nije radila svoj posao, odnosno nije zaštitila prava građana/ki nego a ni izborni proces.
"Umjesto od onih koji zloupotrebljavaju lične podatke građana, AZLP je odabrala da ove podatke štiti od domaćih i međunarodnih posmatrača službeno ovlašćenih za posmatranje svih segmenata izbornog procesa", kazali su.
Stoga je, prema njihovim riječima, od izuzetnog značaja da AZLP ovoga puta na vrijeme provjeri da li politički subjekti prikupljaju potpise i druge lične podatke uz saglasnost građana da ih mogu koristiti za podršku izbornim listama, i da li vrše obradu tih podataka na zakonit način.
"Ignorisanje ove pojave i propuštanje dužnosti nadzora nad očiglednim kršenjima zakona može se okarakterisati jedino kao nesavjestan rad, iz koga mogu nastati ozbiljne negativne posljedice za izborni proces", navodi se u saopštenju.
Državna izborna komisija je utvrdila, kazali su iz CDT-a, da je za podršku izbornoj listi potrebno najmanje 4.338 potpisa, odnosno 1000 potpisa kad su u pitanju manjinske liste, ili 300 potpisa kad su u pitanju izborne liste koje predstavljaju manjinsku zajednicu sa učešćem do 2% u ukupnom stanovništvu Crne Gore.
Bonus video:
