Iako izborni rokovi za parlamentarne izbore cure jer su zakazni za 11. juni, zasada niko ne žuri sa predajom lista, niti se interesuje za čistoću biračkog spiska u kome je gotovo 85 odsto građana Crne Gore.
Partije, koalicija ili grupa birača koje žele da učestvuju na parlamentarnim izborima 11. juna, Državnoj izbornoj komisiji treba da dostave poslaničku listu do 16. maja u ponoć.
Za predstojeće izbore još nije objavljen birački spisak, a prema podacima koji su “Vijestima” dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) broj birača upisanih u birački spisak Crne Gore, na dan 24. april 2023. godine je 543.151.
Posljednji zvanični podaci MONSTAT-a o broju stanovnika pokazuju da ih je prošle godine bilo 617.683.
Akreditacije za posmatranje izbora su do sada od Državne izborne komisije tražili i dobili Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović je juče pozvala Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da iskoristi ovlašćenja za vršenje nadzora iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, i proaktivno i blagovremeno provjeri da li politički subjekti na zakonit način prikupljaju potpise podrške izbornim listama za parlamentarne izbore.
”Podsjećamo da je podnošenje izbornih lista moguće još od 7. aprila, a da je krajnji rok za njihovu predaju 16. maj, te da politički subjekti već uveliko prikupljaju potpise podrške”, navodi Papovićeva.
Ona je podsjetila da su u toku nedavno okončanih predsjedničkih izbora prilikom prikupljanja potpisa podrške za kandidature zabilježeni brojni slučajevi zloupotrebe ličnih podataka građana i falsifikovanja potpisa, o čemu tužilaštvo vodi istragu.
”Nažalost, ovo nije prvi put da se dešava masovna zloupotreba ličnih podataka građana u izbornim procesima, a upravo su nerad i pasivnost nadležnih institucija omogućile da se zloupotrebe ponavljaju bez straha od sankcija”, kazala je ona.
Navode da je u ranijim zloupotrebama moralo doći i do povrede odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jer su političke partije prikupljale posebne kategorije ličnih podataka, koje se mogu obrađivati samo uz izričitu saglasnost osoba, a koju u velikom broju slučajeva nijesu dobili:
”AZLP u ovim slučajevima nije radio svoj posao, odnosno nije zaštitila prava građana, a ni izborni proces. Umjesto od onih koji zloupotrebljavaju lične podatke građana, AZLP je odabrao da ove podatke štiti od domaćih i međunarodnih posmatrača službeno ovlašćenih za posmatranje svih segmenata izbornog procesa”.
Podsjeća da je DIK utvrdio da je za podršku izbornoj listi potrebno najmanje 4.338 potpisa, odnosno 1000 potpisa kad su u pitanju manjinske liste, ili 300 potpisa kad su u pitanju izborne liste koje predstavljaju manjinsku zajednicu sa učešćem do dva odsto u ukupnom stanovništvu.
Bonus video:
