Uprkos tome što se broj birača i stanovnika u Crnoj Gori polako bliži granici izjednačavanja, iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tvrde da su uradili sve što je u njihovoj nadženosti da srede Centralni birački spisak (CBS).
Takođe, ponavljaju da se broj birača i broj stanovnika ne mogu porediti, jer su u pitanju različiti podaci.
Prema zvaničnim informacijama Ministarstva, kojim rukovodi Filip Adžić (GP URA), u CBS-u je prije desetak dana bio 543.151 upisani birač. Kada je u pitanju broj stanovnika, njih je prema informacijama Uprave za statistiku, Monstata, oko 620.000, što znači da oko 87 odsto građana ima pravo glasa.
Parlamentarni izbori su 11. juna.
Iako je i ranije bilo alarma o prekobrojnom broju birača, iz MUP-a su i tada, kao i sada iznosili argumente da je “birački spisak izvedena elektronska zbirka ličnih podataka crnogorskih državljana koji imaju biračko pravo, a koja se formira na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana i matičnih registara rođenih i umrlih, odnosno izvornih registara”.
Na nesređen birački spisak ukazuje se pred svake izbore.
Odgovarajući na pitanje “Vijesti” o tome šta preduzimaju da se on sredi s obzirom na standard Evropske unije da je odnos broja birača i stanovnika u prosjeku 70 odsto, iz MUP-a su naveli da su preduzeli više aktivnosti u prethodnom periodu - od provjere duplih birača, brisanja stranaca i oduzimanje državljanstava onima koji imaju dupla....
Tako se iz njega, kako dodaju, brišu birači koji su izgubili pravo glasa smrću, gubitkom državljanstva i odjavom prebivališta iz Crne Gore.
Dodaje se da MUP “kontinuirano i van vremena obuhvaćenog izbornom kampanjom” kontroliše i ažurira registre koji su osnov za formiranje biračkog spiska.
Navode da to čine i na osnovu upravnih postupaka koje građani pokreću na lični zahtjev, kao i da su pred lokalne i državne izbore aktivirali i AFIS sistem, odnosno proceduru deduplikacije fotografije otisaka prstiju birača u biračkom spisku.
Tom prilikom, objašnjavaju, nijesu utvrđene nepravilnosti.
Takođe, iz MUP-a su odgovorili da se vodi postupak za gubitak crnogorskog državljanstva za one osobe, za koje su, uvidom u evidenciju prelazaka državne granice, utvrdili da su istu prešli sa identifikacionim dokumentima druge države. Nijesu precizirali koliko je tih građana.
Paralelno sa tim provjerava se i oko 16.000 osoba koje od 2008. godine nisu vadile ili mijenjala lična dokumenta.
”...U tom smislu organizacione jedinice ovog Ministarstva uputile su pozive za građane kojima je rok važenja lične karte istekao, kao i građanima koji nijesu ni nakon isteka roka od tri mjeseca od punoljetstva podnijeli zahtjev za izdavanje lične karte, ukoliko im se lična karta izdaje prvi put, shodno odredbama zakona, a u cilju podnošenja zahtjeva za izdavanje, odnosno zamjenu lične karte”, saopšteno je iz MUP-a.
Navode i da su na osnovu zaključaka Savjeta za kontrolu biračkog spiska, koji je formirala Vlada, izvršene analize za oko 21.000 stranaca sa odobrenim stalnim boravkom, što je oko 70 odsto ukupnog broja u Crnoj Gori.
”Oko 2.500 lica je u periodu od 19. 04. 2021. do 29. 07. 2022. godine izbrisano iz registra stranaca sa odobrenim stalnim boravkom... a nakon nesporno utvrđenog činjeničnog stanja”, tvrde iz MUP- a.
Ministarstvo podsjeća da je po prijavi dijela NVO tražilo provjeru podataka za pojedine građane koji imaju pravo glasa i negdje drugde, ali da to nijesu riješili jer su, kako navode, kolege iz okruženja odbile da dostave podatke.
Podsjetimo da je CeMI ranije objavio da dio birača ima pravoglasa u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović je nakon lokalnih izbora u Nikšiću kazao da su istraživanjem došli do podataka da je 961 osoba upisana u birački spisak Crne Gore i Srbije, što predstavlja kršenje zakona”.
U odgovorima “Vijestima” iz MUP-a oni objašnjavaju i da im je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama naložila da “fizički unište ili izbršu spiskove” koje su odbili iz NVO i provjeravali.
Čišćenje biračakog spiska sprovodi se, kako su objasnili i na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, koji je počeo da se primjenjuje 18. januara ove godine. Po tom osnovu kontroliše se prijava promjena prebivališta, odnosno promjene prebivališta iz opštine u opštine na teritoriji Crne Gore. Međutim, zakonski osnov odjave prebivališta po službenoj dužnosti ukoliko se crnogorski državljanin nastanio u drugoj državi i dalje ne postoji.
Sud o predsjedniku 12. maja, neke partije to vezuju sa predajom lista
Pojedine partije predaju izbornih lista za parlamentarne izbore 11. juna vezuju za sjednicu Ustavnog suda 12. maja. Na njegovom dnevnom redu, kako je objavljeno na sajtu tog suda je “Inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore”.
Ustavni sud će tada odlučiti da li će razmatrati ustavnost zakona ili će odbaciti predlog, a konačni stav će sudije tek kasnije utvrditi. Znači, i nakon 12. maja osporavane odredbe, koje se uglavnom tiču sužavanja nadležnosti šefa države, ostaće na snazi.
”Vijestima” je objašnjeno da se zakon o podnošenje izbornih lista povezuju jer je predsjednik države Milo Đukanović raspisao izbore na osnovu ovlašćenja koje ima po Zakonu o predsjedniku.
Rok za predaju izbornih lista je 16. maj.
Bonus video:
