Nova srpska demokratija (Nova) i Demokratska narodna partija (DNP) zasad planiraju da i nakon raspada Demokratskog fronta (DF) i predstojećih državnih izbora ostanu u savezu, čiju formu tek treba da definišu.
To je “Vijestima” nezvanično rečeno iz tih dviju stranaka.
List je juče kontaktirao više njihovih funkcionera, ali niko nije bio raspoložen da zvanično govori o planovima nakon kraja DF-a.
Povezani članci
Jedan od izvora “Vijesti” nezvanično je kazao da će koalicija Nove i DNP-a opstati, ali da će definitivno morati da se reformiše i prilagodi političkim okolnostima nastalim nakon potpunog razvlašćivanja Demokratske partije socijalista (DPS) i jačanja novih stranaka.
Drugi sagovornik je naveo da bi savez trebalo da dobije novo ime.
Front, koga je uz Novu i DNP činio i Pokret za promjene (PzP), prestao je u nedjelju da postoji nakon 11 godina funkcionisanja, pošto konstituenti nisu uspjeli da se dogovore o podjeli mjesta na izbornoj listi.
Lideri DF-a Andrija Mandić (Nova), Milan Knežević (DNP) i Nebojša Medojević (PzP) objavili su rastanak, saopštivši da među njima nije bilo nikakve svađe, posebno ne, kako tvrde, o podjeli kvota na listi. Medojević je u subotu rekao da je Knežević tražio da DNP ima više poslaničkih mjesta. Istakao je da mu je to bilo neprihvatljivo, i da je stoga odlučeno da se okonča postojanje DF-a, a da PzP ide samostalno na izbore zakazane za 11. jun.
Nova i DNP će na birališta s Radničkom partijom, a nosilac liste biće Knežević.
Iako je uspostavljen na platformi “pomirenja” Crne Gore, DF je posljednjih nekoliko godina bio prepoznat po zapaljivoj retorici, koju su ponajviše promovisali prvaci tog saveza, koji su govorili o “građanskom ratu”, “ratnim drugovima” i sl. To se promijenilo uoči nedavno održanih predsjedničkih izbora kad je Mandić, kao predsjednički kandidat, slao miroljubive poruke. Međutim, to mu nije donijelo pobjedu (završio učešće u prvom krugu izbora), pa se u DF-a opet okreću “provjerenim” temama, poput Kosova (u planu je poništavanje Vladine odluke o priznavanju Kosova na teritoriji Zete).
DF je formiran u julu 2012. godine sporazumom Nove i PzP-a, i njegov prvi čelnik bio je Miodrag Lekić. Nedugo potom, koaliciji su se, napustivši Socijalističku narodnu partiju (SNP), priključili Milan Knežević, Predrag Bulatović i još nekoliko funkcionera SNP-a, koji su kasnije osnovali DNP. Ciljevi saveza bili su, između ostalog, rušenje režima DPS-a, čišćenje države od kriminala i korupcije, finansijska stabilnost zemlje...
Na parlamentarnim izborima održanim u oktobru te godine, DF je postao najjači subjekt nakon DPS-a, sa 20 mandata u parlamentu i skoro 83 hiljade osvojenih glasova građana.
Na proljeće 2013. održani su predsjednički izbori, na kojima se DF još više približio DPS-u. Iako je Lekića u izbornoj trci pobijedio DPS-ov Filip Vujanović, dio javnosti sumnjao je u takav ishod. Dio tadašnjeg diplomatskog kora nezvanično je komentarisao da je pobjedu odnio Lekić.
On je početkom 2015. napustio Front, tvrdeći da i pored više pokušaja nije uspio da ukloni neke nedostatke u funkcionisanju tog saveza. Koalicijom su od tada koordinirali Mandić, Knežević i Medojević.
Tokom jeseni te godine, DF je dvadesetak dana protestovao ispred Skupštine zahtijevajući ostavku Vlade Mila Đukanovića. Protesti nisu urodili plodom, i na kraju su razbijeni, uz policijsko prebijanje građana i funkcionera DF-a. Mandiću se sudilo zbog pokušaja nasilne promjene ustavnog poretka tokom protesta, ali je pravosnažno oslobođen.
Godinu kasnije, u oktobru 2016, održani su parlamentarni izbori na kojima je DF osvojio 18 mandata (gotovo 78 hiljada glasova), ali su njegovi čelnici Mandić i Knežević optuženi da su tog dana, s ruskim i srpskim državljanima, izvršili navodni pokušaj terorizma s ciljem sprečavanja učlanjenja države u NATO. Oni su osuđeni prvestepeno na pet godina zatvora, ali je presuda poništena. Ponovljeno suđenje je u toku.
Seriju poraza od Đukanovića DF je prekinuo na parlamentarnim izborima u avgustu 2020, kad je, uz još osam stranaka u savezu, osvojio 27 mandata (preko 133 hiljade glasova), i s Demokratama i Građanskim pokretom URA izabrao novu vlast. Međutim, zbog protivljenja Zapada, DF nije ušao u vladu.
Lekić: DF je bio ozbiljan iskorak u političkom životu Crne Gore
Nekadašnji lider DF-a Miodrag Lekić, ocijenio je da će taj savez ostati „značajna stranica novije crnogorske istorije“.
„To je bio ozbiljan iskorak u političkom životu Crne Gore. Ne samo zbog velike snage koalicije, već i zbog ciljeva, od dekriminalizacije crnogorskog društva, borbe protiv autokratskog vladanja zemljom, zarobljenih institucija, sprege države i mafije, sve do težnje socijalne i nacionalne ravnopravnosti u jednoj državno ujedinjenoj i ozbiljnoj zemlji“, istakao je za „Vijesti“.
Lekić kaže da je „unutrašna istorija DF-a“ imala uspone i padove, i to u više faza, ali da je DF uglavnom uspio da ostvari demokratsko funkcionisanje na unutrašnjem planu.
„Što nije bilo lako imajući u vidu da je sastavljen od dosta različitih subjekata. Treba podsjetiti da je u prvoj fazi postojanja DF-a ostvaren širok krug subjekata. Postojala je komponenta Građanskog kluba, pa i uglednog Savjeta DF-a, koji su imali u svom sastavu multietnički karakter, s dosta istaknutih crnogorskih intelektualaca“, dodaje on.
U Savjetu DF-a bili su profesor Pravnog fakulteta Milan Popović, pisac i dramaturg Ljubomir Đurković, profesorica Građevinskog fakulteta Jelisava Kalezić, književnik Ibrahim Čikić...
Lekić objašnjava da je činjenica jakog utemeljena tri partije konstituenta na terenu, sa svojim posebnim članstvom, organizacijom i statutima, dovodila u pitanje smisao postojanja funkcije predsjednika DF-a. Osim ukoliko, dodaje, on ne bi pristao na status poštovane, ali i nešto formalnije, sporednije uloge, "recimo, i slobodnije rečeno, nekog oblika statusa engleske kraljice".
"Nije slučajno da poslije moje odluke da, upravo iz navedenih razloga, napustim DF, Demokratski front u daljem postojanju nije imao predsjednika, niti je nastojao da izabere novog. Jedostavno, prišlo se realnijem ustorjstvu koje je i bez predsjednika funkcionisalo".
Lekić naglašava da nije imao ličnih problema u DF-u, da je bio uvažavan, i da je pokušavao da uzvrati „istom mjerom“.
Dodaje da je njegov odlazak prošao bez konfliktne atmosfere i retorike.
„Treba reći da se nakon toga DF opredijelio za nešto radikalnije djelovanje, i to sasvim legitimno. Vlast je to iskoristila za represije, pa i montiranje sudskih procesa prema DF-u i njegovim članovima, krijući da je pravi razlog bila njena zabrinutost zbog dosljednosti u borbi protiv kriminala i korupcije u zemlji“, rekao je sagovornik.
Bivši lider DF-a kaže da su prema tom savezu, „ponekad iz predrasuda, ponekad iz ciničnih geopolitičkih igara“, učinjene nepravde „s određenih linija, pa i specijalnih službi, iz međunarodnih krugova“.
„Makar ne bio u svemu saglasan sa stavovima iz DF-a, jasno sam saopštavao kritički stav prema nekim pozicijama međunarodnih krugova po kojima subjekt koji osvaja najviše glasova na izborima ne može da bude komponenta Vlade. To je bilo ekaltantno kršenje osnovih principa demokratije. Iako se to dešava uglavnom iza kulisa, ta akcija nepoštovanja narodne volje i pravila demokratije je bila i prilikom sastavljanja 44. vlade, a očigledno realizovana preko domaćih, kontrolisanih izvođača. Ali, to je jedna druga tema...“, rekao je Lekić.
Bulatović ide s liste, ali ne i iz politike
Poslanik DNP-a Predrag Bulatović neće biti na zajedničkoj izbornoj listi te stranke i Nove, ali on se ne povlači iz politike, potvrđeno je “Vijestima”.
Povezani članci
Dugogodišnji poslanik je procijenio da su smjena režima Mila Đukanovića i nova dešavanja na političkoj sceni, dobar trenutak da se i on povuče iz Skupštine i mjesto prepusti mlađim kolegama.
Bulatović ostaje predsjednik Političkog savjeta DNP-a. On je u aktuelnom sazivu Skupštine između ostalog član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP). Bulatović se juče nije javno oglašavao.
Poslanik i portparol Pokreta za promjene Nikola Bajčetić potvrdio je “Vijestima” da je napustio tu partiju, iako je prethodno glasao za poslaničku listu i samostalan nastup na izborima. “Podnio sam ostavku na sve funkcije i poželio im sreću u daljem radu”, rekao je on.
Razlog Bajčetićevog odlaska je, kako navodi TV Vijesti, nezadovoljstvo izgledom vrha poslaničke liste PZP-a. On smatra da je potrebno podmlađivanje i osvježenje liste PZP-a. Za “Vijesti” nije želio da govori o razlozima odlaska.
Bonus video:
