Više partija nazvalo je očekivanom ocjenu Fridom hausa (Freedom house) da je stanje demokratije u Crnoj Gori nazadovalo, ali su samo rijetke prihvatile odgovornost za to, poručujući da bi krivicu svi morali snositi.
U juče objavljenom izvještaju Fridom hausa “Države u tranziciji 2023”, Crna Gora je na skali od jedan do sedam (najviši i najniži nivo napretka), dobila ocjenu demokratije 3,79, što je najgori rezultat države u posljednjoj deceniji.
Prije deset godina ta ocjena je iznosila 4,18, prije pet 4,07, a prošle i pretprošle godine 3,82.
Istu ocjenu kao Crna Gora sada, dobile su i Srbija i Albanija, dok je nešto bolje rangirana Sjeverna Makedonija (3,86).
Najgore rezultate ostvarili su Kosovo (3,29) i BiH (3,21), a najbolji Hrvatska (4,25), koja je, od zemalja regiona, jedina članica EU.
Prema izvještaju američke NVO, Crna Gora se, kao i prošle godine, nalazi u kategoriji vlada u tranziciji ili hibridnih režima.
U dokumentu piše da je Ustav Crne Gore bio “ozbiljno narušen” političkim potezima “sa svih strana”. Kao primjeri, navode se, između ostalog, produžavanje mandata lokalnim samoupravama i formiranje opštine Zeta nakon raspisivanja lokalnih izbora.
Povezani članci
Fridom haus ukazuje i da je, nakon izglasavanja nepovjerenja 43. Vladi, šef države odbio da primijeni ustavna ovlašćenja i imenuje mandatara, stvarajući tako “situaciju bez presedana”. Dalje je navedeno da su partije koje su pobijedile na izborima 2020, pokušale da “zaobiđu Ustav” prepravljanjem nadležnosti predsjednika, obavezujući ga da retroaktivno djeluje.
”Ovi politički potezi dogodili su se u kontekstu jedva funkcionišućeg Ustavnog suda...”, piše u izvještaju.
Fridom haus, pored ostalog, napominje da nema napretka u izbornoj reformi, dodajući da su oktobarski lokalni izbori razotkrili ranjivost izbornog sistema. Kao primjer, navode to što su neki građani u Šavniku više puta bili onemogućeni da glasaju zbog osporavanja prebivališta.
Poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović kazao je “Vijestima”, komentarišući nalaze Fridom hausa, da ništa nije nastalo preko noći i da zbog toga, za sve što imamo danas, “svako mora biti odgovoran”.
”Demokrate su stranka kojima su ljudska prava na prvom mjestu. Nastali smo prije osam godina kao odgovor na kršenje ljudskih prava i na želji da ih unaprijedimo. Odgovorni smo i za to da je stanje na polju vladavine prava i poštovanja ljudskih prava bolje nego prije tri godine, a o tome isto govori Fridom haus, ako bolje pročitamo izvještaj...”, istakao je.
Član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić “Vijestima” je saopštio da ga ne čude ocjene američke NVO.
”... U samo jednoj godini, imali smo situaciju da je svaka parlamentarna stranka sudjelovala u donošenju odluka koje su bile ustavno sporne, pritom odgađajući izbor sudija Ustavnog suda kako bi izbjegle provjeru ovih odluka... Sve ovo nedvosmisleno ukazuje da su Crnoj Gori još prošle godine trebali vanredni parlamentarni izbori, jer je nesporno da je Crnoj Gori neophodna stabilna Vlada...”, poručio je Čarapić.
Portparol Bošnjačke stranke (BS) Adel Omeragić, rekao je “Vijestima” da izvještaj pokazuje da je pred Crnom Gorom još mnogo posla na planu uspostavljanja demokratskih načela.
”Ono što mislim da je izuzetno važno je da jačamo institucije sistema, kako ne bi dolazili u situaciju da nam neke od ključnih budu u v. d. stanju. Nepoštovanje ustavnih načela, po kojima funkcioniše sistem, takođe je nešto gdje smo u prethodnom periodu, zahvaljujući neodgovornim odlukama određenih partija, dodatno pogoršali stanje demokratije”, istakao je.
Na pitanja “Vijesti” kako gledaju na nalaze Fridom hausa i osjećaju li odgovornost za to što je Crna Gora nazadovala u stanju demokratije, nisu odgovorili iz Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Demokratske partije socijalista (DPS)...
Iz Socijalističke narodne partije (SNP) "Vijestima" su kazali da ne smatraju da je Crna Gora nazadovala u stanju demokratije.
"Naprotiv. Crnogorski građani danas, tri godine nakon smjene tridesetogodišnjeg diktatorskog režima Mila Đukanovića, slobodnije nego ikad govore i izražavaju svoje stavove, ne plašeći se da će trpjeti posljedice zbog političke, nacionalne ili vjerske pripadnosti. Ono što je istina u izvještaju, nažalost, jeste da su institucije i dalje slabe, isključivo iz razloga što su 30 godina njihovi rukovodeći ljudi bili u službi mafije. Borba za oslobađanje institucija od pipaka kriminogene hobotinice bivšeg režima je toku, a hapšenja više čelnika pravosudnih institucija, govore da smo na dobrom putu", ističu oni.
Govoreći o odgovornosti za stanje demokratije, iz SNP-a navode da su 25 godina ukazivali "na sve ove slabosti sistema koji je DPS u kontinuitetu urušavao", te da su kroz učešće u Vladi "na djelu pokazali odlučnost" da se obračunaju "s ovim devijacijama".
"Naš kadar je svuda pokazao maksimum odgovornosti, sve probleme su učinili transparentnim, umnogome riješavali, i svi ostali čistih biografija", naglasili su iz SNP-a.
Premijer i lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović, izjavio je juče da građani treba sami da procijene kakvo je stanje demokratije u Crnoj Gori, i da im nije potreban izvještaj Fridom hausa.
Naglasio je da je za njega najvažnije šta misle građani i “relevantne političke adrese”.
”Neću kritikovati Fridom haus, oni imaju svoju metodologiju i principe... Naši građani uživaju veće slobode, imaju bolje zarade, turizam ide dobrim pravcem... Sve ostalo je manje važno”, saopštio je Abazović novinarima u Podgorici, nakon presa na kom su predstavljeni rezultati Vlade u zdravstvenom sektoru.
Predsjednik i nosilac izborne liste Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević, ocijenio je da su nalazi Fridom hausa očekivani, dodajući da je stanje demokratije u Crnoj Gori još gore ako se uzme u obzir kakav je politički uticaj organizovanog kriminala.
”Tu mislim i na to da oni finansiraju i medije i NVO, da imaju ekonomski uticaj, da kvare demokratiju i direktno utiču na ono što bi trebalo da bude izvorna demokratija - a to je slobodno izjašnjavanje građana na izborima...”, saopštio je on na konferenciji za medije.
U izvještaju Fridom hausa piše da je politička polarizacija u Crnoj Gori, najviše o pitanju nacionalnog identiteta, dovela do pada dviju vlada. Podsjećaju da je položaj vjerskih organizacija, prvenstveno Srpske pravoslavne crkve (SPC), nastavio da izaziva trvenja među političkim strankama i javnošću, i da je odluka 43. Vlade da potpiše Temeljni ugovor sa SPC žestoko kritikovana, te da je na kraju dovela do njenog pada.
U izvještaju se navodi i da nedavni poraz doskorašnjeg šefa DPS-a Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima, “budi nadu da će doći do smjene generacija”.
Fridom haus konstatuje i da, uprkos naporima da se donese novo zakonodavstvo, nije bilo većih pomaka u medijskoj sferi u 2022, te da tokom godine Vlada nije osigurala zakonom zagarantovanu finansijsku podršku organizacijama civilnog društva.
Za generalnog sekretara Socijaldemokratske partije (SDP) Ivana Vujovića, nalaz Fridom hausa najbolje govori o, kako je naveo, profilu vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine.
On je na Tviteru napisao da su “’demokratske’ promjene unazadile demokratiju”.
”Umjesto ka EU i jačanju institucija, Crna Gora je produbila nacionalne i druge podjele”, poručio je Vujović.
Na istom fonu je i ocjena međunarodnog sekretara Socijaldemokrata (SD) Miloša Đuričkovića, koji je rekao da je izvještaj Fridom hausa “potvrdio da je 30. avgusta 2020. došlo do sloma sistema”.
On je saopštio da je “ne samo srušen evropski put Crne Gore”, već da su u Skupštini urušena osnovna ljudska prava građana, te da je trenutna polazna tačka ponovno pokretanje osnovnih reformi u društvu.
Fridom haus rangira države na osnovu nekoliko indikatora - nacionalnog demokratskog upravljanja, izbornog procesa, civilnog društva, nezavisnih medija, lokalne uprave, pravosudnog okvira i korupcije.
Pokrenuti krupni slučajevi
U izvještaju piše da je tokom godine pokrenuto nekoliko velikih slučajeva korupcije i organiziranog kriminala, među kojima su oni protiv bivše dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića.
”Slučaj protiv Medenice uslijedio je nakon curenja presretnute komunikacije između njenog sina i kriminalnih grupa, a u kojima se navodi infiltriranje organizovanog kriminala u pravosuđe i bezbjednosni sektor zemlje. Uprkos obećanjima da će se stati nakraj švercu cigareta, krajem 2022. izbila je nova afera koja je otkrila korupciju velikih razmjera unutar Uprave prihoda i carina, i koja je poslala u zatvor visokog funkcionera stranke Građanski pokret (GP) Ujedinjena reformska akcije (URA), koju predvodi premijer Dritan Abazović”.
Bonus video:
