Mirza Krnić, kandidat za poslanika na listi "Preokret za sigurnu Crnu Goru - Srđan Perić", istakao je da je pokretanje proizvodnje ključni preduslov za oporavak i održivost crnogorske ekonomije.
Bez stvaranja nove vrijednosti, crnogorska privreda će nastaviti da bude zavisna od uvoza, stranog kapitala i spoljnih faktora poput pandemije, pri čemu će spoljnotrgovinski deficit da raste, ukazao je Krnić.
"U 2022. smo izvezli robe u vrijednosti od 700 miliona eura, a uvezli oko 3,54 milijarde eura. Za godinu dana je izvoz porastao za oko 263 miliona eura, a uvoz je veći za 1,03 preko milijardu u odnosu na 2021. godinu", navodi se u saopštenju.. Crnogorskoj privredi je potrebna dugoročna vizija razvoja, koja već dugo vremena ne postoji, a privreda se trenutno uglavnom zasniva na turizmu i uslugama, i kao takva ne može biti održiva, smatra Krnić.
"Da bismo pokrenuli proizvodnju, država mora da preuzme aktivnu ulogu u oživljavanju domaće ekonomije. Prvi korak je kreiranje strateškog plana privrednog razvoja, koji će biti zasnovan na mjerljivim i vremenski ograničenim ciljevima. Kreiranju takvog strateškog plana treba da prethodi temeljna analiza sadašnjeg stanja u ekonomiji, uključujući onoga što sada proizvodimo", naglašava on. Crna Gora se, kako je naglasio, mora fokusirati na nekoliko glavnih proizvoda i usluga, "jer kao mali sistem ne možemo proizvoditi sve".
Ključno je, ističe Krnić, promovisati i subveniconisati domaće proizvode, jer upravo to čine najstabilnije ekonomije svijeta. Posebno je važno podsticati male proizvođače i preduzetnike, jer oni doprinose stvaranju novih radnih mjesta, inovacijama u ekonomiji i boljem kvalitetu života, dodaje on.
"Veliku šansu imamo u poljoprivrednoj proizvodnji – med, vino, riba, voće, povrće, meso, mliječni proizvodi, kao i začinsko i ljekovito bilje. Da bi ti proizvodi bili plasirani na tržište, neophodno je formiranje otkupnih centara za poljoprivredne proizvode, i to kroz javno-privatno partnerstvo. Osim proizvodnje hrane, potencijal za izvoz ima i proizvodnja vode i piva, kao i namještaja i predmeta od drveta", navodi Krnić.
Kada je u pitanju izvoz, prema njegovim riječima, država treba da podstakne udruživanje proizvođača u klastere, jer će tako biti konkurentniji na inostranom tržištu - njihovi proizvodi treba da budu unificirani, a država treba da pomogne u smanjivanju dažbina, brendiranju i plasmanu tih proizvoda ka inostranim tržištima.
Krnić ukazuje i da Privredna komora mora da preuzeti aktivniju ulogu i da, u saradnji sa resornim ministarstvima, ta institucija mora biti posvećena jačanju izvoza domaćih proizvoda, prije svega onih poljoprivrednih, kao i jačanju vještina privrednika i preduzetnika.
"Uz poljoprivredu, velika šansa za pokretanje proizvodnje je i oblast energetike, ali ne na način da se uništava priroda i subvencionišu odabrani privrednici bliski vlastima. Kada su u pitanju subvencije za nabavku solarnih panela, njih treba pružiti domaćinstvima, ali i malim preduzećima koja bi se bavila nabavkom i instaliranjem solarnih sistema. Time se odgovara na potrebu za prelazak na obnovljive izvore energije, ali i doprinosi smanjenju troškova, čistijem vazduhu i stabilnijem izvoru energije", navodi Krnić. Poručio je da je domaća proizvodnja preduslov za sigurnu Crnu Goru i da zato država mora staviti pokretanje proizvodnje na vrh prioriteta održivog ekonomskog razvoja.
Bonus video:
