I Ministarstvo pravde i partije koje računaju da će nakon parlamentarnih izbora dobiti taj resor planiraju “reizbor” specijalnih tužilaca, odnosno da oni koji nijesu dobro radili posao budu premješteni u druga tužilaštva.
Ideja je i da glavni specijalni tužilac (GST), u ovom slučaju Vladimir Novović, čiji je mandat do proljeća 2027, bira svoj tim. Prema nekim predlozima na sličan način kao što se bira i on, odnosno na osnovu javnog oglasa o čijem ishodu odlučuje Tužilački savjet (TS).
GST je naslijedio specijalne tužioce od svog prethodnika Milivoja Katnića, dok su neki prebačeni na ispomoć iz drugih tužilaštava - po odluci TS.
Iz Ministarstva pravde su potvrdili “Vijestima” da su u toku pripreme za formiranje radne grupe za izmjene i dopune Zakona o specijalnom tužilštvu: “Inicijativa je plod zajedničke komunikacije GST-a, međunarodnih ekspertskih misija i Ministarstva. Vjerujem da će kroz djelovanje radne grupe rezultirati novim normativnim okvirom, a sve sa ciljem snaženja jedne od najznačajnijih institucija u Crnoj Gori za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije - SDT”, rekao je državni sekretar u Ministarstvu Bojan Božović.
Upitan šta treba mijenjati u zakonu, on kaže da treba smanjiti obim nadležnosti SDT-a kako ne bi bilo zatrpavano predmetima za krivična djela od “manjeg značaja”, odnosno, za koruptivna krivična djela za koja su zaprijećene niske kazne.
“Takođe bismo se trudili da, kroz ovaj, ali i druge interne pravne propise nižeg reda, povećamo broj specijalnih tužilaca, definišemo pozicije Specijalnog policijskog odjeljenja i hijerarhijske povezanosti...”, navodi državni sekretar MP i član Tužilačkog savjeta.
Plan je, prema informacijama “Vijesti”, da stupanjem na snagu novog zakona prestane mandat svim specijalnim tužiocima i da se onda biraju iz početka.
Bivši državni sekretar MP i promoter programa “Pravda sad” Pokreta Evropa sad (PES) Andrej Milović takođe kaže da treba mijenjati Zakon o državnom tužilaštvu i Zakon o specijalnom tužilaštvu u dijelu koji se odnosi na status specijalnih tužilaca.
“Potrebno je vezati mandat specijalnih državnih tužilaca za mandat GST-a, jer se njemu mora omogućiti sa sam oformi tim sa kojim će raditi. Ako sam GST ima ograničen mandat, ne vidimo prepreku da se to odnosi i na specijalne tužioce, s tim što će ova mjera pogoditi samo one koji su sporni s aspekta ostvarenih rezultata, kašnjenja i nerješavanja predmeta i slično”, kaže Milović za “Vijesti”.
On dodaje da “ne postoji logičan interes bilo kog GST da se odriče usluga tužilaca koji daju rezultat”. Na ovaj način, kaže, omogućuje se funkcionalan mini-veting u okviru SDT-a.
Predsjednik skupštinskog Odbora za pravosuđe i član Predsjedništva Demokrata Momo Koprivica rekao je da prvo treba “očistiti sistem od korumpiranih tužilaca, a onda postaviti temelj za kadrovsko ekipiranje SDT-a”.
“Mi smo jedini izašli sa tim modelom. Radi se o reviziji, odnosno reavaluaciji, na način da se na bazi procjene individualne odgovornosti uklone nedostojni javnih funkcija. To prethodi svakom drugom, pa i ovom koje pominjete, a koje je poteklo od GST-a i koje apsolutno podržavam”, kaže on na pitanje u vezi mogućeg “reizbora” specijalnih tužilaca.
“Nijesmo postigli cilj dok korumpirani i zarobljeni tužioci ne izađu iz sistema i podnesu konsekvence”, dodao je on u izjavi za “Vijesti”.
Kada su u pitanju pozicije Specijalnog policijskog odjeljenja, u programu “Pravda sad”, kako prenosi Andrej Milović, ono sada ima nekoliko krupnih problema. Prije svega, kaže, naloge za postupanje dobija od SDT-a, a izvještava direktora policije i ministra unutrašnjih poslova, čime se narušava nezavisnost u djelovanju i nepotrebno širenje informacija.
“Mjere tajnog nadzora po zahtjevu SDT sprovodi odeljenje Uprave policije u čijoj je nadležnosti to, a ne SPO, zbog čega takođe cure informacije. Da ne govorim o prostornim i tehničkim kapacitetima SPO. Stavljanjem SPO pod SDT uz neophodnu nezavisnost od policije, a uz policijske nadležnosti i prava na sprovođenje mjera tajnog nadzora, uz naravno i sve propratno što mora da ima jedna nezavisna policijska agencija, dobijamo crnogorski FBI i najmoćniji alat u borbi protiv mafije”, objašnjava Milović.
Upitan da li predlozi koji se čuju u predizbornoj kampanji u vezi rješavanja problema u pravosuđu zavređuju pažnju Ministarstva pravde, Bojan Božović kaže da su neke “ideje” odavno radni materijal te institucije. “Bitno je da se o pravosuđu promišlja, i za nas je svaka ideja i više nego dobrodošla, bez obzira kad i od koga potiče”, kaže on.
Parlamentarni izboru su 11. juna, a sastavljanje nove vlade može maksimalno da traje četiri mjeseca.
Branioci obesmišljavaju suđenja, mijenjaćemo ZKP
Milović predlaže posebno odjeljenje za finansijske istrage u okviru SDT-a, navodeći da sadašnje nije operativno, da ga treba podići na viši nivo, pomoći finansijski i obučiti u saradnji sa međunarodnim partnerima.
On je najavio izmjene Zakonika o krivičnom postupku, tvrdeći da “branioci i optuženi obesmišljavaju ZKP, suđenja se odlažu u nedogled zbog trivijalnih stvari i tome ćemo stati na kraj”. “Ne može branilac da recimo bude bolestan na jednom suđenju, a na narednom isti dan da bude zdrav i tako u nedogled”.
Na pitanje zašto se predlaže povratak javnog pravobranioca i uvođenje evropskog javnog tužioca u crnogorski pravosudni sistem, sagovornik kaže da se državna imovina i državni interes ne štite u dovoljnoj mjeri i da je potrebna institucija javnog pravobranioca koji će se uključivati i po sopstvenoj inicijativi, a ne kao sada zaštitinik imovinskog interesa države isključivo po zaključcima Vlade.
“Uvođenjem u sistem evropskog javnog tužioca pravimo krupan korak ka EU i Poglavlju 23, jer naša tužilačka organizacija mora sarađivati i biti integrisana sa evropskim tužilastvom”.
Takođe, kaže da treba uvesti Upravu za pravosudnu inspekciju kako bi se suzio prostor za mahinacije. MP, podsjeća, ima dva pravosudna inspektora koji treba da kontrolišu sve sudove, tužilaštva, notare, izvršitelje..
“Sa kriminalom mogu se izboriti samo oni koje niko ne drži u šaci”
Momo Koprivica kaže da je ključan veting u pravosuđu, policiji, inspekciji i svim službama koje su podložne korupciji i kršenju ljudskih prava.
“Sa korupcijom i kriminalom se mogu izboriti samo hrabri i časni ljudi, ljudi koje niko ne drži u šaci. Osim ozdravljenja institucija potrebno je i novo antimafija zakonodavstvo: zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, ali i zakon o borbi protiv mafije kojim bi se uveo model preventivne konfiskacije imovine kojoj se ne može dokazati zakonito porijeklo, a taj model ne zavisi od postojanja ili nepostojanja pravosnažne presude, već je zasnovan na konceptu društvene štete,” rekao je funkcioner Demokrata.
On ponavlja snažnu podršku Vladimiru Novoviću koji, kako kaže, obavlja izuzetan društveni posao, kao i SDT-u u cjelini.
Bonus video:
