Predstavnici međunarodne zajednice saopštili su da se nadaju da će Crna Gora nakon izbora nastaviti da napreduje i da sprovodi reforme, dok analitičari ocjenjuju da će formiranje vlade ići teško te da umnogome zavisi od raspleta unutar samog Pokreta Evropa sad koji je osvojio najviše mandata, ali nedovoljno za samostalno formiranje vlasti.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula kazao je da su juče održani parlamentarni izbori u Crnoj Gori bili kompetitivni te da je biračima bio ponuđen širok raspon izbora.
"Slažem se s ojcenom međunarodnih promatračkih misija koje su pozitivno ocijenile prijevremene parlamentarne izbore u Crnoj Gori. Bez obzira što je proces ipak bio oslabljen zakonodavnim nedostacima, nadam se da će novi parlament vladi pružiti potporu potrebnu za sprovođenje dugo očekivanih i prijeko potrebnih reformi", istakao je Picula na Fejsbuku.
Napomenuo je da će tako nešto biti samo u stabilnom i konsenzualnom političkom okruženju, u kojem stranačke razlike neće biti prepreka uključivom i pravednom rastu Crne Gore.
Portparol Evropske komisije Peter Stano na konferenciji za medije u Briselu ranije danas je kazao da je Evropska unija uvjerena da će Crna Gora čak i sa novom vladom nastaviti da ostvaruje ove veoma dobre rezultate i da će nastaviti da napreduje u pristupnom procesu.
Iz ambasade SAD u Crnoj Gori saopštili su da pozdravljaju trud koji je Crna Gora sprovela u vezi održavanja slobodnih, fer i mirnih parlamentarnih izbora.
"Radujemo se saradnji sa novom vladom na jačanju našeg NATO partnerstva, jačanju vladavine prava, promovisanju evroatlantskih vrednosti u regionu i napretku ka članstvu u EU", navodi se u saopštenju.
Crnu Goru posle nedjeljnih vanrednih izbora očekuju neizvjesni pregovori o formiranju nove vlade, koje bi trebalo da predvodi Pokret Evropa sad (PES) sa najviše osvojenih glasova, ali mora da traži koalicione partnere.
Nedjeljne izbore je obilježila "istorijski" niska izlaznost birača. Pravo glasa iskoristilo je 56 odsto građana, što je za oko 20 procenata manje u odnosu na prethodne parlamentarne izbore iz 2020. godine.
Pokret koji je predvodio nekadašnji ministar finansija i predsjednik te partije Milojko Spajić osvojio je 25,6 procenata glasova, parlamentarni status i 24 od 81 mandata, pokazuju preliminarne projekcije rezultata izbora Centra za monitoring (CeMi) na osnovu 99 odsto obrađenih glasova.
Ta partija je u poziciji da sastavlja novu crnogorsku vladu za koju će morati da traži koalicione partnere, a u igri je više mogućnosti.
Iza PES-a, po rezultatima, slijedi koalicija okupljena oko Demokratske partije socijalista (DPS) koja je poslije serije izbornih poraza u prethodnim godinama ostala značajan politički faktor sa osvojenih 23,3 odsto glasova i 21 mandatom.
Treća po povjerenju građana je koalicija "Zajedno za budućnost Crne Gore", sastavljena od dvije stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), a koju je prevodio lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević. Taj savez je osvojio 14,7 procenata podrške i 13 mjesta u Skupštini.
Savezu Demokrata nekadašnjeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića i Građanskog pokreta URA, premijera u tehničkom mandatu Dritana Abzovića, pripalo je 12,5 odsto glasova i 11 mandata.
Pobjednikom vanrednih parlamentarnih izbora smatra se Bošnjačka partija (BS) koja je duplirala broj mandata i osvojila šest poslaničkih mjesta. U parlamentu su dvije albanske koalicije sa tri mandata i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) sa jednim mandatom.
Prema večerašnjim podacima Državne izborne komisije (DIK) cenzus je prešla koalicija Socijalističke narodne partije (SNP) i Demosa, koja je osvojila dva mandata i koja bi mogla biti u jednoj od kombinacija za formiranje nove vlade.
Ispod cenzusa je ostala Socijaldemokratska partija koja se u kampanji obraćala tvrdo suverenističkom biračkom tijelu i koja ima krizu liderstva nakon povlačenja čelnih ljudi prije mjesec dana.
Analitičari ocjenjuju da će pregovori o formiranju buduće crnogorske vlade ići veoma teško, i da su u ovom trenutku "šanse za nove izbore i formiranje vlade iste".
Veliku odgovornost za oblikovanje buduće političke scene u Crnoj Gori, odnosno formiranje nove vlade, ima pokret Evropa sad koji je osvojio najveći procenat glasova, a time i mandata.
Po ocjeni analitičara veliko je pitanje šta će se, međutim, ubuduće dešavati sa Evropom sad.
Izvršna direktorka Centra za monitoring ( CeMI) Ana Nenezić rekla je da se tokom kampanje videlo da su tonovi između dva lidera tog pokreta bili prilično grubi i možda malo zategnuti i poslali su poruku da tu stvari ne funkcionišu.
"Videli smo da ideološki pravci i razvoj same partije dva lidera idu u dva različita pravca. Imamo predsjednika Jakova Milatovića koji je juče izašao sa jednom analizom zastupajući Otvoreni Balkan, i gospodin Spajić koji smatra da to nije pravi put za Crnu Goru. Vjerujem da će tu negdje biti ključ daljeg razrješenja političke situacije", kazala je Nenezić.
Kako je istakla, ukoliko uspiju da ostanu jedinstveni imaju šansu da formiraju stabilnu vladu.
"Ukoliko, međutim, dođe do mimoilaženja dva lidera Evrope sad (Spajića i Milatovića) onda je veliko pitanje koliko ko kontroliše poslanike te poslaničke liste i sa kojim brojem oni zapravo raspolažu", navodi Nenezić.
Bonus video:
